Naslov
Invalidnost tolerancije
(Disability of Tolerance)

Autori
Leburić, Anči ; Čokolić, Sanja ; Žaja, Marina

Ostali urednici
Leburić, Anči

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Redak

Grad
Split

Godina
2013

Stranica
148

ISBN
978-953-336-031-7

Ključne riječi
invalidnosti; tolerancija; sociološko istraživanje
(disability; tolerance; sociological research)

Sažetak
Sociologinje Anči Leburić, Sanja Čokolić i Marina Žaja u svojoj studiji Invalidnost tolerancije (objavljenoj u biblioteci Istraživačke studije, knjiga br. 17, u nakladnika Redak iz Splita) u svom istraživanju polaze od pretpostavke da osoba s invaliditetom predstavlja individuu koja je izložena diskriminaciji i stigmatizaciji. Stoga se takve osobe svrstavaju u kategoriju manjine, pošto u društvu ne doprinose ekonomski, biološki ili intelektualno, pa ih se često karakterizira kao društvene destabilizatore. Dakle, riječ je o degradiranom individualnom i društvenom položaju invalida. Termin „posebne potrebe“ vezan je uz osobe s invaliditetom i njime se naglašava odvojenost, odnosno percepcija osoba s invaliditetom kao izdvojenih dijelova društva. Postaju marginalizirani u društvu, premda se u novije doba takvo poimanje invaliditeta ublažava pozitivnijim gledanjem na različitosti. Autorice su odabrale case study kao istraživačku strategiju. Ona im je omogućila pluralističniji pristup istraživačkom predmetu. Projekt su u cijelosti postavile kao ispitivanje suvremenosti jednog društvenog fenomena u okviru njegovoga stvarnoga konteksta, posebno u onim istraživačkim (društvenim situaci-jama), u kojima i kada granice između fenomena i konteksta nisu bile sasvim očite, jasne i manifestne. Sve to je uvjetovalo korištenje višestrukih izvora podataka, više metoda, više tehnika, više procedura, a u fazama operacionalizacije i konstruiranje više varijabli. U ovoj strategiji planski su kombinirale i integrirale nizove podataka u kontekstima primjene različitih istraživačkih metoda. Koristile su intervjue, životne priče, promatranje i niz drugih analitičkih procedura. Zaključuju da će u razvojnim i demokratizirajućim društvenim procesima utjecaji civilnoga društva biti presudni, a nove će tehnologije intenzivnije humanizirati toleranciju svih i prema svima. Zato one zagovaraju sljedeće: ne graditi ograde oko sebe i prema drugima, ne graditi život na mržnji, već se stalno učiti suživotu i suživljenju, činiti drugima sve što najbolje možemo, biti tolerantan bez ikakvih očekivanja, zahvala, poklona. Tolerancija je rijetkost, pa kad se ljudi suoče s njom, ostanu zapanjeni, iznenađeni, neki možda i šokirani. Dobro je ako se u takvoj situaciji zapitamo: tko je taj čovjek?, ali i ako istovremeno ga poželimo imitirati i postupiti istovjetno kao i on. Konačno, tolerancija svakog pojedinca je nešto kao „finalni produkt“ i ona je zapravo rezultat mjerenja sustava vrijednosti, odgoja, obrazovanja i miliona drugih utjecaja iz društvene okoline. U uzajamnom odnosu, u nizu interakcija, tolerancija se ne manifestira kao nešto prejednostavno, jednosmjerno, jednodimenzionalno. Ona sve komplicira i usložnjava, višestruko dimenzionira i čini slojevitijim i dinamičnijim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA