Pregled bibliografske jedinice broj: 619251
Utjecaj hidroenergetskog iskorištavanja i klimatskih promjena na krške rijeke u središnjoj Hrvatskoj
Utjecaj hidroenergetskog iskorištavanja i klimatskih promjena na krške rijeke u središnjoj Hrvatskoj // 11. Hrvatski biološki kongres : zbornik sažetaka / Jelaska, Sven ; Klobučar, Goran ; Šerić Jelaska, Lucija ; Leljak Levanić, Dunja ; Lukša, Žaklin (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2012. str. 195-196 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 619251 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj hidroenergetskog iskorištavanja i klimatskih promjena na krške rijeke u središnjoj Hrvatskoj
(The effects of hydropower use and climate change on karst rivers in central Croatia)
Autori
Žganec, Krešimir ; Đurić, Petra ; Pušić, Ivana ; Hudina, Sandra ; Lajtner, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
11. Hrvatski biološki kongres : zbornik sažetaka
/ Jelaska, Sven ; Klobučar, Goran ; Šerić Jelaska, Lucija ; Leljak Levanić, Dunja ; Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2012, 195-196
Skup
11. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.09.2012. - 21.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
utjecaj brana; makroskopski beskralješnjaci; krške rijeke; hidrologija; klimatske promjene
(dam impact; macroinvertebrates; karst rivers; hydrology; climate change)
Sažetak
Krške rijeke u Hrvatskoj značajno su izmijenjene izgradnjom brana. Međutim, dugotrajni utjecaji brana i klimatskih promjena na krške rijeke su slabo istraženi, dok biološki učinci brana u Hrvatskoj nikad nisu istraživani. U ovom radu analizirani su kratkoročni učinci izgradnje nove velike brane hidroelektrane Lešće na Gojačkoj Dobri, završene u lipnju 2010. godine, na nizvodne zajednice makroskopskih beskralješnjaka. Također su analizirani i dugotrajni trendovi hidroloških i temperaturnih uvjeta u pet povezanih rijeka u središnjoj Hrvatskoj: ponornicama Ogulinskoj Dobri i Zagorskoj Mrežnici koje su podzemnim putem povezane s Gojačkom Dobrom, Tounjčicom i Mrežnicom. Nakon izgradnje hidroelektrane Gojak 1959. godine, smještene na izvoru Gojačke Dobre, prirodni režim protoka ovih rijeka značajno je izmijenjen. Analizom trendova temperature vode tijekom proteklih pedeset godina utvrđeno je postojanje značajnih trendova porasta temperature na tri hidrološke stanice na tri istraživane rijeke. Najizraženiji statistički značajan trend porasta temperature vode od 0, 49°C po desetljeću utvrđen je na donjem toku Mrežnice gdje je došlo do smanjenja protoka nakon izgradnje HE Gojak. Drastične promjene kvalitete vode i povećanog pronosa suspendiranih čestica uzrokovale su značajne promjene strukture i sastava zajednica makroskopskih beskralješnjaka u prvoj godini nakon izgradnje brane.Temeljem dobivenih rezultata predložene su mjere za poboljšanje ekoloških uvjeta istraživanih rijeka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1193080-1231 - Invazivne vrste beskralješnjaka u slatkovodnim ekosustavima Hrvatske (Erben, Radovan, MZOS ) ( CroRIS)
119-1193080-3076 - Taksonomija, ekologija i biogeografija beskralješnjaka vodenih ekotona Hrvatske (Kerovec, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb