Pregled bibliografske jedinice broj: 616843
Tko u Hrvatskoj plaća porez na dohodak?
Tko u Hrvatskoj plaća porez na dohodak? // Porezni vjesnik : službeno glasilo Porezne uprave Republike Hrvatske, 21 (2012), 5; 69-75 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 616843 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko u Hrvatskoj plaća porez na dohodak?
(Who pays personal income tax in Croatia?)
Autori
Šimović, Hrvoje
Izvornik
Porezni vjesnik : službeno glasilo Porezne uprave Republike Hrvatske (1330-0903) 21
(2012), 5;
69-75
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Porez na dohodak; Hrvatska
(personal income tax; Croatia)
Sažetak
Početkom 2012. godine Vlada Republike Hrvatske provela je poreznu reformu koja je obuhvatila veći dio poreznog sustava. Kad se govori o promjenama u sustavu poreza na dohodak, od 1. ožujka 2012. godine na snagu je stupila još jedna u nizu izmjena Zakona o porezu na dohodak (NN 22/12). Konkretno, radi se o četvrtoj izmjeni Zakona koji je na snazi od početka 2005. godine, a najznačajnije izmjene odnose se na povećanje osobnog odbitka i promjenu poreznih razreda, te proširenje porezne osnovice za dohotke od kapitala (dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000 kuna godišnje). Upravo je proširenje porezne osnovice za dohotke od kapitala glavni motiv ovog rada. U radu će se pokušati odgovoriti na pitanje tko u Hrvatskoj plaća porez na dohodak, odnosno treba li jače oporezivati ostale izvore dohotka, prije svega dohodak od kapitala, u odnosu na dohotke od rada. U tom kontekstu, prvo se daje kratki pregled razvoja porezne osnovice od uvođenja sintetičkog poreza na dohodak do danas. Središnji dio analize biti će usmjeren na strukturu plaćenog poreza na dohodak u proteklih deset godina. Analiza će pokazati kako presudnu ulogu u visini i strukturi poreznog opterećenja dohotka pojedinca ima širina porezne osnovice koja je u promatranom razdoblju uglavnom ostala nepromijenjena. Cijeli sustav poreza na dohodak utemeljen je na nepravednom odnosu poreznog opterećenja između dohodaka koji se ostvaruju radom (prije svega dohodak od nesamostalnog rada) i ostalih izvora dohotka. Prije svega tu se misli na dohodak od kapitala te dohodak od imovine i imovinskih prava. U tom se kontekstu pozdravlja proširenje porezne osnovice za dividende i udjele u dobiti, ali i upozorava na selektivan pristup oporezivanja samo dividendi i udjela u dobiti, odnosno mogućnost proširenja porezne osnovice na ostale dohotke od kapitala.
Izvorni jezik
Hrvatski
