Naslov
Socijalna pravednost i privatizacija u hrvatskoj : sociopsihološki pogled
(Social justice and privatization in Croatia : a sociopsychological view)

Autori
Šakić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Privatizacija i javnost

Urednik/ci
Čengić, Drago ; Rogić, Ivan

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
175-213

ISBN
953-6666-08-1

Ključne riječi
hrvatska privatizacija, socijalna pravednost, srednja klasa, privatizacijski dobitnici i gubitnici, sociopsihološke posljedice
(Croatian privatization, social justice, middle class, privatizational winners and losers, sociopsychological effects of privatization)

Sažetak
Glavna je svrha ovoga rada bila ta da se izvrši analiza dosadašnjeg procesa privatizacije u Hrvatskoj kao svojevrsnog oblika raspodjele resursa i dobara u određenom vremenu i prostoru, u kontekstu relevantnih sociopsiholoških teorija pravednosti. Posebna pozornost je usmjerena na načela prema kojima je vršena raspodjela, na percipirane skupine - izvršitelje raspodjele te na percipirane učinke i posljedice takove raspodjele resursa i dobara. Empirijski temelj analize je socijalna percepcija procesa privatizacije od strane hrvatskih građana u 1998. godini ( reprezentativnio uzorak ponoljetnog stanovništva Hrvatske, n =1001). Autor je došao do sljedećih zaključaka. Proces privatizacije u Hrvatskoj, u kontekstu općeg poimanja pravednosti od strane većine hrvatskih građana, njihovih očekivanja u pogledu primjene pravednog načela raspodjele, radi dobijanja pravednih vlasnika i ostvarivanja poželjnih učinaka privatizacije, izazvao je, s obzirom na primjenjena načela raspodjele, stvarne vlasnike i postignute učinke, njihovo opće nezadovoljstvo privatizacijom. Hrvatsko je građanstvo mišljenja da je privatizacija tekla po nepravednim načelima i polučila nepoželjne i nepravedne učinke. S obzirom na socioekonomski status u širem smislu, ovakvom mišljenju i stavovima najsklonija je populacija građana koju bi, prema kriterijima zapadnih demokracija, mogli tretirati kao srednji stalež (obrazovaniji, radno sposobniji, urbaniji, imućniji i obavješteniji dio populacije bez obzira na stranačka ili druga obilježja). Iz analize mišljenja i stavova hrvatskih građana o privatizaciji, u kontekstu navedenih načela raspodjele, jasno proizlazi da su građani očekivali raspodjelu prvenstveno i najbliže "načelu koje se temelji na jednakosti", a da je raspodjela najviše vršena prema "načelu koje se temelji na sudjelovanju i prinosu", uz napomenu da rezultati upućuju na zaključak, da su ocjenu o intezitetu sudjelovanja i prinosa, to jest zasluga donosili oni koji su percipirani kao najveći dobitnici u procesu privatizacije. Većina hrvatskih građana, a naročito populacija koja se može tretirati srednjim staležom, pri tome, izražava mišljenje i stavove da su najveći dobitnici u procesu privatizacije političko upravljačke strukture, bez obzira na stranačku operedjeljenost, formirane od naslijeđenih i novoformiranih struktura u tranzicijskom periodu od socijalizma ka kapitalizmu. Kao najveće gubitnike većina građana, sukladno svom opredjeljenju za načelo jednakosti i solidarnosti, smatra poljoprivrednike, seljake, radnike, stručnjake, znanstvene i kulturne djelatnike. Socijalne posljedice primjene spomenutog načela kao prevladavajućeg, prema teorijama socijalne pravednosti , mogu se očekivati na individualno psihološkom planu (bijes, depresija, suicidalne tendencije, alkoholizam itd.) i na socijalnom planu (različiti oblici socijalnih pobuna i štrajkovi zaposlenih radnika privatiziranih i javnih poduzeća).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA