Pregled bibliografske jedinice broj: 618300
Znanje (ni)je roba. Empirijska analiza jednog studentskog prosvjeda
Znanje (ni)je roba. Empirijska analiza jednog studentskog prosvjeda. Zagreb: Jesenski i Turk, 2013 (monografija)
CROSBI ID: 618300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanje (ni)je roba. Empirijska analiza jednog studentskog prosvjeda
(Knowledge is (not) a merchandise. Empirical analysis of one student protest)
Autori
Čulig, Benjamin ; Klasnić, Ksenija ; Jakšić, Jelena ; Lucić, Danijela ; Putar-Novoselec, Martina
Ostali urednici
Milić, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Jesenski i Turk
Grad
Zagreb
Godina
2013
Stranica
221
ISBN
978-953-222-430-6
Ključne riječi
Studentski prosvjed ; Filozofski fakultet u Zagrebu ; tipovi prosvjednika
(Student protest ; Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb ; types of protesters)
Sažetak
Studija prezentirana u ovoj knjizi utemeljena je na istraživanju studentskog prosvjeda koji se odvijao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u travnju i svibnju 2009. godine, a čiji je temeljni cilj bio realizacija prava na besplatno obrazovanje na svim obrazovnim razinama. Istraživački tim koji je proveo istraživanje sastojao se od dvoje nastavnika i šest studenata i studentica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom ankete na 402 studenta/ica sudionika/ica plenuma. Knjiga započinje kratkim pregledom povijesti studentskog aktivizma te emprijskih istraživanja studentskih prosvjeda u svijetu. Slijedi prikaz relevantnog međunarodnog i domaćeg političkog konteksta u kojemu se prosvjed odvijao i koji mu je prethodio, a nakon toga opis uspostavljanja studentske kontrole nad nastavnim procesom i prostorima fakulteta uz plenumsku i medijsku kronologiju događaja tijekom trajanja studentskog prosvjeda. Osnovni cilj istraživanja bio je provjeriti hipotezu da prosvjednici nisu homogena grupa koja zastupa iste stavove iz istih razloga, već da je riječ o različitim motivima i razlozima prosvjedovanja. Stoga je za potrebe ove studije konceptualno i operacionalno osmišljena moguća tipologiju prosvjednika pri čemu je pretpostavljeno da se pojedini tipovi u većoj ili manjoj mjeri razlikuju u temeljnim karakteristikama, kao i u vrijednosno stavovskim dispozicijama. Empirijski je utvrđeno postojanje šest statistički značajnih latentnih dimenzija, odnosno tipova prosvjednika koji su radno nazvani: Socijalna kritika neoliberalizma u obrazovanju, Prosvjed kao pokriće za nerad, Liderska autopercepcija u kontekstu prosvjeda, „Profesionalni“ prosvjednik, Mladalačko zajedništvo i Nezainteresirani konformist. U rezultatima provedenog istraživanja iznose se brojni podaci koji opisuju prosvjedne aktivnosti studenata, njihove političke stavove, socijalne aspiracije, očekivanja od budućnosti i od samog prosvjeda, njihovo povjerenje u institucije te strahovi od mogućih negativnih posljedice sudjelovanja u prosvjedu. Nakon utvrđivanja sklonosti studenata prosvjednika pojedinim dimenzijama ustavnovljene tipologije prosvjednika pristupa se opširnoj analizi stupnja te sklonosti s obzirom na ostale mjerene karakteristike i stavove prosvjedničke populacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb