Naslov
Tvornice i kulturna politika - primjer Željezare Sisak 1945. - 1990.
(Factories and cultural policy - exemple of Željezara (Ironworks) Sisak 1945. - 1990.)

Autori
Čakširan, Vlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Suvremena istraživanja kulture: procesi, prijepori, dileme. Skup poslijediplomskih studenata etnologije i kulturne antropologije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2012. - 07.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
tvornice; radnici; kulturna politika; Željezara Sisak
(factories; workers; cultural policy; Željezara Sisak)

Sažetak
Kulturna politika tvornica jedan je segmenata istraživačkog rada vezanog uz doktorsku disertaciju „Kulturna politika grada Siska 1945. – 1990.“. Grad Sisak je kao industrijsko središte pokazivao određenu vrstu dihotomije u razvoju svoje kulturne politike. S jeden strane postojala je čvrsta činovnička jezgra smještena u okviru gradske uprave koja je postavljala temelje kulturnog razvoja grada i provodila odluke s vrha, a s druge strane postojale su velike tvornice poput Željezare i Rafinerije koje su provodile gotovo autonomnu kulturnu politiku u skladu s idejama približavanja kulture radnicima. S jedne strane bila je kulturna politika većim djelom okrenuta prema građanstvu, a s druge strane prema radnicima. Željezara je odmah nakon završetka rata krenula u provedbu svoje politike koju je karakterizirala prosvjetna i kulturna djelatnost. Prvenstveno je trebalo masu nepismenog i neobrazovanog stanovništva barem djelomično obrazovati i tako osposobiti za rad u tvornici. Postojala je ideja da su obrazovani radnici ujedno i produktivniji što je u počecima socijalističke obnove i izgradnje bilo od izuzetne važnosti. U 60 – im godinama bio je formiran i poseban odjel u sklopu tvornice koji je trebao voditi brigu o slobodnom vremenu i rekreaciji radnika među kojem je bila i kulturna djelatnost. Taj je odjel organizirao predstave, likovne izložbe, književne večeri, ali i ljetovanja, zimovanja, izlete i sportske aktivnosti. Početkom 70 – ih godina kulturna politika je dobila još snažniju dimenziju. Formirana je Kolonija likovnih umjetnika Željezare Sisak koja je funkcionirala od 1971. do 1990. godine i okupljala niz eminentnih umjetnika iz čitave tadašnje države. Kao posljedica njezina djelovanja ostalo je više od 700 umjetnina i jedinstven park skulptura u okviru radničkog naselja. Godine 1972. donesena je odluka o formiranju Književne nagrade Željezare Sisak koja je djelovala od 1976. do 1990. godine. Iako je takvim odnosom prema pojedinim segmentima kulture Željezara prezentirana kao tvornica s visoko razvijenom sviješću prema kulturi, postavlja se pitanje koliko je takva kulturna politika uistinu djelovala na preobražaj radnika?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA