Pregled bibliografske jedinice broj: 620357
TERMODINAMIČKI OPIS TERNARNOG SUSTAVA H2O - CO2 - NaCl ZA PRORAČUN PROIZVODNJE GEOTERMALNE VODE
TERMODINAMIČKI OPIS TERNARNOG SUSTAVA H2O - CO2 - NaCl ZA PRORAČUN PROIZVODNJE GEOTERMALNE VODE, 2012., diplomski rad, Rudarsko - geološko - naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 620357 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TERMODINAMIČKI OPIS TERNARNOG SUSTAVA H2O - CO2 - NaCl ZA PRORAČUN PROIZVODNJE GEOTERMALNE VODE
(Thermodinamical description of a tenary system H2O - CO2 - NaCl for the purpose of calculating geothermal water production)
Autori
Žuvela, Dari
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Rudarsko - geološko - naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
31.05
Godina
2012
Stranica
110
Mentor
Vulin, Domagoj
Ključne riječi
Ternarni sustav H2O - CO2 - NaCl; fazni dijagram; tlak zasićenja; modeliranje faznog dijagrama; geotermalni fluid; viskoznost geotermalne vode; međupovršinska napetost faza; topljivost CO2
(H2O - CO2 - NaCl ternary system; phase diagram; saturation pressure; phase behavior modelling; geothermal fluid; geotermal brine viscosity; interfacial tension between phases; CO2 solubility)
Sažetak
Transportna i proizvodna svojstva neophodna su za razradu geotermalnih ležišta. Kako bi se ona utvrdila od presudne važnosti je poznavanje faznog dijagrama, tlaka zasićenja, površinske napetost i viskoznosti, tekuće i plinske faze i topljivosti ugljikovog (IV) oksida u tekućoj fazi. Proizvodni i ležišni uvjeti za geotermalno ležište Velika Ciglena su u temperaturnom rasponu od 40 do 175 °C i tlačnom rasponu od 1 do 250 bar. Geotermalni fluid s ležišta Velika Ciglena može se poistovijetiti s ternarnim sustavom H2O - CO2 - NaCl zbog njegovog sastava, te su sukladno tome teoretski razmotrena njegova navedena proizvodna i transportna svojstva. Simulacijskim softverom uz upotrebu Peng Robinsonove i Soave-Redlich-Kwongove jednadžbe modeliran je fazni dijagram sa zadovoljavajućom točnošću. Promjene međupovršinske napetosti izračunate su prema modelu Chalbauda i dr. (2009). Topljivost CO2 izračunata je po modelu Duana i Suna (2006), viskoznost faze s većinskim udjelom vode izračunata je po modelu Maoa i Duana (2009), a viskoznost faze s većinskim udjelom CO2 po modelu Fenghoura i dr. (1998).
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-1951390-1398 - Racionalno korištenje energetskih mineralnih sirovina u Hrvatskoj (Rajković, Damir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Domagoj Vulin
(mentor)