Naslov
Prijeti li Agriotes brevis Hrvatskoj?
(Is Agriotes brevis threatens to Croatia?)

Autori
Kozina, Antonela ; Čačija, Maja ; Igrc Barčić, Jasminka ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
57. Seminar biljne zaštite : knjga sazetaka ; u: Glasilo biljne zaštite 13 (2013) (1/2) / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2013, 24-25

Skup
57. Seminar biljne zaštite (57 ; 2013)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2013. - 15.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Agriotes brevis; fauna; zastupljenost; žičnjaci
(Agriotes brevis; fauna; abundance; wireworms)

Sažetak
Zbog načina života i načina na koji pričinjavaju štete, žičnjaci (Coleoptera: Elateridae) su štetnici čije se suzbijanje mora temeljiti na predviđanju (prognozi) visine populacije što je i u skladu s načelima integrirane zaštite bilja. U Hrvatskoj su najznačajnije vrste roda Agriotes. Do nedavno se smatralo da je zbog kraćeg životnog ciklusa vrsta A. ustulatus najštetnija. Međutim novija istraživanja ukazuju na važnost vrste A. brevis koje je prema nekim autorima čak pet puta štetnija od vrste A. ustulatus. Ulov viši od 300 jedinki A. brevis po jednoj feromonskoj klopci u jednoj godini, smatra se visokom populacijom, te se u sljedećoj godini predviđaju ekonomske štete. Zastupljenost vrste A. brevis u različitim područjima Hrvatske u odnosu na ostale vrste roda Agriotes istraživana je od 2001. do 2012. godine. U razdoblju od 2007.-2009. godine cilj istraživanja bio je također utvrditi čimbenike koji utječu na brojnost i udio ove vrste u ukupnoj populaciji vrsta roda Agriotes. U razdoblju od 2001.-2009. godine vrsta A. brevis bila je zastupljena u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj u srednjoj populaciji, dok je u istočnoj Hrvatskoj bila zastupljena u niskoj populaciji. Odraslim oblicima vrste A. brevis odgovaraju hladnija razdoblja (15°C) te preferiraju polja pod osnovnim hraniteljicama (djetelinom, lucernom, pšenicom, ječmom, klasastim travama). Temeljem rezultata istraživanja, u razdoblju od 2007. do 2009. godine utvrđeno je da brojnost vrste A. brevis značajno ovisi o srednjoj godišnjoj temperaturi, sadržaju čestica krupnog praha u tlu, pH tla u H2O i pH tla u KCl. Utvrđeni koeficijenti regresije kojima se opisuje ovisnost brojnosti vrste o pojedinom čimbeniku pokazuju da na brojnost vrste negativno utječe (b=-30, 333) porast srednjih godišnjih temperatura, porast pH tla u H2O (b=-34, 519) i u KCl-u (b=26, 12), dok pozitivan utjecaj ima povećanje sadržaja čestica krupnog praha u tlu (b=1, 9653). Tijekom 2010. godine u središnjoj je Hrvatskoj brojnost vrste bila je iznad praga odluke (Dolci i Bankovci). Tijekom 2012. godine u zapadnim krajevima Hrvatske (Krapinske Toplice, Križevci, Rovišće i Garešnica) vrsta se pojavila u iznimno visokoj populaciji. Radi se o lokalitetima s nešto nižom srednjom godišnjom temperaturom u odnosu na lokalitete istraživane u razdoblju od 2007. do 2009. kakva očigledno više odgovaraju ovoj vrsti. U budućim istraživanjima utvrdit će se do koje mjere zastupljenost ličinki odgovara zastupljenosti imaga, a s obzirom na potencijalnu veliku opasnost ove vrste, istraživanjima faunističkog sastava žičnjaka trebala bi se posvetiti velika pažnja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA