Naslov
Industrijska baština grada Siska
(Industrial heritage city of Sisak)

Autori
Čakširan, Vlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
V. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.05.2012. - 27.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
industrijska baština; Sisak
(industrial heritage; Sisak)

Sažetak
Industrijska baština ne obuhvaća samo industrijske objekte već i industrijske krajolike, radnička stambena naselja, postrojenja, strojeve, arhivsku građu… Ona određuje stupanj razvoja određenog prostora i njegovu važnost u pripadajućem povijesnom razdoblju. Ako danas promatramo povijesni razvoj grada Siska onda možemo ustvrditi kako je on, zahvaljujući svojoj industriji, u jednom razdoblju svoga postojanja bio važno gospodarsko središte, a industrijska je baština stoga sastavni dio njegove povijesti. Gledajući početke toga razvoja, u predindustrijskoj fazi, možemo vidjeti kako je njegova povoljna geografska pozicija na razmeđu panonskog i primorskog prostora osiguravala povoljan gospodarski napredak. U početku se tu radilo o tranzitnoj trgovini koja je uvjetovala podizanje velikih skladišta. Takvi objekti postali su temelj napretka grada, a građeni su i u vrijeme početka industrijskog razvoja, u drugoj polovici 19. stoljeća. Oni danas stoje kao spomen početcima razvoja grada, a na takve skladišne objekte nadovezivali su se prvi industrijski objekti. Povijest sisačke industrije seže u drugu polovicu 19. stoljeća, točnije u 1855. godinu kada se na prostoru Vojnog Siska, na desnoj obali rijeke Kupe, pojavljuje pivovara doseljenog Čeha Novaka. Nakon toga u gradu se pojavljuju parne pilane i ciglane koje koriste materijale (glina, drvo) iz samog grada i njegove okolice. Pojava teške industrije veže se uz početak rada Tvornice tanina, u vrijeme Prvog svjetskog rata. U razdoblju nakon I. svjetskog rata postavljeni su temelji za industriju koja i danas postoji. Nakon svog dolaska u Sisak, 1919. godine, Petar Teslić pokreće tvornicu žeste, današnju Segesticu. Godine 1927. s radom započinje Anglojugoslavensko petrolejsko d. d., danas INA Rafinerija, a godine 1938. započinju radovi na izgradnji Talionice Caprag, danas Željezara Sisak. Osim industrijskih postrojenja u gradu se nalazilo još nekoliko objekata vezanih uz industrijsku baštinu poput mostova, željezničkog kolodvora, domobranske vojarne… Sve to je dio naše prošlosti, dio našega identiteta, na čijim temeljima se može planirati grad Sisak u nekom budućem vremenu. Potrebne su hrabre vizije s kvalitetnim rješenjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA