Naslov
Predviđanja peludnih sezona mediteranskog područja Hrvatske
(Forecasting of airborne pollen seasons in the Mediterranean region of Croatia)

Autori
Dolina, Katija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2012

Stranica
160

Mentor
Mitić, Božena

Ključne riječi
alergena pelud / Dubrovnik / korelacije s meteorološkim čimbenicima / linearna regresija / maslina / predviđanje / trave
(allergenic pollen / correlations with meteorological parameters / Dubrovnik / forecasting / grass / linear regression / olive)

Sažetak
Predviđanje peludnih sezona vrlo je značajno zbog povećane učestalosti alergijskih bolesti uzrokovanih alergenim peludom. Ciljevi rada bili su izraditi peludni kalendar za grad Dubrovnik (2005.-2009.), izraditi modele za dugoročno predviđanje peludnih sezona najznačajnijih mediteranskih aeroalergena - masline i trava te kratkoročne prognoze dnevnih varijacija koncentracije peluda tijekom glavne peludne sezone. Osim standardne aerobiološke analize, na temelju podataka zabilježenih tijekom 2005.-2008., linearnom regresijskom analizom izrađeni su modeli predviđanja peludnih sezona i testirani na podacima zabilježenim za 2009. U zraku grada Dubrovnika zabilježena je pelud 45 biljnih svojti, od kojih je 13 alergenih. Zabilježena je prosječna godišnja koncentracija od 17 814 peludnih zrnaca/m3 zraka, 79% ukupne godišnje koncentracije peluda zabilježeno je u razdoblju od ožujka do lipnja, a najzastupljenija je pelud svojti: Cupressaceae/Taxaceae (40%), Urticaceae (17%), Pinus (16%), Olea (7%) i Poaceae (4%). Udio peluda drveća iznosio je 73, 5%, korova 21, 8% i trava 4, 4%. Peludni kalendar za navedeno razdoblje potvrđuje mediteranska obilježja peludnog spektra. Testiranjem dugoročnih modela predviđanja na podacima iz 2009. postignuta je točnost od 13-99%, dok su kratkoročni modeli predvidjeli dnevne varijacije koncentracije peluda s točnošću od 58-93%. Najslabiju pouzdanost pokazali su modeli predviđanja maksimalne dnevne koncentracije peluda (13% maslina ; 42% trave), dok su najveću pouzdanost pokazali modeli predviđanja dana kada je zabilježena najviša dnevna koncentracija (97% maslina ; 95% trave). Meteorološki čimbenik koji najviše utječe na značajke glavne peludne sezone je temperatura. Ovo istraživanje ukazuje da su modeli za dugoročno i kratkoročno predviđanje koncentracija peluda primjenjivi u prevenciji peludnih alergija i mogu se koristiti i u drugim mediteranskim područjima Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA