Naslov
Mulih kao kazuist
(Mulih as Casuist)

Autori
Baloban, Stjepan

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 67 (1997), 1; 57-70

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Mulih J.; kazuistika; moralna teologija u Zagrebu (1633.); ispovjedna praksa u 18. st; Prilosek
(Mulih J.; casuistry; moral theology in Zagreb (1633.); confessional practice in 18th century; "Prilosek")

Sažetak
Juraj Mulih (1694.-1754.) je kao javni religiozni djelatnik (27 godina misionar, pisac katekizama, molitvenika, misijskih priručnika i drugih djela) u 18. stoljeću u hrvatskim krajevima promicao moralno obrazovanje kršćana. Budući da u moralnoj teologiji u Mulihovo vrijeme prevladava kazuistika, autor članka polazi od pitanja: u kojoj mjeri je kazuistika utjecala na Muliha? U prvom poglavlju se obrađuju uzroci, nastanak i bitne značajke kazuistike u širem europskom kontekstu. To je važno stoga što se Mulih školovao u Grazu i Trnavi. Drugo poglavlje istražuje situaciju u domovini Hrvatskoj u kojoj su najvažniju ulogu imali kolegiji Družbe Isusove, osobito onaj u Zagrebu gdje se od akademske godine 1633./34. počinje na poticaj zagrebačkog biskupa predavati moralna teologija. U trećem poglavlju autor na primjeru »Priloseka« u katekizmu »Zerczalo szpovedno« istražuje Mulihov stav u odnosu na moralno ponašanje kršćana. To se posebno vidi u materiji sakramenta pokore. Mulih se nije izričito opredijelio za neki od tada prevladavajućih moralnih sustava. Iako bi se njegova strogost u misionarskom djelovanju mogla povezati sa sve raširenijim rigorizmom u crkvenoj praksi, ipak je njegova pisana riječ nošena umjerenošću. Mulih je kazuist u onom smislu, u kojem određeni moralni sustav pospješuje Mulihovu prvotnu nakanu, tj. moralno uzdizanje kršćana u hrvatskom narodu u 18. stoljeću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA