Naslov
Intelektualka u revoluciji: od partijske do zatvorske ćelije
(Woman intellectual in revolution: from a party cell to a cell in prison)

Autori
Jambrešić Kirin, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Intelektualci i rat: 1939-1947. Zbornik radova s Desničinih susreta 2011 / Roksandić, Drago ; Cvijović, Ivana - Zagreb : Plejade, 2012, 197-215

ISBN
978-953-7782-16-0

Skup
Desničini dani: Intelektualci i rat: 1939-1947.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2011. - 17.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
lijeve intelektualke i revolucija; žene u ratnom razdoblju 1939-1947.
(women intellectuals and revolutions; women and war (1939-1947))

Sažetak
Socijalistički je društveni okvir ženama na ljevici otvorio niz mogućnosti za uspješnu profesionalnu i političku karijeru. Međutim, sudar revolucionarnih i tradicijskih vrijednosti proizvodio je različite antagonizme i kompromise te „konfliktne komplementarnosti“ (G. W. Creed) starog i novog sustava, posebice u privatnoj sferi gdje je zadržan patrijarhalni spolni ugovor (C. Paterman) o „prirodnoj“ podjeli muških i ženskih uloga. U poratnim okolnostima snažne ideologizacije i konsolidacije jednopartijske vlasti, a posebice tijekom partijskih čistki izazvanih sukobom Tita i Staljina, brojni su komunisti intelektualci postali žrtve političkog centra jer su postavljali neugodna pitanja, između ostalog o vjerodostojnosti odbacivanja Staljina dočim je na djelu staljinistički model „preventivnog“ kaznenog progona i „preodgoja“ prisilnim radom. Posebice su stradale lijeve intelektualke koje su svoj ljudski i intelektualni integritet odbile podrediti načelima partijnosti s neupitnom subordinacijom višoj instanci, strogom (samo)procjenom klasne i ideološke podobnosti te moralnosti „ličnog života“. Netrpeljivost prema ovim ženama, „izdajicama Partije“, manifestirala se kroz simboličko i fizičko nasilja te „ceremonije sramoćenja“ u radnim logorima za preodgoj. Neke od najsposobnijih revolucionarki i intelektualki nestale su iz političkog i javnog života da bi nakon više od pola stoljeća šutnje, oživjele gorka sjećanja na val „crvenog terora“ koji je obilježio antifeminizam, antiintelektualizam i „patrijarhalna osveta“ pripadnika represivnog aparata i organa nove vlasti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA