Pregled bibliografske jedinice broj: 62177
Procjena količine simbiozno vezanog dušika u usjevu soje s obzirom na hranidbu dušikom
Procjena količine simbiozno vezanog dušika u usjevu soje s obzirom na hranidbu dušikom, 1997., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 62177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena količine simbiozno vezanog dušika u usjevu soje s obzirom na hranidbu dušikom
(Estimation of N2 fixation by soybean at different nitrogen fertilizer rates)
Autori
Pospišil, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.01
Godina
1997
Stranica
85
Mentor
Varga, Boris
Ključne riječi
soja; gnojidba; dušik; simbiozno vezani dušik
(soybean; fertilisation; nitrogen; N2 fixation)
Sažetak
Utvrđivanje optimalne količine mineralnog dušika za postizanje maksimalnog prinosa sjemena soje je od velike, ne samo znanstvene, nego i ekonomske i ekološke važnosti, s obzirom da se za proizvodnju mineralnih gnojiva troše velike količine energije i da prevelike količine dušika negativno djeluju na okolinu.
Cilj istraživanja bio je:
1. utvrditi optimalnu količinu dušika za postizanje najvećeg prinosa soje;
2. usporediti reakciju nodulirajućeg i nenodulirajućeg kultivara na gnojidbu dušikom
3. procijeniti kod koje količine dušičnog gnojiva je količina fiksiranog N2 najveća, odnosno kolika je mogućnost biološke fiksacije u datim agroekološkim uvjetima
Istraživanja su provedena u poljskim pokusima postavljenim na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Maksimir) u 1990., 1991. i 1992. godini, i vegetacijskim pokusima postavljenim u stakleniku Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u 1991. i 1992. godini.
Temeljem trogodišnjih istraživanja u poljskim uvjetima utvrđeno je da:
- primjenjeni dušik u količinama od 76,5, 153 i 229,5 kg N/ha nije imao utjecaja na značajnu promjenu prinosa sjemena i suhe tvari vegetativne mase soje
- primjenjene količine dušika nisu imale značajan utjecaj na koncentraciju dušika u vegetativnoj masi i sjemenu osim u jednoj godini istraživanja kad su količine od 153 i 229,5 kg N/ha uzrokovale značajno povećanje koncentracije dušika u sjemenu soje
- primjenjene količine dušika nisu imale značajan utjecaj na koncentraciju dušika u vršnom trolistu soje u R5 i R6 stadiju razvoja soje, u dvije godine utvrđena je reakcija soje u R1 stadiju razvoja, a u jednoj godini u R3 stadiju razvoja soje na gnojidbu dušikom
- zbog visoke tzv. "tehnološke plodnosti" tla na kojima su pokusi provedeni ni referentna kultura kukuruz nije pokazala reakciju na gnojidbu dušikom u datim klimatskim prilikama te je bilo nemoguće procijeniti stvaran doprinos simbiozne fiksacije dušika u ukupnoj opskrbi usjeva soje dušikom.
Temeljem dvogodišnjih istraživanja utjecaja količine dušičnog gnojiva na simbioznu fiksaciju dušika provedenih u vegetacijskim pokusima u kontroliranim uvjetima utvrđeno je:
- nodulirajući kultivar ostvario je značajno veću vegetativnu masu i prinos sjemena u odnosu na nenodulirajući kultivar primjenom istih količina dušika
- istraživane količine dušika (0, 153, 306 i 459 mg N/lonac) 1991. godine nisu imale utjecaja na masu suhe tvari korijena po loncu, a 1992. godine najveća masa korijena ostvarena je gnojidbom sa 153 i 459 mg N/loncu. U obje godine istraživanja sve tri količine dodanog dušika značajno su povećale masu suhe tvari stabljike s mahunama.
- primjenjene količine dušika nisu imale značajan utjecaj na žetveni indeks soje, a nodulirajući kultivar Zagrepčanka ostvario je veći žetveni indeks u obje godine istraživanja.
- istraživane količine dodanog dušika nisu imale značajan utjecaj na koncentraciju dušika u korijenu i sjemenu soje, a u 1991. godini gnojidba dušikom značajno je povećala koncentraciju dušika u stabljici s mahunama soje
- nodulirajući kultivar Zagrepčanka ostvario je veću koncentraciju dušika u korijenu, stabljici s mahunama te sjemenu soje u obje godine istraživanja
- u 1991. godini ostvarena je niža procijenjena količina simbiozno vezanog dušika u odnosu na 1992. godinu zbog većeg sadržaja mineralnog dušika u tlu. U 1991. godini najveća količina simbiozno vezanog dušika (573 mg N/biljci) ostvarena je gnojidbom s 306 mg N/loncu, ali se nije statistički opravdano razlikovala od gnojidbe sa 153 i 459 mg N/loncu. U 1992. godini gnojidba dušikom nije imala statistički opravdan utjecaj na količinu simbiozno vezanog dušika iako je vidljiv pad fiksacije s povećanjem količine dodanog dušika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)