ࡱ> #`bjbjmm 8=%JJJ8D4gB"(((>A@A@A@A@A@A@A$SChEdAdA((!B+++h ((>A+>A++B>?( `CJk'> A47B0gB>OG)ZOG(??OG?H+dAdAK+dgB  UVOD Tijekom proteklog desetljea sve se viae prepoznaje va~nost makroekonomske politike u oblikovanju ~ivotnog standarda ~ena i mogunosti njihovog ekonomskog osna~ivanja. Odluke koje se donose u sklopu makroekonomske politike pojedine zemlje mogu poboljaati ili pogoraati ~ivotne standarde razli itih skupina ~ena, odnosno poveati ili smanjiti razlike izmeu spolova pri zapoaljavanju, u dohocima, mogunostima obrazovanja i ostalim druatvenim segmentima. Izra~ena nejednakost izmeu muakaraca i ~ena mo~e zna ajno ograni iti output neke zemlje jer se pojedinim odlukama indirektno smanjuje produktivnost ~enske radne snage. To ne ateti samo ~enama, nego i djeci i velikom broju muakaraca, zapravo druatvu u cjelini. Sama ateta se o ituje kroz ni~i output, smanjenu produktivnost ljudskih potencijala, manjak slobodnog vremena i smanjenje blagostanja druatva. Iz ega proizlazi da se ekonomskim osna~ivanjem ~ena poboljaava sveukupna produktivnosti ljudskih potencijala, a samim time dolazi do veeg output te manje stresa i puno zdravijeg stanovniatvo. POSLJEDICE NEJEDNAKOSTI IZMEU MU`KARACA I }ENA U suvremenoj druatvenoj znanosti je nu~no razlikovati zna enje spola i roda. U svakodnevnom hrvatskom jeziku ta se razlika obi no ne ini, ali va~no ju je imati na umu u diskusijama o odnosima izmeu spolova i druatvenim problemima openito. Na elno, rije  spol koristi se, u primjeni na ljudsku vrstu, za sve one razlikovne osobine koje su bioloaki i nasljedno uvjetovane, dok rod ozna ava one razlikovne osobine koje su uvjetovane druatvenom okolinom i odgojem, odnosno kulturalno i druatveno odreene uloge, obaveze, privilegije i o ekivanja muakaraca i ~ena, dje aka i djevoj ica. Rod je za razliku od spola dinami ka kategorija koja se mijenja tijekom vremena i razlikuju od mjesta do mjesta jer nije isto biti ~ena danas i 1912. godine. Druatvo bi pri donoaenu odluka trebalo uzeti u obzir i rod i spol jer pri zadovoljavanju razli itih bioloakih potreba muakaraca i ~ena nu~no je uzeti u obzir i njihove uloge, obveze i privilegije koje su im druatveno predodreene. Jer osim druatveno nepo~eljne diskriminacije izra~ene nejednakosti izmeu muakaraca i ~ena mogu dovesti do niza razli itih posljedica. Brojnim istra~ivanjima provedenim na razli itim podru jima je utvreno sljedee: Rezultati istra~ivanja poljoprivredne produktivnosti u Africi su pokazala da smanjenje spolne nejednakosti bitno poveava poljoprivredne prinose. Na primjer, ukoliko se ~enama kao i muakarcima daju potrebni inputi, poput sjemena i pesticida, te im se pru~i mogunost stjecanja potrebnog znanja prinosi od poljoprivrede dobiveni od ~ena bi porasli za viae od 20%. Pretpostavlja se da se dokazano odnosi i na ostale gospodarske grane (Saito & Spurling, 1992.). Zemlje kod kojih je odnos ~ena i muakarca u osnovnoakolskom i srednjoakolskom obrazovanju manji od 0,75, bez obzira ato na ostalim druatvenim podru jima nema nejednakosti, o ekivana razina BDP je ak za 25% ni~a od zemlja kod kojih je disparitet spolova u obrazovanju ni~i (Hill & King, 1995.). Eliminiranjem spolne diskriminacije pri zapoaljavanju te smanjivanjem razlike u dohocima i beneficijama izmeu ~enske i muake radne snage, ne samo da e se poveati dohotci ~ena, nego i ukupan nacionalni dohodak. Na primjer eliminacija spolne nejednakosti na tr~iatu rada u Latinskoj Americi bi povisila plae ~ena za 50%, ali i BDP bi se povisio za najmanje 5% (Tzannatos, 1991.). Spolna i rodna nejednakost smanjuje produktivnost buduih generacija jer vjerojatnost da e djeca pohaati akolu raste s razinom obrazovanja majki te dodatan dohodak majki ima vei pozitivni efekt na kuanstvo, zdravlje i obrazovanje djece, nego poveanje dohotka o eva (World Bank, 1995.). Spolna nejednakost takoer ko i pozitivan odgovor ponude na strukturalne promjene. Na primjer, ukoliko raste cijena usjeva, ekonomisti predviaju da e i ponuda rasti, odnosno da e farmeri proizvoditi viae. Ali ukoliko novac ide prete~ito u ruke muakaraca, ~ene nee biti motivirane proizvoditi viae. ak i ako jedan dio novca ide ~enama, one najvjerojatnije nee imati dovoljno vremena da bi proizvodile viae s obzirom na svoje obveze u kuanstvu. Nedostatak vremena u ~ivotu ~ena je zapravo velika ko nica rasta i razvoja jer ~ene nisu nedovoljno iskoriaten, nego preiskoriaten resurs (Brown, 1995.). No, vrlo je va~no naglasiti da prepoznavanje spolne nejednakosti kao problema koji pridonosi neefikasnosti ne zna i da se na ~ene gleda kao na resurs koji bi se trebao koristiti za poveanje produktivnosti i rasta, nego je da dokazano da kada bi ~ene imale veu kontrolu nad resursima cijelo druatvo bi bilo na dobitku. Nasuprot tome, zanemarivanje spolne i rodne nejednakost isklju ivo e pridonijeti kontinuiranim gubitcima druatva kao cjeline. MAKROEKONOMSKA POLITIKA ZEMLJE Makroekonomija gleda na ekonomiju dr~ave kao niz agregata dobara i usluga: BDP, izvoz, uvoz, atednja, investicije, javna potroanja, transferna davanja, porezni i ostali javni prihodi. Makroekonomija u pravilu pokuaava upravljati ekonomijom dr~ave kao cjelinom s ciljem ostvarivanja etiri zlatna makroekonomska cilja: gospodarski rast, puna zaposlenost, stabilnost cijena i pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca (Samuelson &Nordhaus, 2000.). Makroekonomsku politiku ine tri politike: Fiskalna politika koja se sastoji od porezne politike i politike javnih rashoda. U razdobljima prekomjerne ekspanzije, kada zbog prekomjerno poveane potra~nje prijeti inflacija, primjenjuje se retstriktivna fiskalna politika koja podrazumijeva poveanje poreza i smanjenje javne potroanje, dok se u razdobljima depresije primjenjuje ekspanzivna koja dovodi do smanjenje poreznih obveza i poveanja javne potroanje te na taj na in javni sektor daje dodatnu injekciju gospodarstvu. Monetarna politika je u rukama sredianje banke i predstavlja kontrolu nov ane podnude. U inflacijskim razdobljima nu~no je smanjiti koli inu novca u optjecaju, a u razdobljima depresije je potrebno poveati agregatnu ponudu novca i na taj na in potaknuti investicije. Politika dohotka se sastoji od kontrole najamnina i cijena u rasponu od neobvezujuih smjernica do potpune regulacije u svrhu otklanjanja ili ubla~avanja inflacije (Samuelson &Nordhaus, 2000.). Sinergijskim djelovanjem ovih triju politika dr~ava te~i postizanju stabilizacije i strukturalne prilagodbe programa i restrukturiranja gospodarstva kako bi mogla odgovoriti na promjene meunarodnih obrazaca ulaganja i proizvodnje. ULOGA MAKROEKONOMSKE POLITIKE U RJE`AVANJU POSLJEDICA SPOLNE I RODNE NEJEDNAKOSTI Smatra se da se makroekonomska politika ne bi trebala baviti problemima siromaatva i nejednakosti te da e se navedeni problemi automatski rijeaiti osiguranjem ekonomskog razvoja neke