Naslov
Kulturna raznolikost kao teorijsko pitanje sociologije
(Cultural diversity as a theoretical question of sociology)

Autori
Jeknić, Ranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
2012

Stranica
466

Mentor
Kalanj, Rade

Ključne riječi
kultura; kulturna raznolikost; identitet; multikulturalizam; kulturni pluralizam; interkulturalizam; transkulturalizam; UNESCO; „kulturni imperijalizam“; „orijentalizam“; „krivotvorenje Islama“; „kulturni zaokret“; kulturni determinizam; „strogi program u kulturnoj teoriji“; „postkolonijalni diskurs“; modernost; modernizacija; razvoj; postmodernost; kapitalizam; globalizacija.
(culture; cultural diversity; identity; multiculturalism; cultural pluralism; interculturalism; transculturalism; UNESCO; “cultural imperialism“; “orientalism“; “covering Islam”; “cultural turn”; cultural determinism; “the strong program in cultural sociology”; “postcolonial discourse”; modernity; modernization; development; post-modernity; capitalism; globalization.)

Sažetak
Doktorska disertacija se bavi kulturnim raznolikostima kao teorijskom pitanju sociologije u kontekstu suvremenih socioloških i interdisciplinarnih teorija o kulturi, "kulturnom zaokretu", kulturnom determinizmu, "strogom programu u kulturnoj teoriji", "postkolonijalnom diskursu", modernosti, modernizaciji, razvoju i globalizaciji. Polazeći od definiranja ključnih pojmova kulture, kulturnih raznolikosti, identiteta itd., prvo se analiziraju različiti pristupi upravljanja kulturnim raznolikostima (multikulturalizam, kulturni pluralizam, interkulturalizam i transkulturalizam), a zatim se analizira definiranje pojma kulturnih raznolikosti u različitim relevantnim dokumentima i izvještajima UNESCO-a. Potom su izdvojeni teorijski pogledi koji pokazuju da su "kulturni imperijalizam", "orijentalizam" i "krivotvorenje Islama", kao i binarne i isključive podjele na "nas – civilizirane", i "njih – barbare", "Istok" i "Zapad", i slične kategorizacije u terminima "Mi" i "Oni" i dalje aktualne teme koje nismo ostavili u kolonijalnoj prošlosti. Zatim su u trećem poglavlju interpretirani i uspoređeni različiti pristupi koji kulturne raznolikosti analiziraju kao dimenziju razvoja i modernizacije: "klasična teorija modernizacije" (Parsons), "revidirana teorija modernizacije" (Inglehart, Welzel), te je naglasak stavljen na postmodernistički pristup "mnogostrukih modernosti" (Eisenstadt) i "kritiku modernosti" (Touraine). Četvrto je poglavlje tematiku kulturnih raznolikosti smjestilo u kontekst globalizacije, "kulturnog zaokreta", kulturnog determinizma i "kulturalizacije identiteta": "moć identiteta" (Castells), "refleksivna modernizacija" (Beck), "globalni kulturni krajolici" (Appadurai), "sukob civilizacija" (Huntington), "kultura kao ideološko bojište modernog svjetskog sistema" (Wallerstein), te kritika pojma kulturnih raznolikosti jer nijedna kultura "nije raznovrsnija od kapitalizma" (Eagleton). U zaključku su se saželi neki bitniji nalazi do kojih se došlo u prethodnim dijelovima rada, te su navedene teme i problematika kulturnih raznolikosti smješteni u kontekst Republike Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA