Naslov
Učestalost akutne plućne ozljede nakon operacija na otvorenom srcu
(Incidence of acute lung injury after open heart surgery)

Autori
Korušić Anđelko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2005

Stranica
119

Mentor
Husedžinović Ino

Ključne riječi
akutna plućna ozljeda; operacija na otvorenom srcu;
(Acute lung injury; ALI; open heart surgery)

Sažetak
Plucna ozljeda je medicinski problem koji je dugo vremena bio neprepoznat, a i danas nakon definiranja ALI-ARDS neki kriteriji nisu dovoljno pojašnjeni. Otvorene operacije srca su, zbog upotrebe vantjelesnog krvotoka, imale veliku ucestalost ALI-ARDS-a, koji se zbog EKC–a i nazivao "postperfuzijska pluca". Poboljšanje tehnickih karakteristika EKC-a i mogucnost operacije bez njegove primjene smanjuju ucestalost akutne plucne ozljede. Naša prospektivna studija je napravljena i priredena kako bi pokazala ucestalost ALI i sam pocetak bolesti kod bolesnika koji ce biti podvrgnuti otvorenoj operaciji srca uz i bez primjene EKC-a. U studiju su ukljucena 222 bolesnika s višežilnom bolesti srca i odsustvom drugih popratnih bolesti srca i pluca, te odsustvom šecerne bolesti bilo kojeg oblika, koji su bili podvrgnuti otvorenoj operaciji srca. 134 bolesnika su operirana uz, a 88 bolesnika bez upotrebe vantjelesnog krvotoka. Odrednica za dokazivanje ALI je bio odnos PaO2/FIO2 < 200. Mjereni su svi dišni pokazatelji, ukljucujuci (A-a)DO2, svi pokazatelji stanja srca i krvnih žila te temperatura tijekom operacije i prvih 24 sata boravka u JIL-u. U statistickoj je obradi za sve kvantitativne podatke, koji su normalno distribuirani, izmedu i unutar grupa, uporabljen parametrijski Student-ov t-test za nezavisne i zavisne uzorke. Kvantitativni podaci, koji nisu normalno distribuirani, testirani su neparametrijskim Mann Whitney U-testom. Kvalitativni podaci testirani su Chi-kvadrat testom. Promjene vrijednosti (A-a)DO2 u pojedinim mjerenjima, ovisno o skupinama ispitanika, testirane su analizom varijance (ANOVA) s ponovljenim mjerenjima. Za predvidanje ALI napravljen je model logisticke regresije i pripadajuca ROC krivulja. Povezanost medu pojedinim DOKTORSKA DISERTACIJA 10. Sažetak pokazateljima testirana je neparametrijski, Spearman-ovom rang korelacijom. Statisticka znacajnost je prihvacena s p < 0, 05. Ucestalost ALI u skupini operiranih uz EKC, iznosila je 68%. U modelu logisticke regresije otkriveni su nezavisni pokazatelji rizika za dobivanje ALI. To su, uz EKC, još i tjelesna težina i prijeoperacijski BE. Bolesnici koji su bili podvrgnuti operaciji uz EKC imali su 98% veci rizik za razvoj ALI od bolesnika operiranih bez EKC. Svakih 5 kg veca tjelesna težina povecavala je rizik za razvoj ALI za 28, 9%. Svako povecanje vrijednosti prijeoperacijskog BE za 0, 1 mmol/L smanjivalo je rizik za ALI za 3 %. Prosjecno, po mjerenjima, bilo je 23% bolesnika koji imaju odnos PaO2/FIO2 < 300, a imali su izrazito povecanu (A-a)DO2 (> 300%), koja je stvarni odraz poremecaja izmjene plinova. Cak 98% takvih bolesnika je operirano uz EKC. Upotreba EKC znacajno povecava rizik od ALI. Ucestalost ALI je slicna kao i u drugim studijama koje imaju iste odrednice za ALI. Potrebno je odredivati (A-a)DO2, uz ostale dišne pokazatelje, kako bi, podešavajuci nacin disanja i mijenjajuci postotak kisika udahnutog zraka, smanjili rizik od ALI i njezinih posljedica na najmanju mogucu mjeru. Smanjenje tjelesne težine je jedan od najvažnijih zadataka bolesnika koji se podvrgavaju otvorenoj operaciji srca. Smatramo važnim zakljucak naše studije kako je nepotrebno izlagati bolesnike štetnom djelovanju 100%-tnog kisika ako je odnos PaO2/FIO2 > 300, a (A-a)DO2 < 300%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA