Naslov
Fondovi Europske unije i domaći izvori financiranja održive gradnje
(EU funds and national sources for financing sustainable and green building)

Autori
Pavičić-Kaselj, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
X. Simpozij o zelenoj gradnji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
EU fondovi; odrziva gradnja; zelena gradnja
(EU funds; sustainable building; green building)

Sažetak
U studenom 2013. godine usvojena je nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti koja naglasak stavlja na sektore kućanstva, javni sektor, opskrba energijom, industrija, usluge, a u njoj je i obveza od 1. siječnja 2014. godine da se tri posto javnih zgrada mora godišnje obnoviti. Zgrade se bez novih znanja ne mogu obnoviti ili izgraditi u skladu s energetskom učinkovitošću, a naš građevinski sektor ta znanja danas nema te im je potrebna edukacija kao i pomoć na svim razinama. Time se otvara prilika za obrtnike, projektante i sve druge koji mogu doprinijeti na uštedi energije. Edukacija je u tom području od posebnog značaja jer je ona ključ daljnjeg razvoja. Danas godišnji kapaciteti korištenja sredstava iz EU fondova iznose 60 milijuna eura, a iskorišteno je tek 50 posto dostupnih sredstava iz fondova. Problem je u nedostatku dobro osmišljenih projekata, te je upravo u iz svih tih raloga u lipnju 2012 godine pokrenut program energetske obnove javnih zgrada. U pripremi projekata važnu ulogu ima i Elena, program tehničke pomoći pripreme dokumentacije, koji je u obliku darovnice. Također se može koristiti i program „Intelligent Energy Europa“, a Fond za energetsku efikasnost koristit će se od 1. srpnja sljedeće godine. Sredstva iz strukturnih fondova bit će dostupni od 1. siječnja 2014. Krenula je i izrada operativnih planova, koji će biti objavljeni, a graditeljstvu se otvaraju vrata za korištenje IT tehnologije, informatizacija građevinskog sektora, kao i mogućnost korištenja građevinskog otpada kao materijala. Dva su ključna prioriteta i to energetska obnova svih zgrada jer se 40 posto energije troši u zgradama, te urbana obnova na što naglasak daje EU kroz obnovu zapuštenih zgrada. Od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a do 2014. procjena je da će vrijednost tržišta doseći 573 milijarde eura. Zeleni razvoj se već u nizu primjera pokazao kao pokretač razvoja, čak i u doba ekonomske krize. Poželjni izvori financiranja zelenih projekata bit će i u Hrvatskoj strukturni fondovi Europske unije, domaći fondovi i namjenska sredstva poput sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dodatno, očekuje se da će sve više projekata pokretanih od strane domaćih i stranih investitora, biti usmjereni ka razvoju projekata, te proizvoda i usluga temeljenih na principima zelene gradnje. Države koje su hrabro uložile u takav razvoj danas su bliže energetskoj neovisnosti, otvorile su nova zelena radna mjesta, žive i rade u zdravijim gradskim i ruralnim sredinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA