ࡱ> [Qbjbj4xΐΐN)=: : |^Dnnn8<oC(D$zA|A|A|A|A|A|A$OFH<AnA)C+++P8nzA+zA++<V=0;VuU$<fA?C0oC<-I+-I(==-InN>+AA+oC-I:  B:Od udnovatog do udesnog: sto godina udnovatih zgoda aegrta Hlapia: 1913. - 2013. From the Wonderful to the Miraculous: a Hundred Years of udnovate zgode aegrta Hlapia: 1913 - 2013 dr. sc. Berislav Majhut predsjednik Hrvatske udruge istra~iva a dje je knji~evnosti Berislav Majhut, PhD chairman of Croatian Association of Researchers in Children's Literature  HYPERLINK "mailto:bmajhut@vusp.hr" bmajhut@vusp.hr SA}ETAK: Dje ji roman udnovate zgode aegrta Hlapia nije samo knji~evna injenica. Okolnost da je u jednom trenutku bio dio svih naaih djetinjstava ini ga osobitom kulturoloakom pojavom. `toviae, on je tijekom stotinu godina kontinuiranog objavljivanja u hrvatskom kulturnom prostoru zadobio posebno i jedinstveno zna enje. No, da bismo ga mogli sagledati u odgovarajuem svjetlu morao se prije svega promijeniti pogled na samo djelo. Da bi `egrt Hlapi mogao biti opa~en ne samo kao metafora za jednostavnost, naivnost pa i djetinjastost, kako nam to esto i vrlo o igledno sugerira semantika svakidaanjeg govora, moralo je doi do preokreta u samom knji~evnom poimanju tog dje jeg romana. Hrvatska teorija dje je knji~evnosti je morala sazreti, ponovno uzeti jedno od svojih osnovnih djela u ruke, osloboditi ga naslaga tuma enja zasnovanih naj eae na nekim postavkama posve stranim samom djelu, i postaviti ga tako da mo~e postati to ka oslonca interpretativnih poluga. Rad na kriti kom izdanju Sabranih djela Ivane Brli Ma~urani pod uredni kom palicom Vinka Breaia donio je upravo takav novi pogled na Hlapia. Meutim, ako smo pomislili da smo svoj dug Hlapiu tim znanstvenim prodorom platili ubrzo postaje jasno da nismo. Hlapi se odjednom razlistao u kaleidoskopu kulturnih konteksta, u airokom spektru moguih sagledavanja. Hlapi, sada manje kao knji~evno djelo a viae kao kulturna injenica, ~eli biti osvijeaten i objaanjen. Okupan u novom svijetlu on zahtijeva naau proairenu, radoznalu pozornost. 2013. je godina u kojoj emo proslaviti stogodianjicu prvog Hlapievog objavljivanja i to je prava prilika da sami sebi osvijestimo ato je `egrt Hlapi donio ne samo hrvatskoj knji~evnosti, ne samo naaoj kulturi ve i svakom od nas. SUMMARY: The children's novel udnovate zgode aegrta Hlapia (The Wonderful Adventures and Misadventures of Lapitch, the Apprentice) is not only a literary fact. The fact that it is part of all our childhoods makes this novel a unique cultural phenomenon. Indeed, in the course of a hundred years of its continuous publishing in Croatian culture it acquired a special and unparalleled significance. However, to be able to view the novel in an adequate light we had to change the overall perspective on this work. For us to be able to view egrt Hlapi not only as a metaphor for simplicity, naivety and infantilism, as it is often suggested by the semantics of everyday references to the novel, a shift in the literary understanding of this children's novel was necessary. Croatian theory of children's literature had to become more mature and examine again one of its fundamental works, shed off the layers of the interpretations based on certain assumptions strange to the work itself, and place it in such a way so that it can become a basis for diverse interpretations. The work on the critical edition of The Collected Works of Ivana Brli Ma~urani under the editorship of Vinko Breai enabled this new view of Hlapi. However, had we thought that we had paid our debt to Hlapi with this scientific breakthrough, then we soon became aware that this was not true. Hlapi soon multiplied in the kaleidoscope of diverse cultural contexts, covering a wide range of possible interpretations. Now less a literary work and more a cultural fact, Hlapi requires to be explained. Seen in a new light, it requires our increased, lively attention. In 2013 we celebrate a centennial of the first publishing of Hlapi: it is a great opportunity to spell out how Hlapi contributed not only to our culture but also to each of us. klju ne rije i: `egrt Hlapi, dje ji roman, obljetnica `egrta Hlapia, kriti ko izdanje keywords: `egrt Hlapi, Lapitch, children's novel, centennial of `egrt Hlapi, critical edition Ne postoji djelo u hrvatskoj knji~evnosti koje bi bilo intimnije upleteno u naae ~ivote od udnovatih zgoda aegrta Hlapia. U najranijem djetinjstvu mnogih od nas to je bila uope prva, prava, "debela" knjiga koju smo pro itali. Vrijednosti kojima nas je hranila bio je rani naa duhovni kruh kojeg smo grizli mlije nim zubima i one su duboko pro~ele naae bie. `egrt Hlapi je vjerojatno najviae objavljivani hrvatski roman uope a ne samo dje je knji~evnosti. Gotovo sto godina on postojano i vjerno prati djetinjstva generacija naaih baka i djedova, naaih majki i o eva, nas samih i naae djece. On je neato ato nas svojim imaginarijem duboko povezuje. Nemaju sve nacionalne knji~evnosti sreu imati takav integrativni druatveni imbenik upravljen na one koji su u svojem najranijem djetinjstvu. Pa ipak tog golemog zna aj `egrta Hlapia za nacionalnu kulturu kao da nismo svjesni. Dapa e, taj golemi zna aj u potpunom je nesrazmjeru s brigom i pa~njom koju mu poklanjamo. Ako upitate studente u iteljskog ili odgojiteljskog studija, to jest one koji e odgajati vaau djecu, koji lik u romanu `egrt Hlapi ima najdu~i rep onda se mo~ete okladiti da e odgovor biti: Crni atakor. Ako otipkate u Google `egrt Hlapi dobit ete pravu najezdu glodavaca. (ilus 01) (`egrt Hlapi je genetski bliskiji Mickeyu Mausu nego hrvatskom djetetu. Ipak, u javnoj komunikaciji se relativno esto poziva na aegrta Hlapia pa se iz te injenice mo~e zaklju iti kako je Hlapi jedan od zajedni kih nazivnika hrvatske kulture ato mu daje status s kojim se mo~e pohvaliti malo hrvatskih knji~evnih likova. Tim viae ato spominjanje Hlapia nije intelektualno namigivanje s kojim se prepoznaju i razlikuju oni na itani od onih manje na itanih. Ipak semanti ko zna enje u novinskim natpisima u kojima se spominje aegrt Hlapi ponekad izmi e i teako ga je razumjeti. Pogledajmo nekoliko primjera: malo je stvari koje me manje zanimaju od polemike Katunaria i Jergovia ali budui se spominje aegrt Hlapi posvetimo joj nekoliko trenutaka. (ilus 02) Jergovi u tekstu naslovljenom "Katunari nije liberalni intelektualac nego poludjeli aegrt Hlapi" piae: I baa na pitanjima islama Dra~en Katunari, taj ljudski jad i nesoj, taj poludjeli aegrt Hlapi taj karijerni sinekurac i veliko nedarovito niata s ambicijom da postane Francuz, pretvara se u denuncijanta... (Jutarnji list, 8. travnja 2006.: str. 66-67) Semantika na koju se oslanja usporedba sa `egrtom Hlapiem krajnje je dvojbena. "`egrt Hlapi" ovdje stoji nasuprot "intelektualcu" to jest on je netko neobrazovan poput aegrta, glup i malen. Svatko tko je itao `egrta Hlapia zna da u tekstu nema niti govora o tome ve da je Hlapi naprotiv jako dobro obrazovan i da je mudar. Jergovi naprotiv upotrebljava sintagmu "aegrt Hlapi" samo otprilike, prema naslovu romana, jer nikada nije niti pro itao roman. On misli da je biti poput Hlapia uvreda. Zato i usporeuje Katunaria s Hlapiem: ne da bi ga prikazao u dobrom svjetlu ve da bi ga uvrijedio. Openito pojam aegrt Hlapi ne ozna uje neato jednostavno, dje je, isto ve puno eae ozna uje neato prejednostavno, banalno, i prazno. Ako se nekoga usporedi sa aegrtom Hlapiem onda je vjerojatnije da mu se ne odaje priznanje, da mu se ne ~eli rei da je malen kao lakat, dobar kao sunce, jak kao Kraljevi Marko ve je prije za o ekivati da ga se naprosto ~eli uvrijediti. U lanku objavljenom u ve ernjem izdanju 24 sata (23. rujna 2008.) tvrdi se da su braa Mami napravili od profesora Ivankovia loaeg aegrta Hlapia kojemu dinamovac Jura mora otkriti elementarnu injenicu da se nogomet igra kako bi se postigao gol. (ilus 03) Sada, otkada je loai aegrt Hlapi, profesor Ivankovi viae ne zna tu elementarnu nogometnu istinu. No, bez obzira je li dobar ili loa aegrt Hlapi, "profesor" se ovdje nalazi nasuprot "aegrtu". A taj aegrt je glup i naivan. Dinamovac Jura, posve sli no Jergoviu, sve svoje znanje o aegrtu Hlapiu vu e ne iz knjige ve iz svoje predrasude o aegrtima. I mene su kao dijete plaaili da e me, ako neu dobro u iti, dati u "aegrte" iako ja u to vrijeme nisam u tome vidio niata osobito loae a tek kasnije se pokazalo kako sam, dok je bilo za vremena, glupo prokockao priliku. U lanku Polubijeli kruh na dvodnevnom testu metafori ki smisao upotrebe sintagme "aegrt Hlapi" pretpostavljamo, le~i u siromaatvu, praznini, bljutavosti, dosadi. (ilus 04) Radi li se o usporedbi s junakom aegrtom Hlapiem ili je to pak usporedba s do~ivljajem itanja `egrta Hlapia ostaje posve otvoreno. No, u oba slu aja odnos prema nacionalnoj veli ini je posve u skladu s duhom vremena. No, prije no ato bacimo kamen pometimo najprije pred vlastitim vratima. Mi koji prou avamo dje ju knji~evnost desetljeima smo se bavili `egrtom Hlapiem uvijek na isti na in varirajui naslijeene pristupe i prastare kvazi dileme predajui se uvijek istim mantrama i ne pokuaavajui istupiti iz za arane vrtnje u krug. Naprosto, bilo je prelagodno uvijek iznova im se predavati i bez ikakvog mentalnog napora ponovno okretati staru pojmovnu egrtaljku. Ako smo izdavali novo izdanje `egrta Hlapia onda smo obavezno na mjestu Pogovora navodili rije i A. G. Matoaa o `egrtu Hlapiu kao klasi noj dje joj knjizi. Dovoljno je bilo ponoviti taj tekst neupitnog autoriteta i uope se ne zapitati ato su te rije i i na koji na in utjecale na recepciju `egrta Hlapia u iduih dvadeset godina. I je li ta kvalifikacija samo koristila knjizi ili joj ju je ponekad i opasno ugro~avala. Ako bismo pak iali na kakav znanstveni skup onda bismo obvezno negdje pred kraj teksta o `egrtu Hlapiu na najdramati nijem mjestu postavili pitanje: je li `egrt Hlapi zapravo dje ji roman ili je bajka? Desetljeima se raspravljalo o tom pitanju i svatko tko je iata zna io u svijetu teorije dje je knji~evnosti, morao je izrei svoj stav o toj preva~noj temi. Odavno se ve posve zaboravilo otkuda potje e to pitanje i kako je izvorno postavljeno ali zar je to i va~no kad imamo tako lijep vlastiti odgovor. A izvorno pitanje iz 1967. je glasilo: mo~e li `egrt Hlapi biti realisti ki dje ji roman kad se u njemu sukob izmeu aegrta Hlapia i majstora Mrkonje, izmeu proletera i vlasnika sredstava za proizvodnju, rjeaava na tako pomirljiv na in? U stvarnom, realnom svijetu, ide dalje taj argument, takav sukob ne mo~e biti druga iji no nasilan i revolucionaran. I sad, makar ga i sama autorica, airoka itateljska publika i niz kriti ara smatrali "realisti kim" romanom `egrt Hlapi nikako ne mo~e biti realisti ki dje ji roman. Dapa e, da bi se uklopio u unaprijed zadanu ideoloaku shemu mora ga se prebaciti u posve drugu knji~evnu vrstu, takvu vrstu u kojoj e pomirljivo razrjeaenje sukoba izmeu majstora, vlasnika postolarske radionice i sredstava za proizvodnju, klasnog ugnjeta a i proletera Hlapia biti mogue. A to je mogue jedino u nekoj vrsti nerealne, fantasti ne knji~evnosti kakva je na primjer - bajka. Ergo, zato su udnovate zgode aegrta Hlapia bajka a ne dje ji roman. Dakle, `egrt Hlapi je u svojem burnom stogodianjem ~ivotu, uz mnoge druge dogodovatine, iz ideoloakih razloga, mijenjao ak i vrsnu pripadnost. Rje ju, o `egrtu Hlapiu sve se znalo. A i ato bi se imalo znati o tako jednostavnom djelu i, k tome, pretresenom na tako temeljit na in? Tek se nedavno, zahvaljujui projektu kriti kog izdanja sabranih djela Ivane Brli Ma~urani, kojeg je pokrenuo prof. Vinko Breai u Matici hrvatskoj ogranak Slavonski Brod, pristup `egrtu Hlapiu donekle izmijenio. 2010. izaaao je 2. svezak kriti kog izdanja Sabranih djela Ivane Brli Ma~urani naslovljen Romani u okviru kojeg se naaao i `egrt Hlapi. Namjera kriti kog izdanja bila je, ako je to ikako mogue, doi do autenti nog teksta `egrta Hlapia, do onog teksta koji bi bio najbli~i knji~evnoj viziji autorice. Kako nije postojalo posljednje izdanje, na neki na in od autorice ovjereno i zaklju eno, pred prireiva e kriti kog izdanja postavio se teako rjeaiv zadatak. Ipak, rezultati rada na kriti kom izdanju, to jest nastojanju da se doe do autenti nog teksta IBM, dali su zapanjujue rezultate. Onoga, koga bi eventualno zanimao na in na koji se ipak uspjelo utvrditi koja je od sa uvanih verzija teksta najbli~a autori inoj viziji teksta, upuujem na popratni tekst re enom izdanju nakladnika Ogranka Matice hrvatske iz Slavonskog Broda iz 2010. u kojemu je cijeli postupak podrobno izlo~en. Kada se kona no ipak doalo do vrstog i autenti nog teksta iznenada sve se ukazalo u posve novom svjetlu. Odjednom je bilo mogue odmjeriti prema tom izvornom tekstu ne samo sve pojavne oblike `egrta Hlapia ve je bilo mogue iznova sagledati i povijest njegovih uloga u Hlapievu dugu, stogodianjem, kulturnom ~ivotu. Naime, pri a `egrta Hlapia nije zavraena njegovim prvim objavljivanjem 1913. ve traje sve do dana danaanjeg, jer svaka nova generacija u svom odnosu prema `egrtu Hlapiu iznova odreuje sebe i prema djelu i prema svojim prethodnicima. Iznenada su bile mogue i ovakve argumentacije: 1915. Gabrijel Pinter, tadaanji urednik dje jih izdanja Hrvatskog knji~evno-pedagoakog zbora, odgovorio je na ponudu Ivane Brli Ma~urani da joj objavi Pri e iz davnine kako e to vrlo rado u initi a ako e i obaviti kakve ispravke u tekstu te e biti samo na korist njezinom djelu. Na to mu je Ivana Brli Ma~urani odgovorila: Prema Vaaem cj. pismu, u kojem mi saobujete, da e se na rukopisu gdje gdje imati u initi neke leksi ne i stilisti ne promjene - moram ponovno napomenuti, da i ove promjene izvolite na svaki na in na minimum svesti [pocrtala Ivana Brli Ma~urani] (recimo samo na 5-6 mjesta, koja su baa najnu~nije promjene kako bi odgovarale stilu i rje niku pedago~kog sbora) jer bi i kod takovih promjena mogao odpasti onaj intimni smisao koji je svakomu najmiliji na njegovih radnjah. Sada, kad se doalo do autenti nog teksta `egrta Hlapia, nu~no se nametnula usporedba izmeu postupanja Gabrijela Pintara prema Pri ama iz davnine te ograni enja koja mu postavlja Ivana Brli Ma~urani s postupanjem ondaanjeg urednika Josipa `kavia prema `egrtu Hlapiu 1913. Kako je tekst `egrta Hlapia dvostruko krai od teksta Pri a iz davnina bilo bi za o ekivati da bi, prema standardu koji je nametnula Gabrijelu Pintaru, Ivana Brli Ma~urani u `egrtu Hlapiu dopustila maksimum 2 do 3 ispravke. No, koliko ih je urednik uistinu u inio pri objavljivanju prvog izdanja? Kada ve to ovako tendenciozno pitam o ito se radi o nekoj prili no veoj brojci nego ato bi bilo za o ekivati. Recimo: dvadeset ispravaka? -Nije? Dobro onda 100? -Nije niti 100! Dobro pa koliko onda? -Viae od 1500 ispravaka! Zabilje~eno je viae od 1500 intervencija urednika u roman iu kraem od sto stranica! I to ne samo leksi kih i stilisti kih ve i takvih koji su zadirale u sam smisao teksta tako da je prostorno-vremenski smjeataj radnje romana iz 1885. preba en u vrijeme suvremeno objavljivanju romana. Drugim rije ima roman je zbog uredni kih ispravaka promijenio knji~evnu vrstu: pa je iz povijesno smjeatenog pustolovnog romana preba en u posve drugu pripovjednu vrstu suvremenog realisti kog dje jeg romana. Jedna od vrlo neo ekivanih posljedica novih uvida u kriti kom izdanju `egrta Hlapia bila je da mi nikada nismo imali prilike itati izvorni tekst `egrta Hlapia ve uvijek samo tekst koji je bio amalgam dvoje autora: autorice i nekog od urednika (prvog, drugog ili treeg) izdanja. Povratak rukopisu udnovatih zgoda aegrta Hlapia bez intervencija stranih tekstu otkriva nam po prvi puta tekst kao logi nu i koherentnu cjelinu a ne viae kao napuklu, samovoljnu interpretaciju kakvog urednika. `toviae taj autenti ni tekst `egrta Hlapia daje nam vrsti oslonac, za poluge raznih svrha i teoretskih namjena. Sada, kad imamo vrsti tekst `egrta Hlapia, mogli smo prii i prou avanju cjelokupne prakse objavljivanja `egrta Hlapia. Do dana danaanjeg objavljeno je viae od sto izdanja (domaih i prijevoda), ato ga ini najobjavljivanijim romanom hrvatske knji~evnosti. Ipak, sva ta izdanja svodiva su na samo tri osnovna izdanja koja su im poslu~ila kao predloaci. Ne raspola~ui adekvatnim filoloakim alatima urednici su se pri odabiru predloaka bili prepuateni posve slu ajnom odabiru predloaka, odnosno, odabiru onih izdanja koja bi im jam ila cjelovitost teksta budui je `egrt Hlapi bio esta ~rtva cenzorskih akara. (ilus 05_1), (ilus 05_2), (ilus 05_3) Ta tri izdanja su: ono prvo izdanje iz 1913. koje je objavio Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor, drugo izdanje je Kuglijevo iz 1922. i tree je ono Radoslava Horvata iz 1941. To da postoje u stvari samo tri predloaka teksta iz kojih su onda potekla sva ostala izdanja ima brojne posljedice. Jedna od njih je i ta da u bilo kojem, pa onda i vaaem primjerku koji uvate kod kue iz vlastitog djetinjstva ili onaj pak koji ste kupili svom djetetu, mo~ete to no ustanoviti predlo~ak iz kojeg je nastao. Lako ete i sami pronai predlo~ak vaaeg `egrta Hlapia samo ako znate ato trebate tra~iti i prepoznati u tekstu: dakle, ako Markove guske koataju 300 kruna, onda doti ni primjerak nepobitno potje e iz izdanja iz 1922. (a taj detalj u tekstu nai ete u III. poglavlju naslovljenom Kua s plavom zvijezdom). Ako, pak, Markove guske koataju 4 krune, onda doti ni primjerak potje e od izdanja iz 1913. ili iz 1941. Tada treba provjeriti kakvo je cvijee Hlapi donio slu~avki. Ako je umjesto katarin ica donio ivan ice, onda je predlo~ak doti noj knjizi izdanje iz 1941. (taj detalj u tekstu nai ete u poglavlju Srea i radost). Autenti ni tekst `egrta Hlapia sada je uporiate na koje se mo~emo osloniti i koji sva odstupanja od njega registrira i prokazuje kao interpretacije i intervencije pojedinih vremenskih razdoblja u hrvatskoj knji~evnoj ili, pak, opoj povijesti. Istra~ivanje tekstualnih interpretacija postalo je i svojevrsni poticaj da se `egrt Hlapi ispita i u nizu drugih a ne samo knji~evnih konteksta. Tako se pristupilo i izu avanju semantike ilustracija `egrta Hlapia, druatvene recepcije `egrta Hlapia, `egrta Hlapia u nastavi, `egrta Hlapia u nakladniatvu, povijest `egrta Hlapia kao dijela lektirnog kanona i sl. Semantika ilustracija ponudila je niz iznenaujuih uvida. Dopustite mi da spomenem jedan. U `egrtu Hlapiu naro ito su va~na dva znaka raspoznavanja: o~iljak u obliku kri~a na Gitinom palcu i plava zvijezda na Markovoj kui. U treem poglavlju Prvog dana putovanja Markova kua s plavom zvijezdom se spominje dvaputa: Kuica je bila okrpana i naherena, a imala je dva prozor ia. Dolje ispod prozor ia bila je narisana plavom bojom velika zviezda. Ta se zviezda ve izdaleka vidila, pak je radi nje cijela kuica izgledala kao starica kad se smije. (Ivana Brli-Ma~urani, navedeno djelo str. 31) i stranicu dalje: Dok su ve erali upita Hlapi Marka: ,,A tko je narisao onu plavu zviezdu na kuici?"  Ja", odgovori Marko.  Kad je mati mazala sobu, uzeo sam boje, pak sam narisao zviezdu. Mislio sam, da e moje guske poznati kuicu po zviezdi. Ali sad vidim, da je to badava bilo i da guske idu preko vode bila ili ne bila zviezda na kuici."Ali Hlapi je dobro upamtio ovu plavu zviezdu. I svaki, koji ita ovu knjigu, neka ju upamti. To e mu trebati, kad dodju ozbiljni dani po Hlapia. (Ivana Brli-Ma~urani, navedeno djelo st"26L  X Z \ r t v   H X ^ ` j & ( F H J ^ x ƾƣԲnjbbYbUhUhwh00Jjh0Uhm$ hm$5CJ OJQJ\^JaJ hm$hm$huhm$mH sH  hd~$hd~$hd~$ hv4h0 h06hsh056h0h0h06hsh05 h0h0 hU]aJh0h0]aJh0h06]aJ h0aJ huh0h0h0aJ!t v  H J L , #6$%%N&')*J-^gdd~$^gd0gdux t""j,2hv*,BZ:vz X R!^!""n#z#$$%"%%L&N& '''˿˿˿˿˿˿˿˿˿˿˻˫h%hQ-NmH sH hd~$mH sH hd~$hd~$hd~$6mH sH hd~$hd~$mH sH  hRh0 hUh0hUhuh0mH sH h0hUh06>'(,)4)))))*(***`-l-p-----.*..//H0\0`0t00000000000001z1|11t33B5Z5`5j5n5r5t5v56ӖӒ׎גӒhxhhP hP hP h-WhP 6hShShSfHq h= h-WhJ4h 1h1IhJ46hJ4h;hsh6h1Ih1I6h1Ihoh%h%h%66J-|14v579dAGJNQ^_raflhl(morsdwy@yy}}^gd0/gdxgd;/gdg,gd?gd;gdu66667777R9X9999 :::(:`;|;n<<<<<=====>p>>>> ? ??@@@@$ALANAdAfAvAAAAAbBdBXCʾʺʶضʲʢʢhw=h|*hqO6h6h6h 1h6h|*hKFh 1h6hqO6hxhqOjhS0JUhShL|h;h hSaJ!hShSaJfHq 5XCjClCtCvCCCD"DDDvFxFFFGGGGGGG>H@HBHHHI0IBIDIJ JrJJJJJ8K@KHKJK\KKKKKKKL.L0L>Lȼ䡝hxqh?6hr$h?hP hshKFhb'htht6huhufHq jhS0J6Uh6h66h|*hqOhuhh 1hthw=h6h6h6fHq 4>LDLxLzLLMMMMNNNNO,O6OjOtOvOOOOOOO:PLPPPPPPP"QQRRRRRS(SpSSSbUUUVVV2VJVnWpWWWWWX"X(X6XhXXXvYÿû÷÷óìì hB hB h?h|*hy6h0/hB hKFhr$hB5 hy66hhhB6hy6hy66h<]hr$hhBh?BvYYYYYYY\\]T]]]]]]]]^^^^^^^^_P`Z`\`f`h`x`````,aHaparaaaaab*b,b4b6b8bjblbvb󹴹뜔ŔŬ hM6hg,h0/6hg,hM6hg,hg,6h)h)6h)hy6 hy66hy6hy66hg,hMhjh0JUhTyhTy6hTyh?hKFh0/hr$hB hy6hB 65vbbbbbb4cPc d"d@dXdddddddeeebedeeeff f"f4fJfZfff|fHg&h4hFhfhhhjhlhhhhi j2jRjTj|jjjjjjjjjjj̶̶̺hTy hg,6hg,hg,6hehehzhn6hzhnjh'0JUh>(h ?hEwhy6hd/ hd/hd/hMhg,h)h0/6h)h0/h)h)6*hbh;/h;/6hg,h;/h0/hTyhehe6hehEw6he>ruuuuu v*v`vbvdvvvwbwdw:y(hbh\hEwhVh;/hbFhbF6hbFhxhxhx6=}h6ވfR<ҕʙn2gd=kgd}gdgdqrgd!gdd$ngd5gd<gd\pr >Zlnz|ʄڄ.؆46JLPRdfjl>ވ^pdf췫Λ웓h0h#hLqhh)h<fHq hfHq h<h<fHq h<h<6h<h>jhi,|0JUhzvhzvhb6h9fQhbhb6hbh\6ԋHJLVX8Jbjȍԍ:P^n,.JRt|&:<Xhؒ̓֓ؓ .04>@NPRhrtȼȸȸȴ h56 hho_6hho_hho_6hd$nhVhho_h0h06h0hho_h>(6h5h)h>(6h) h>(h>(h>(h<h#h>(h#6@”ĔҔԔЕҕ֕.̗ܗ."hjșʙ8<4v $.0>@DHdЯЯШ hqrhd$n h`hd$n h!6hho_hho_6hXU hA hd$nhqrhi,|hRhd$n@hRhd$n@ hd$nhd$n hRhd$nh5hd$n6h5h56h;/ h56hho_h56hVhd$n5r. 35) A na kraju `egrta Hlapia, upravo e plava zvijezda na kuici postati naro ito va~na za rasplet jer objaanjava kako e Crni ovjek prepoznati kuu iz koje e ukrasti kravu i kako je Hlapi shvatio da Crni ovjek namjerava okrasti Markovu kuu. Razmak u tekstu izmeu prvog spominjanja plave zvijezde i njenog aktiviranja, pri kraju teksta, je puno vei od razmaka u slu aju Gitinog o~iljka pa pripovjeda  osjea potrebu da i posebno upozori itatelja da zapamti tu zvijezdu. Osobito zato jer su itatelji kojima je namijenjen `egrt Hlapi joa nevjeati ita i. Zato ato je pripovjeda  zna enje zvijezde naro ito istaknuo u tekstu izravnim obraanjem itatelju na neki na in je signal i ilustratoru da i on nacrta tu zvijezdu. Prili an broj ilustratora se i odazvao toj molbi teksta. Poziv u tekstu ilustratorima da i oni prika~u to mjesto toliko je jak da i neodazivanje na nj postaje znakovito. Tema zvijezde je u pripovijedanju `egrta Hlapia imala isklju ivo narativnu funkciju znaka koji e u tekstu olakaati identificiranje Markove kue kad zato u radnji doe vrijeme. Karakteristi na plava boja zvijezde je pri tom bila dovoljno upe atljivo svojstvo, i bez pobli~ih odreenja o kakvoj se vrsti zvijezde radi. Ipak kako veina ilustracija nije bila u boji to je itateljeva pa~nja uglavnom usmjerena na crte~. Meutim stjecajem povijesnih okolnosti motiv zvijezde je postao, posve slu ajno u odnosu na `egrta Hlapia, izuzetno jaki ideoloaki signal. U tekstu nigdje nije definirano kakva je to zvijezda: je li pravilna ili nepravilna i koliko krakova ima. Okolnost ato u tekstu vrsta zvijezde nije odreena pokazala se naro ito zanimljivom jer je postala mjestom neodreenosti koji su razni ilustratori razli ito ispunjavali ve prema povijesnim prilikama, pritiscima a rijee i prema vlastitim izborima. U izdanju Horvatove knji~are [1941.] Kirin je nacrtao pravilnu aesterokraku zvijezdu. (ilus 06_1) Svakako da je znakovito ato se u hrvatskim izdanjima od 1941. pa sve do 1997. to mjesto teksta naprosto ne ilustrira ve ga se zaobilazi u airokom luku. Umjetnici koji su ilustrirali hrvatska izdanja u vrijeme komunisti kog re~ima: Ema Bura , Ferdinand Kulmer, Josip Vaniata, uro Seder, Ivan Lackovi Croata nisu ilustrirali to mjesto teksta iako to, veina ilustratora u drugim jugoslavenskim izdanjima, ini. Ma na kakav na in se ilustriralo to mjesto ono e uvijek biti izlo~eno ideoloakom napadu. I zato je bolje kloniti ga se. Makar i po cijenu toga da i samo izbjegavanje bude ideoloaki protuma eno. Istovremeno, u drugim republikama Jugoslavije mjesta u tekstu sa zvijezdom se ilustriraju. Ilustracija Milana Marinkovia u izdanju sarajevske Svjetlosti iz 1951. preuzima posve o ito Kirinov crte~ kao predlo~ak, pa onda prenosi i aesterokraku zvijezdu. (ilus 06_2) Meutim, Marinkoviev crte~ ilustrira onaj trenutak na kraju knjige kada Hlapi nakon utrke s crnim ovjekom sti~e do Markove kue pa zapravo pojavljivanje crte~a nema onaj zna aj kakav bi imao na onom mjestu teksta gdje se Markova kua spominje prvi put. U irili nom izdanju sarajevske Svjetlosti iz 1957. Marija Soka -Houska takoer pose~e za aesterokrakom pravilnom zvijezdom. Novosadsko, srpsko izdanje iz 1980. ima pravilnu petokraku zvijezdu, koju tadaanji itatelja mora vidjeti kao precrtanu sa jugoslavenske zastave. (ilus 07) Bo~o Kos u slovenskom izdanju iz 1978. ilustrira oba mjesta na kojima se u tekstu pojavljuje Markova kua sa aestokrakom, nepravilnom zvijezdom. Razigrano, dje je kilometrima daleko od ideologije. (ilus 08_1) i (ilus 08_2) Mjesta u tekstu s Markovom kuom ilustriraju se i u inozemnim izdanjima `egrta Hlapia. No, kako u drugim kulturama itatelj/gledatelj nema isto povijesno iskustvo kao i hrvatski itatelj, te ga ne uvodi u svoj do~ivljaj knjige, to emo samo spomenuti da u ameri kom izdanju nalazimo nepravilnu petokraku, u njema kom nepravilnu aestokraku a u retoromanskom nepravilnu aesterokraku zvijezdu. (ilus 09_1) i (ilus 09_2) U hrvatskim izdanjima se prvi puta zvijezda nakon Kirinove ilustracije iz 1941. pojavljuje na crtanom filmu udnovate zgode aegrta Hlapia Milana Bla~ekovia iz 1997., a u formi slikovnice je objavljena 2001. i to kao viae pravilnih petokrakih zvijezda razli ite veli ine koje sugeriraju nebeske zvijezde. (ilus 10) Na slici Pike Von ine iz 1999. Markova zvijezda se pojavljuje kao nepravilna sedmokraka zvijezda (te se joa sugerira da su zvijezde napukline u nebeskom svodu). (ilus 11_1) Joa nalazimo zvijezdu na dva hrvatska izdanja: jedva prepoznatljiva zvijezda Nine Beali iz 2002. s neodreenim brojem krakova i nepravilnu aestokraku zvijezdu Kae Svedru~i iz 2007. (ilus 11_2) Pravilna petokraka zvijezda pojavljuje se u izdanju Profila iz 2008. na kola~nim ilustracijama. (ilus 12) Treba li pojava zvijezde biti znak da kona no mo~emo slobodno odahnuti i da valjda viae neemo misliti kako e nam djecu indoktrinirati pogled na petokraku zvijezdu ili je pak trebamo protuma iti kao pravo ilustratorice na umjetni ku provokaciju (a ato je onda u potpunoj suprotnosti s prethodnim stavom) ostaje otvoreno. U svakom slu aju to je prvi puta da se u nekom hrvatskom izdanju to mjesto ilustrira petokrakom onakvog oblika koji nepogreaivo asocira na onu koja je bila na komunisti kim zastavama. Dakle, ~elimo rei da se `egrt Hlapi opet vrlo aktivno uklju uje i govori o naaoj stvarnosti. Poanta ovog malog izleta u povijest ilustracije izdanja `egrta Hlapia je da se poka~e kako `egrt Hlapi nije svodiv samo na neki okamenjeni knji~evni tekst ve da se poka~e koliko je to ~iva kulturna injenica koja aktivno korespondira i sudjeluje u ~ivotu naaeg vremena. Roman `egrt Hlapi davno je prestao biti samo roman, samo knji~evna injenica. `egrt Hlapi se davno prelio preko ruba svog knji~evnog lika. Joa dok je bila usred pisanja romana u svibnju 1912. Ivana Brli Ma~urani se obratila Hrvatskom pedagoako-knji~evnom zboru s prijedlogom da objave njezin dje ji roman. Ona je, dok ga je pisala, ve imala gotovu viziju: Radnja je zapo eta prije nekoliko nedjelja i do polovice je gotova. Naslov joj je udnovate sgode aegrta Hlapia. -Pripoviest je pisana u posve lahkom slogu za djecu od (6-8 godina) od prvog i drugog razreda pu ke akole. Sgode su izmjenice vesele i ozbiljne, vezane su posve jednostavnom niti tako da zapravo predo uju niz malih pripoviedaka svaka u duljini od jedne do tri strane. U drugim su narodima tipi ne dje je figure (kao ato je naprimjer Struwelpeter kod Niemaca) vrlo obljubljene pa mislim da bi takvom mogao postati aegrt Hlapi u naaoj maloj knji~evnosti. Dr~im da bi se ta knji~ica imala u neato veem formatu atampati te na svaki na in sa nekoliko slika ilustrirati ato bi joj povealo obljubljenost. (Ivana Brli Ma~urani piae HPKZ-u, 14. lipnja 1912.) Struwelpeter je slikovnica koju je 1845. napisao i naslikao Heinrich Hoffmann, njema ki lije nik, i koja je postala izuzetno popularna ne samo u NJema koj ve diljem Europe i svijeta. (ilus 13) NJezina izdanja zajedno s njezinim parodijama, preradama i sl. prakti no su neizbrojiva. Lako je izra unati da je do vremena kada je IBM pisala `egrta Hlapia ve izaalo najmanje 330 samo njema kih izdanja Struwelpetera. (ilus 14) Nije potrebno posebno obrazlagati koliko je Frankfurt velik i moan grad. Dovoljno je rei da ima najveu zra nu luku u Europi. Pa ipak kad kupujete krigl za pivo ili aalicu za kavu kao suvenir puno je vea vjerojatnost da ete na njoj nai sli icu Struwelpetera nego zra ne luke. Graani Frankfurta cijene da su poznatiji u NJema koj i svijetu po svom knji~evnom proizvodu negoli po svojoj zra noj luci. Joa 1912. Ivana Brli Ma~urani je to no znala ato ~eli. Niz posve nepredvidljivih okolnosti zaprije io se na putu ostvarenja ~elja Ivane Brli Ma~urani. Ali gotovo samoniklo, kao slu ajno odba eni orah u cvjetnjaku pred kuom rastao je isprva posve neprimijeeno da bi sada, gotovo bez naaeg truda, izrastao u divovsko stablo. Stablo po kojem prepoznaju naau kuu pa ljudi ka~u: "To vam je ona kua u ulici s desne strane, prepoznat ete je odmah jer je ispred nje veliki stogodianji orah." 2013. slavit emo stotinu godina od prvog objavljivanja `egrta Hlapia. }eljeli bismo jubilej obilje~iti na ato primjereniji na in tako da i onim ljudima koji to ne znaju ovom proslavom ka~emo gdje je naaa kua i zaato je uvijek dje ja cika i vika u sjeni onog velikog stogodianjeg oraha. Hrvatska udruga istra~iva a dje je knji~evnosti je udruga koja okuplja podu~i niz znanstvenika koji se bave dje jom knji~evnoau i dje jom kulturom, niz koji je duga ak ali, meutim, nije potpun i stalno je otvoren svima koji se ~ele na znanstveni ili stru ni na in uklju iti u njegov rad. Uo ivai ne srazmjer izmeu nacionalnog zna aja romana udnovate zgode aegrta Hlapia i njegovog vrednovanja u hrvatskoj kulturi Hrvatska udruga istra~iva a dje je knji~evnosti je odlu ila iskoristiti okolnost ato se 2013. slavi stogodianjica prvog objavljivanja romana kao priliku da se na nacionalnom nivou progovori o njegovu mjestu u hrvatskoj kulturi te da se na dostojan na in osvijesti veli ina i zna aj tog naaeg knji~evnog blaga. U tu svrhu zamialjeno je organiziranje proslave pod zajedni kim nazivom Od udnovatog do udesnog: sto godina udnovatih zgoda aegrta Hlapia: 1913. -2013. koja bi kroz niza kulturnih dogaanja u tijeku 2013. godine trebala senzibilizirati javnost. Ciljevi proslave su: -Ukazati na nedovoljno prepoznati temelj hrvatske kulture. Zbog svoje skromnosti, skromnog prebivaliata (u dje joj knji~evnosti), skromnih okolnosti (u sjeni velikih Pri a iz davnine), skromnih prijatelja (djece koja na njega nezahvalno zaborave kad odrastu) `egrt Hlapi nije prepoznat ni vrednovan u hrvatskoj kulturi na primjeren na in. -Potaknuti daljnja znanstvena istra~ivanja djela i njegovih konteksta i pobuditi interes za takva istra~ivanja u meunarodnoj javnosti. -Afirmirati vrijednosti `egrta Hlapia koje se nude hrvatskoj djeci. -Ova mala, a za nas tako va~na, obljetnica uslijedit e u vrijeme ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U tom kontekstu valja ukazati na injenicu da je `egrt Hlapi kroz prijevode, od onog prvog na eaki jezik 1930., ve viae od osam desetljea prisutan u europskim i izvaneuropskim knji~evnostima. Namjera je, naravno, osvijestiti prije svega sebi ato Hlapi zna i u naaem svijetu. A zatim, ne manje va~no, je upoznati Europu s Hlapievim vrijednostima, vrijednostima s kojima smo odrastali, da bi nas mogli bolje razumjeti. Tako bi se kroz niz izlo~bi (galerijskih i muzejskih), kazalianih predstava, revija na ledu, radionica te kroz odr~avanje meunarodnog znanstvenog skupa kroz cijelu godinu odr~avala poviaena svijest javnosti i medija airom Hrvatske o romanu Ivane Brli Ma~urani. Mjesto: proslava e se odvijati, zna i, u viae hrvatskih gradova (i ne samo u onima koji se tradicionalno ve~u uz ime Ivane Brli Ma~urani kao ato su Slavonski Brod, Ogulin, Rijeka ili Zagreb). Gdje god je to mogue, uklju it e se suradnja s meunarodnom znanstvenom i knji~evnom zajednicom. Vrijeme: budui da je zna aj `egrta Hlapia svehrvatski, onda bi se i obilje~avanje odigralo u cijeloj Hrvatskoj tijekom 2013. godine, s time da je prirodno da su gomiliata dogaanja: -travanj, roendan Ivane Brli Ma~urani 18. travnja 1874. -lipanj, mjesec kad je objavljen `egrt Hlapi. -listopad, 13. listopada je roendan aegrta Hlapia budui da je Ivana Brli Ma~urani toga dana dovraila pisanje romana. Neka od, za sad, predvienih dogaanja su: -Izlo~ba izdanja `egrta Hlapia (suradnja s Nacionalnom i sveu ilianom knji~nicom, Gradskom knji~nicom) -u NSK bi se takoer trebala odr~ati izlo~ba ilustracija. To ne bi bile naprosto izlo~ene ilustracije u tijeku jednog stoljea ve bi trebalo biti izlo~en niz zanimljivih aspekata ilustracija (primjerice: skretanje u fantasti no upravo pod utjecajem gore navedenog pitanja je li `egrt Hlapi bajka, ili, pak, sna~no vezanje romana uz trenutak suvremen objavljivanju upravo tog, a ne primjerice prvog izdanja romana, itd.) -Dovraenje kriti koga izdanja djel Ivane Brli Ma~urani s bibliografijom svih izdanja romana kao i literature/radova o `egrtu Hlapiu. -Izlo~ba Moj Hlapi (suradnja s Hrvatskim druatvom likovnih umjetnika) - likovne izlo~be Moj Hlapi u kojima e se zamoliti likovne umjetnike da naprosto naslikaju, ne ilustraciju za `egrta Hlapia ve ono ato taj lik ili knjiga za njih predstavljaju: sjeanje iz djetinjstva, puko vjerovanje da se sjea aegrta Hlapia, mutnu predod~bu, sjeanje na vlastito akolovanje i sl. -Izlo~ba Hlapievo vrijeme i njegov zanat -Izlo~ba Kao Hlapi i Gita: ~ivot siro adi na po etku dvadesetog stoljea (Hrvatski akolski muzej) -Scenska dogaanja -igrokazi o `H. I sama IBM je napisala `est konaka aegrta Hlapia koji nije nikada imao sreu da bude izveden. Umjesto toga izvedena je 1934. u povodu velikog jubileja aezdesetogodianjice roenja umjetnice u Hrvatskom narodnom kazaliatu u Zagrebu adaptacija Tite Strozzija. -Revija na ledu. -Publikacija Hlapi u bijelome svijetu (iskustva prevoditelja, opisi inozemnih izdanja itd.) -Takoer, e se u Slavonskom Brodu organizirati meunarodni znanstveni skup 18. - 20. travnja 2013. Odr~avanje konferencije predvieno je u dva radna dana s time da e se prvi dan tematski oslanjati na razli ite aspekte prou avanja romana udnovate zgode aegrta Hlapia dok e se drugog dana konferencije tema proairiti na opus, biografske, obiteljske i druatvene zna ajke djelovanja Ivane Brli-Ma~urani te knji~evne, kulturne i druatveno-povijesne prilike s po etka 20. stoljea u hrvatskom ali i airem europskom kontekstu. U smislu logisti ke podrake i Manifestaciji i Konferenciji oslanjamo se i na asopis Udruge Libri et Liberi iji. Libri et Liberi je glasilo Hrvatske udruge istra~iva a dje je knji~evnosti i u njemu e se objavljivati znanstveni i stru ni radovi. Uredni ki odbor ine najeminentniji znanstvenici s podru ja dje je knji~evnosti kao ato su primjerice: Peter Hunt, Maria Nikolajeva iz Velike Britanije ili Jack Zipes iz SAD. asopis e izlaziti dvaput godianje u dva oblika: elektroni kom i papirnatom. Teme koje e obraivati asopis su s podru ja teorije i povijesti dje je knji~evnosti, knji~evnosti za mlade~, kao i njihova airoko shvaenog kulturnog konteksta te pripadajuih oblika interdisciplinarnosti i intermedijalnosti. udnovate zgode aegrta Hlapia va~no je djelo naae knji~evne baatine. Istovremeno udnovate zgode aegrta Hlapia nisu djelo nastalo prije stotinu godina kojeg smo mi ove godine iskopali iz nekog praanjavog zakutka pa ga sada razgledamo puni znati~elje ato nam mo~e rei o ~ivotu i umjetnosti prije jednog stoljea. Upravo nasuprot tome roman udnovate zgode aegrta Hlapia neprestano je tu uz nas sve ove godine i ~ivo sudjeluje u naaoj stvarnosti komentirajui je kroz naae razumijevanje njegovih vrijednosti, kroz interpretacije romana generacija kriti ara, kroz svoju opremu i ilustracije, kroz odabir verzije predloaka, kroz uklju enost u lektiru ovog ili onog dje jeg doba ~ivota, kroz naklonosti i nemilosti knji~evnih moda, kroz pronoaenje glasova o nama u strani svijet i kroz donoaenje povratne slike o nama kakvima nas drugi vide. Jednom rije ju stogodianji ~ivot `egrta Hlapia gotovo da je jednako zanimljiv kao i roman sam. Upravo zbog njegove vlastite vrijednosti i zbog njegove upletenosti u naau povijest i naae ~ivote dugujemo mu posebnu zahvalnost. Hrvatska udruga istra~iva a dje je knji~evnosti dat e sve od sebe da mu se odu~i no tek uz naklonost i pomo institucija koje se bave zaatitom baatine bit e to i mogue ostvariti. ***. Polubijeli kruh na dvodnevnom testu. // Jutarnji list, specijal "Dobra hrana" (2011), 30 listopada, 42-43. Boakovi-Stulli, Maja. Povratak `egrtu Hlapiu. // Revija 2, 7(1967), Osijek, 78-81. Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode i nezgode aegrta Hlapia. // Sarajevo: Svjetlost, 1951. str. 94. Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode aegrta Hlapia. // Novi Sad : Zavod za izdavanje ud~benika, 1980. Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode aegrta Hlapia. // Zagreb : ABC naklada, 1999. Brli-Ma~urani, Ivana. udnovite dogodiva ine vajenca Hlapi a. // Ljubljana: Mladinska knjiga, 1975. Brli-Ma~urani, Ivana. Zgode i nezgode aegrta Hlapia. // Zagreb : Izdava . knji~ara Radoslava Horvata, [1941.] Brli-Ma~urani, Ivana: Sabrana djela Ivane Brli-Ma~urani: Romani. // Kriti ko izdanje. Slavonski Brod : Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010. Jergovi, Miljenko. Katunari nije liberalni intelektualac nego poludjeli aegrt Hlapi. // Jutarnji list (2006), 8. travnja, 66-67. Majhut, Berislav: Napomene uz kriti ko izdanje. // Sabrana djela Ivane Brli-Ma~urani: Romani / ur. Vinko Breai. Slavonski Brod : Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010. 157-189.  Jergovi, Miljenko. Katunari nije liberalni intelektualac nego poludjeli aegrt Hlapi. // Jutarnji list (2006), 8. travnja, 66-67.  ***. Polubijeli kruh na dvodnevnom testu. // Jutarnji list, specijal "Dobra hrana" (2011), 30 listopada, 42-43.  Boakovi-Stulli, Maja. Povratak `egrtu Hlapiu. // Revija 2, 7(1967), Osijek, 78-81.  Majhut, Berislav: Napomene uz kriti ko izdanje. // Sabrana djela Ivane Brli-Ma~urani: Romani / ur. Vinko Breai. Slavonski Brod : Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010.  Iako list nije ni adresiran niti datiran na osnovu njegova sadr~aja lako utvrujemo da se zapravo radi o odgovoru Ivane Brli-Ma~urani Gabrijelu Pinteru iz 1915. Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 81 sve~nji 28 (sign. DD-66)  Usp. "Prilog 1" u Brli-Ma~urani, Ivana: Sabrana djela Ivane Brli-Ma~urani: Romani. // Kriti ko izdanje. Slavonski Brod : Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010. str. 192-205.  Brli-Ma~urani, Ivana. Zgode i nezgode aegrta Hlapia. // Zagreb : Izdava . knji~ara Radoslava Horvata, [1941.], str. 21.  Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode i nezgode aegrta Hlapia. // Sarajevo: Svjetlost, 1951. str. 94.  Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode aegrta Hlapia. // Novi Sad : Zavod za izdavanje ud~benika, 1980., str. 15.  Brli-Ma~urani, Ivana. udnovite dogodiva ine vajenca Hlapi a. // Ljubljana: Mladinska knjiga, 1975., str. 23 i str. 111.  Brli-Ma~urani, Ivana. udnovate zgode aegrta Hlapia. // Zagreb : ABC naklada, 1999., str.106.  Sa uvan je koncept pisma od 14. lipnja 1912. koji se Ivana Brli Ma~urani spremala poslati HPKZ-u Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 78, sve~nji 33.  Mre~na stranica Udruge je http://www.hidk.hr.  Okvirno bavili bi se sljedeim temama: 1) Knji~evno-povijesni i kulturoloaki aspekti udnovatih zgoda aegrta Hlapia; 2) Knji~evno-teorijski pristupi romanu udnovate zgode aegrta Hlapia; 3) udnovate zgode aegrta Hlapia i kurikul hrvatskoga jezika.  Okvirne teme glase: 1) Dje ja knji~evnost s po etka 20. st.; 2) Godina 1913.: kulturni, povijesni i knji~evni kontekst.     Stranica PAGE16 od NUMPAGES16 *Bln, >@Pl &j<>.02FX(*zh%)hd$n6h hO-hd$nhfHq h!h!fHq jhX0JUh hd$n6 h[Lhd$n hvhd$nh A>hd$nB*phh! hL hd$n h2<hd$n h^Fhd$nhqrhqr6hqrhd$nhV0n|"TVbdpxz:<jl~ѸḬݤݘ}h}h}fHq hShd$n6hMh}hh6hh> m6hfHq h!h!fHq jhZJ0JUhxqh%)hd$n6h> mhd$n h^Fhd$nhhhfHq / :<LN`bd&8,`x\^x 4*,񺲺񾪢}yyyhE9`h=khj&6hj&hj&6hhj&hh6 h6h4*h6h4*h4*6hG hG 6hG hhxhd$n6h=kfHq hh=kh=kh=kfHq hxqhd$njh0JU/f:,>jD.X   &l`gd_gdNgdAgd6gdE9`gd=kBVX|*\npt &*2:<>Zr0l0BD^xĸhG h[uh=@h6h=@hxq6hxqh=@h6h=kfHq h=kh=kfHq hhE9`6jh0JUh=khE9`hE9`6 hE9`hE9`hE9`h9:v,.Njl(*46:Tpr,.<VXZŤh=DhNhYaJ hYhYh=DhY5 hF'6h6hF'6hF'hNh[g)hW:hhW:6hAhA6hAhrhYjh[u0JUhxqh4*h8,h4*68Z^ v     D `    "      ` p|(46DZ&468:`ྶ3h@h_CJ$KHOJPJQJ]^JaJ$nHtH h@h_hF'h_h:h_5h h:h=Dh@h@6h@h h 6]hN h h hYh h&p6] h h&p4`| "f Phl^`fhnp~ŽŽŹ~h*"h_h_6 h@h&ph_h&p56\]h_h 5\h_h&p5\ hR5\h@hMjhHhY hMjh_h@h_6]h_h@h_5\h:h_\ h@h_h@h_61DLbfh rtvRn dl& * , : < B    wh*"h&p\h*"h&p5\h:h&p5\h:h&p5hF'hj&h hH6hqhH6h@h&p56\] hR5\h@h&p6]h*" h*"5\ h*"h&ph@h&p5\ h@h&phRhHhMj+*  <#^#$<( )+-8<9::;\<>=p>x?@ABgdSdgdS dxgdF' dxgd|gd|gd7tgd_gd*"     !!0!4!f!!"#:#<#>#R#Z#\#^#`#x####$$$>$`$z$|$$$ӿᷰ觝~wog]h:h_5\h:h_5h:h*"5 h@h*"hRh&ph:h&p56h:h&p56\]h:h&p5\ hR\hF' hF'h&phF'h&p\h*"h|nhH6hqhH6hHh@h&p5\ hR5\ h@h&ph*"h&p\h*"h*"\!$$$%*&,&4&6&&&&&'''6(8(:(<((() )>)** ++2+Բ⨘⑍rere[QGh|OJQJaJh)rOJQJaJh7tOJQJaJh7thAOJQJaJh7thA6OJQJaJh7thCkOJQJaJh7t h2h2jhR0JOJQJUaJh2OJQJaJ"jhR0J6OJQJUaJh2h26NHOJQJaJh2h26OJQJaJh2h2OJQJaJ h@h_h:h*"5\2+X+`+x+++l,,,,,,--*.../ 0002040001"2J2N22222J3l3t3333333444"42444>4@444*545@5D66666t77쳩쩳콳h_Jh_J6OJQJaJh:OJQJaJh_JOJQJaJh7COJQJaJh)rh)r6OJQJaJh7thAOJQJaJh|OJQJaJh)rOJQJaJh7tOJQJaJ=7788:9\9^9.:0:;;;;; <Z<\<|<~<@@AABBCCC>CHCVCXC\CCCCCDDEＸ}rhdhdh'jh'0JUhShCJaJh >Qh >QCJaJh >QhCJ]aJh >QCJaJh >QhCJaJ!jh >Qh0JCJUaJhSjhS0JU h@h| hfsh| hZJh| h >Qh|h|h|OJQJaJh|h7thAOJQJaJ'BCDF:H4I JJKLMNNJP>Q@QDQFQJQLQPQdgd.jgd{ngdRdgddgdfsdgdZJdgdXdgdi,|dgd'x^`gdSEEEEEF>FfFFF:HH^H`HlH4I6I8IXIZIfIII J J.J0JJJJKK*KvKKKKKLLLLLL~MMMԿԧhh6 hhjh0JU hZJhhhjh0JU hfshfs hZJhfshfsjhZJ0JU hZJhZJhZJhXjhX0JUjhi,|0JUhh'6h'hi,|/MM&NJNNNPNRNNN:ODOOOOPFPHPJPLPNPPPP:QQ@QBQFQHQLQNQRQTQXQZQ\QnQpQxQzQκκƺα٧ƟƔtot h.j5jh.j5UaJhAh.jjheUheh{nhRCJaJh{nCJaJhROJQJ^JhR6CJaJhRhR6CJaJhRCJaJhRhRCJaJ!jhRhR0JCJUaJ hh[uh[ujh[u0JU(PQRQVQXQZQ\QQQQQQQQQQQQQQQQ dxgdF'$a$dgd.jzQ~QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQh|hEQhd$nhehA h.j5h.jjh.j5UaJhr5mHnHu21h:px. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHN`N uNormaldh CJOJQJ_HaJmHsHtH >A`> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa P@P d$nCitatdxx^B*PJ]^JphLL d$n Citat Char B*CJOJQJ]aJphtH :@: .j0 Zaglavlje  p#H!H .j0Zaglavlje CharCJOJQJaJtH 8 @28 .j0Podno~je  p#FAF .j0 Podno~je CharCJOJQJaJtH LRLd$nfusnotedx^PJmHnHuObd$ncitati u glavnom tekstu 7d^7`PJaJmHnHtHuLrLd$n glavni tekstPJaJmHnHtHu>&@> d$n0Referenca fusnoteH*>@> d$n0 Tekst fusnoteCJaJHH d$n0Tekst fusnote Char OJQJtH X^X @0Standard (Web)ddd[$\$ PJaJtH6U@6 00 Hiperveza >*B*phR`R R Bez proreda CJOJQJ_HaJmHsHtH (Oa(Style1PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  + 16 ?DSVXY7]Kfm O#(+x 468:<?x '6XC>LvYvbjrupZ` $2+7EMzQQOQRTUVWXYZ\]^J-}BPQQPS[nX$-0?!8@0(  B S  ? OLE_LINK3 OLE_LINK4 OLE_LINK1 OLE_LINK2 OLE_LINK7 OLE_LINK8 OLE_LINK5 OLE_LINK6,,11IIgg--11IIggUYZ]^gknoy}-/089DEGHSTVW_   ! " ( B H /5bh ?DEK CGovw|@D"+ p!t!/#4#V#^###-,3,'-+-3-9-2&2q3y344444555 5+5556666D6K6667799>>s@w@@@@@ AAtDDMGVG`GbGHH/S;SHSLSVVVVVVXXYYYY[ [*[6[B[F[P[T[\\\\\\;]?]]]]]]]]]]^k^o^cccccc'd,ddde e eee"eMfYfffffg gJgLggggghhhhmm[tetwwzzzz||||}}e~i~j~s~~~Z`pvSXeõ)/͊ΊՊ֊݊Nۍ ,0;>luvwwyyzz|}TU#$,[\ ~: A f _+,{| T"U"$$%%,,-,,,--// 1 193:3j3k3446688^9_9v9w999;; > >q@r@EAFABBDEEEcGdGGGHHIIII&J(JKKLL NNRRRSSSUUWW;XC|چ߆lq~!YbJI~| V !W 0O-[&M2Eud|0 ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`o(.  ^ `hH.  L^ `LhH. Z^Z`hH. *^*`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. jL^j`LhH.^`o(. ^`hH. L^`LhH.  ^ `hH. R^R`hH. "L^"`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.-^-`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. m^m`hH. =L^=`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohP^P`OJ QJ o(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.|W ~| ~!Yud0[&M$T&Ӕ">nZ2>V^DL86r>aB;,"f+LJ~p^a@Bmx v >:5H;ZZ@"s#e} ?>XSg P ^ G _J:.jy'YCkiV;g#r$m$d~$j&>()[g)s)4*M*|*g,8,0/;/0 1J4;y4566y6:):W:=$?7C=D`G1IQ-NiONsP >QEQ9fQ"XU-W md$nzhn{npLqxq)rqrfs7tc4vzv(wEwxTy${i,|L|n00F'=%bFu?_R[u}x!s^|: 6B B|:qj'#w=r6FF&pd/^G F?IZJ=_H*"KF ?2:=@M\xNe<W@AtAlSy"Rz^C&%;2o-e|nqqObUb')}rAwMNP@mmmm  !"$%'(./0267;=FKxxxx4@xx<@x x"x$x*x.x:x>x@xDxHxJxLxPxRxVxXxdxfxhxlxtxvx~xxxUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri5+mn-ea5+mn-cs=K @ConstantiaA=   Miriam FixedG5 hMS Mincho-3 fg?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1Az( g+7xHN)L9%0+2qHX $P${2! xxmmbmajhut(       Oh+'0h  $ 0 <HPX`mm Normal.dotmbmajhut43Microsoft Office Word@>c@9us@Iu7x՜.+,D՜.+,4 hp   eXPerienceH  Naslov 8@ _PID_HLINKSAh$mailto:bmajhut@vusp.hrr   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F gVu@1TableUIWordDocument 4xSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorePTxVu0;VuVRPMEEC31HKJA==2PTxVu0;VuItem PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q