Pregled bibliografske jedinice broj: 62102
Jesu li leksički i gramatički razvoj međusobno usklađeni?
Jesu li leksički i gramatički razvoj međusobno usklađeni? // Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike
Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 1999. (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 62102 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jesu li leksički i gramatički razvoj međusobno usklađeni?
(Are the lexical and grammatical development synchronized?)
Autori
Kovačević, Melita ; Anđel, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike
/ - Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 1999
Skup
Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike
Pragmatics: Theory and Application
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.05.1999. - 08.05.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
leksički razvoj; gramatički razvoj; jezično usvajanje; hrvatski
(lexical development; grammatical development; language acquisition; Croatian)
Sažetak
Uzmemo li u obzir samo jezike iz iste tipološke klase kao i hrvatski, dakle flektivne, znamo da su razlike u njihovom morfološkom bogatstvu velike. Neki su jezici, poput engleskoga, izgubili dio gramatičkih morfema, a veću je važnost dobila sintaksa, dok drugi, primjerice hrvatski, još uvijek imaju bogatu infleksiju koja nosi obavijest o odnosima unutar rečenice.
Do treće godine života gotovo sva djeca usvoje jezičnu strukturu materinskoga jezika, bez obzira na složenost gramatičke morfologije, ali će se u djece čiji je materinski jezik morfološki složeniji gramatički morfemi javljati u ranijoj kronološkoj dobi nego u djece čiji je jezik morfološki siromašniji.
Iako djeca usvajaju riječi bez obzira na gramatičku morfologiju, ona ipak postaje nužnom u trenutku kad dijete s jednočlanih iskaza prijeđe na bogatije sintaktičko izražavanje.
Na uzorku spontanoga govora djeteta u dobi između 1;10 i 2;2, te između 2;10 i 3;2 analizirali smo usvajanje gramatičke morfologije s posebnim osvrtom na padežnu morfologiju imenica i kvantitativnu primjenu pojedinih padeža.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
013008
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Melita Kovačević
(autor)