Pregled bibliografske jedinice broj: 619864
Proizvodnja i kakvoća plodova višnje “Maraske“ u Zadarskoj regiji
Proizvodnja i kakvoća plodova višnje “Maraske“ u Zadarskoj regiji, 2011., diplomski rad, preddiplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 619864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proizvodnja i kakvoća plodova višnje “Maraske“ u Zadarskoj regiji
(Production and fruit quality of cherry "Maraska" in the Zadar region)
Autori
Crnjac, Vjekoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.07
Godina
2011
Stranica
37
Mentor
Martina Skendrović Babojelić
Ključne riječi
višnja "Maraska"; proizvodnja; plod; kakvoća
(cherry "Maraska"; production; fruit quality)
Sažetak
Višnja "Maraska" (Prunus cerasus var. Marasca) je značajna i od davnine poznata voćna vrsta Dalmacije. U Zadarskoj županiji mjesta značajnijega uzgoja maraske su: Stankovci, Smilčić, Biljani, Škabrnja, Sukošan, Zemunik, Bibinje. Maraska se može uzgajati kao stablo, iako je po svom prirodnom obliku grm. Prema habitusu krošnje razlikuju se četiri tipa rasta: Receta, Pendula, Semirecta i Semipendula. U većini slučajeva dokazan je autosterilitet maraske kod Pendula tipa. Postoji nekoliko klonova višnje maraske: 8R, 23R, 27R, 140, 14L, Sokoluša, Receta, Brač 6, Brač 2 i Vodice 1. Klonovi Sokoluša i Brač 6 se najviše uzgajaju u Zadarskoj regiji. Maraska kao heliofit preferira sunčane položaje. Zasjenjena stabla maraske ili njezini zasjenjeni dijelovi dati će osjetno manji prirod i slabiju kvalitetu plodova. Lakša ilovasta tla, odnosno pjeskovito-ilovasta tla najbolja su za uzgoj maraske. Višnja maraska uspijeva do 200 metara nadmorske visine i voli prozračne južne ekspozicije i blage padaline, a prihvatljivi nagibi terena kreću se do 3 %. U svim proizvodnim nasadima u zadarskoj regiji kao podloga za uzgoj višnje maraske koristi se sjemenjak Rašeljke (Prunus mahaleb). Iako Rašeljka podnosi sušu, današnji nasadi su nezamislivi bez sustava za navodnjavanje, koji je najčešće kap po kap. Kao uzgojni oblik za marasku se najčešće koristi tradicionalna vaza (kotlasta krošnja) te popravljena piramidalna krošnja - samo za tipove recta i semirecta. Tlo u nasadima maraske pretežno se održava trajnom obradom, oranjem i zatravljivanjem. Rezidba maraske važna je agrotehnička mjera kojom se formira uzgojni oblik, održava pravilna ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti i obnavljaju ili pomlađuju već iscrpljeni dijelovi krošnje. Navodnjavanje i ostale agrotehničke mjere bitne su za kvalitetu ploda zbog ekonomske strane. Plodovi maraske u svježem ili konzerviranom stanju služe kao hrana, kao preventiva u zaštiti ljudskog organizma i kao lijek. Značajan su izvor ugljikohidrata, bjelančevina, kalcija, fosfora, željeza te aromatskih tvari i vitamina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Martina Skendrović Babojelić
(mentor)