Naslov
Oslikana pročelja velikotaborskog palasa
(The Painted Facades of the Veliki Tabor Castle)

Autori
Majer, Krasanka ; Mavar, Ramona

Izvornik
Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (0350-2589) 31-32 (2007); 147-160

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
oslikano pročelje; palas; Veliki Tabor; 16. stoljeće; barok
(painted facade; palace; Veliki Tabor; 16th century; baroque)

Sažetak
Na pročeljima palasa Velikog Tabora ostala su nam do danas, uz više slojeva bijelih vapnenih naliča, sačuvana i dva sloja oslika. Oslici su dokumentirani konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, a u prijedlogu prezentacije izabran je pristup koji na pročeljima do visine drugog kata pokazuje kasnogotičku fazu, dok se na trećem katu prezentiraju dijelovi druge i treće faze. Jasno je da elementi tih faza nisu mogli istovremeno egzistirati na pročeljima, no upravo oni govore o povijesnoj slojevitosti palasa. Prvi, kasnogotički oslik s kvadrima, datiran je u vrijeme izgradnje, a drugi u doba baroknog uređenja palasa. Između ova dva oslika, u razdoblju između kraja 16. i početka 17. stoljeća, pročelja su bila samo prebijeljena. Vanjski zidovi kasnosrednjovjekovne feudalne arhitekture često su bili oslikani sgrafito tehnikom, kao na primjer na gradu Varaždinu ili Ivancu, a ponegdje su ukrašavani i naslikanim obojenim arhitektonskim motivima: kvadrima, pilastrima, puškarnicama, što je slučaj u Slavetiću i Velikom Taboru. Taj običaj ima izvorište u srednjoeuropskoj profanoj arhitekturi, a na naše je prostore došao vjerojatno preko Graza. Slične primjere s naslikanim uglovnim kvadrima nalazimo u susjednoj Mađarskoj (na starom gradu Simontornya) ili pak u Sloveniji (Otočec na Krki, grad Snežnik, Polhov Gradec, Ljubljana). U vrijeme baroka i sakralna i svjetovna arhitektura se često oslikavala izvana. Nije nam nažalost ostalo mnogo sačuvanih primjera, a u ranijim istraživanjima su redom izostajala ispitivanja povijesnih žbuka i pigmenata tako da su činjenice o oslikavanju tijekom 17. i s početka 18. stoljeća oskudne. Prvotno su korištene siva, bijela i nekada crvena boja, kako je na primjer obojan i oslik na slavetičkom tornju iz 1639. godine. Jedan od najznačajnijih baroknih oslika pročelja sačuvan je na pročeljima dvorca Miljane, i to iz nekoliko građevinskih faza od kojih je druga najznačajnija za oslik pročelja velikotaborskog palasa i dvorišnih galerija prema kojoj možemo pretpostaviti da je barokni oslik u Velikom Taboru nastao krajem 17. stoljeća. Na prostoru sjeverozapadne Hrvatske postoji vrlo mali broj povijesnih građevina s oslikanim zidnim pročeljima. U pravilu su to kapele, crkve i samostani, ali izostaju primjeri svjetovne arhitekture. Na velikotaborskom palasu dokumentirana su dva sloja oslika, kasnogotički i barokni, koji nam ne svjedoče samo o oblicima iscrtanih raznobojnih ukrasa, već i o sastavu samih žbuka i boja. Stoga je potrebno ta uređenja pročelja razmatrati ne zasebno, kao umjetnička djela, jer njihova je izvedba skromna i zanatska, već u okviru malobrojne sačuvane oslikane profane arhitekture kontinentalne Hrvatske i središnje Europe i tako prepoznati njihovu ambijentalnu i povijesno-dokumentarnu vrijednost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA