Naslov
Zagrebački toponimi i urbani prostorni pokazatelji u opusu Petra Šegedina
(The toponyms of Zagreb and the urban spatial indicators in the literary opus of Petar Šegedin)

Autori
Rezo, Vladimira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zagreb u djelima Petra Šegedina. Zbornik radova IV. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem (Korčula, 16.-18. rujna 2011.) / Jelčić, Dubravko - Zagreb : Grad Korčula, 2012, 41-50

ISBN
978-953-268-024-9

Skup
Dani Petra Šegedina. IV. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Korčula, Hrvatska, 16.09.2011. - 18.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prostorni obrat ; topografija grada ; toponomastikon ; kognitivno mapiranje ; urbano hvatište ; topofilija ; topofobija ; panoramska perspektiva ; pješačka perspektiva ; heterotopija
(spatial shift ; urban topography ; toponomasticon ; cognitive mapping ; urban reference point ; topophilia ; topophobia ; panoramic perspective ; pedestrian perspective ; heterotopia)

Sažetak
Fokusiranje na prošlost i protok vremena kojim je bilo zaokupljeno XIX. stoljeće u našoj se suvremenosti pretvorilo u opsesiju prostorom. Takozvani “prostorni obrat” (spacial turn) u humanističkim znanostima nastoji “pokrpati rupe”, bjeline nastale zanemarivanjem pitanja prostora. U takvu se matricu uklapaju radovi M. Foucaulta, H. Lefebvrea, M. de Certeaua, R. Barthesa, D. Massey i dr., na koje se oslanja naše istraživanje Šegedinovih zagrebačkih toponima i općenito označitelja urbanog nastojeći proniknuti njihovo značenje u književnikovu opusu. Šegedinovi urbani tekstovi ne samo da ne boluju od suvremenog semiotičkog zasićenja nego, dapače, pate od prilične insuficijencije znakovlja, ponajviše topografskog. Iako malobrojni, zagrebački toponimi nisu samo “mjesta radnje” njegovih djela, uloga koju im on dodjeljuje bitno je drugačija. Šegedinov Zagreb nikako nije postmodernistički urbani kaos. To je moderni grad u kojemu je kognitivno mapiranje koncentrirano, zapravo limitirano na užu gradsku jezgru. Kao nekoć grčka agora i središte Zagreba prezentirano je kao centralna točka percepcije. Njegove granice su granice urbanog i sve izvan njih je periferija, amorfna i bezimena. Sukladno tomu, Šegedin se orijentira s obzirom na dvije najvažnije referentne točke Zagreba njegova (i našeg) vremena: glavni gradski trg i željeznički kolodvor. Punktiranje zagrebačkog prostornog obzorja (Grgas) Šegedin zaokružuje dodajući u njegovo urbano znakovlje nekoliko neizostavnih hvatišta, npr. park, i, napose, tramvaj, svojevrstan zagrebački “brend”. Vožnjom tramvajem Šegedin u potpunosti “osvaja” prostor: ova je heterotopija, lišena zemljopisne širine i dužine, spojnica s gradskom marginom, čimbenik ucjelovljenja grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kroatologija

POVEZANOST RADA