zemlje. No, sve se viae uvia da ti problemi nisu automatski rjeaivi, zapravo esto mogu biti i ko nice razvoja te iz tog razloga trebaju biti sastavni dio makroekonomske politike pojedine zemlje. Odlukama koje se donose u okviru makroekonomske politika vlada mo~e poveati, smanjiti ili ostaviti na istoj razini gubitke druatva do kojih dolazi zbog nejednakosti izmeu muakaraca i ~ena. Meu politikama koje ine makroekonomsku politiku pojedine zemlje, fiskalna politika se smatra najboljim alatom za postizanje spolne jednakosti. Jedan od najzna anjihih instrumenata fiskalne politike, dr~avni prora un, se mo~e u inkovito koristiti u svrhu postizanja navedenog cilja. Dr~avni prora un se donosi jednom godianje i predstavlja plan prihoda i rashoda javnog sektora u narednoj godini. Prema temeljnom na elu sustava prora una planirani rashodi moraju imati svoje pokrie u planiranim prihodima ili viakovima iz prethodnih godina. Zna ajno je spomenuti da je ravnote~a obvezna ne samo zbog pokria planirane potroanje, ve i zbog optereenja poreznih obveznika. To zna i, ako su prihodi vei od rashoda te se prora un    F | HFH*H\f P X !!>!Z!h!x"~"""""""##$$$"%$%(%ɽͽŽŽŵűͱh,Eohbh_0*hghhh"qhl0h7h6?th"h"h!\ h"h! hHXh!hh!hOh!5F  FHJz|""*%,%)$ & Fdha$gd"$hdh^ha$gd!$ & Fdha$gd! $dha$gd!$ & Fdha$gdO(%*%,%.%P%`%%%$&8&\&`&,'.'':(@((())X)Z)))))))))**6+D+H+++++f,,,,,,,,,,&-8-R-`-b-d-f------>.D....////D0H00h h ^hOh_0*5hOh ^5hp;yhl0hbhM7h_0*hhhgh,Eoh:fh!h7I))d-f-h---11r14565N7P788:::P; $dha$gd!$ & Fdha$gd"$hdh^ha$gd!$ & Fdha$gd! $dha$gd ^$ & Fdha$gdO $dha$gd"011181\2^222333 4&4v4452565l557J7N7P7p778888999:::::::P;=<>P>R>Z@@>A`AbAtAAAAB BB BDBRBBBCCCC.CBCDCD.DnDEE*E,Ehkhh-h@8zh]hOh5hOh ^5hMhh!h9,h_0*h ^h:fhjhLP;R;P>R> BBUU"Z$Zp]r]]]^^aaLc $dha$gd!$hdh^ha$gd!$ & Fdha$gd" $dha$gdW $dha$gd" $dha$gd ^$hdh^ha$gd ^nalazi u suficitu potrebno je mjerama fiskalne politike smanjiti porezno optereenje obveznika. Ipak puno je eaa pojava da su rashodi vei od prihoda ato dovodi do prora unskog deficita koji se pokriva dodatnim zadu~ivanjem. Pri sastavljanju prora una potrebno je utvrditi je li postojei deficit ili suficit dr~avnog prora una prikladan te je li srednjoro ni ekonomski okvir odr~iv. Struktura javnih prihoda i rashoda treba biti takva da se omogui efektivno pru~anje javnih usluga druatvu, odnosno da se postigne ~eljeno zadovoljstvo graana uz ato ni~e troakove. Kako vlada pojedine dr~ave putem prora una mo~e direktno ili indirektno ubla~iti ili pogoraati spolnu nejednakost, potrebno je i utvrditi jesu li potrebe ~ena zadovoljene u jednakoj mjeri kao i potrebe muakaraca. Istina, prora un je u pravilu spolno neutralan jer nijedan dio prora una nije striktno usmjeren na ~ene, niti na muakarce. Ipak nakon podrobnije analize tu tzv. spolnu neutralnost mo~emo prezentirati kao zanemarivanje spolne nejednakosti jer se pri sastavljanju prora una zanemaruju druatvene uloge, obveze i mogunosti ~ena i muakaraca ato rezultira neravnomjernim ili nejednakim utjecajem prora una na ~ene i muakarce. Naj eae se zanemaruje: doprinos ~ena ekonomskom razvoju isklju ivo zbog pristranog tr~iata i nedostatne statistike (Waring, 1989.). neplaeni rad u kuanstvu koji se u najveem dijelu odnosi na ~ene i koji ima veliku va~nost za budui razvoj jedne dr~ave jer briga za kuanstvo podrazumijeva i brigu za radnu snagu dr~ave i socijalni kapital koji je od vitalne va~nosti za ekonomski razvoj jedne zemlje. Kao glavni argument zanemarivanja neplaenog rada u kuanstvu se navodi nemogunost njegova kvantificiranja i standardiziranja (Waring, 1989.). da su parametri kao ato su proizvodnja, atednja, investicije, uvoz i izvoz osjetljivi na promjenu odnosa izmeu spolova i na distribuciju resursa meu spolovima (Cagaty, Elson and Grown 1995.). UTJECAJ DR}AVNOG PRORA UNA NA SPOLNU I RODNU NEJEDNAKOST Uzimajui u obzir prethodno navedene rezultate istra~ivanja prikazat e se na koji na in dr~ava putem prora una mo~e bitno umanjiti spolnu nejednakost i na taj na in omoguiti razvoj druatva. Vlada mo~e poveati produktivnost druatva ukoliko omogui jednaku razinu obrazovanja ~ena i muakaraca. To mo~e u initi direktnim mjerama tako ato povea javne rashoda, subvencije i kreditiranje obrazovanja ili indirektno kroz poveanje dohotka kuanstva te na taj na in omogui obiteljima da akoluju svu svoju djecu, i sinove i keri. U zemljama za koje je karakteristi an patrijarhat u situacijama kada manjka financijskih sredstava akoluju se isklju ivo muaka djeca jer se od muakarca u budunosti o ekuje da financijski zbrine svoju obitelj, dok je uloga ~ene da se brine za odgoj djece i kuanstvo. Dr~ava poticanjem viae razine fizi ke infrastrukture kuanstva oslobaa ~enu velikog broja obaveze oko brige za kuanstvo te joj na taj na in daje mogunost da jedan dio svog svakodnevnog vremena izdvoji za obrazovanje i rad. Kako je intelektualni kapital osnova danaanjeg razvoja vrlo je va~no da dr~ava kod donoaenja odluka, ali i druatvo u cjelini bude svjesno va~nosti obrazovanja, odnosilo se ono na muakarce ili ~ene, te ga gleda kao zna ajnu investiciju u budunost. Vlada nadalje, svojim mjerama i odlukama mo~e utjecati na smanjenje nejednakosti na tr~iatu rada. Direktno to ini tako da proairi mogunost zapoaljavanja ~ena u javnom sektoru gdje je spolna nejednakost za razliku od privatnog sektora manje izra~ena. Vrlo je va~no da se pritom osiguraju i jednake plae, prava i prilike za napredovanje. Indirektno dr~ava mo~e utjecati na na in da promovira ekonomski rast poticanjem razvoja industrija koje otvaraju radna mjesta ~ena, no to i nije najbolji izbor jer u pravilu te~nja je da dr~ava temelji svoj rast na industrijama u kojima ima komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje. Vlada svojim odlukama i mjerama koje se o ituju kroz prora un mo~e poveati obveze ~ena u kuanstvu. Poveanje obaveza podrazumijeva da ~ene imaju manje vremena za obrazovanje i usavraavanje ato automatski mo~e naruaiti njihovu produktivnost. Da do toga ne bi doala po~eljno je da jedan dio tih obveza dr~ava preuzme na sebe, odnosno da smanji proviziju i troakove druatvenih i ostalih infrastrukturalnih usluga kao ato su vrtii, hrana, voda, gorivo, njega, zdravstvo i tako dalje. Primjer toga je kad dr~ava odlu i postii odreene uatede u zdravstvu i to na na in da se nakon operacija pacijente ranije otpuata iz bolnica i aalje na kunu njegu. Kad se iz drugog kuta sagleda ova situacija uvia se da se ovo nije uateda, nego da isklju ivo dolazi do transferiranja troakova s jednog podru ja na drugo. Zaato? Zato jer je kuna njega pacijenata koji su ranije puateni iz bolnice naj eae obveza ~ena ato dovodi do toga da one izostaju s posla i samim time opada njihova produktivnost. Ovi primjeri jasno pokazuju kako spolno neutralni prora un mo~e direktno ili indirektno poveati ili smanjiti spolne nejednakosti izmeu muakaraca i ~ena. Stoga, Vlada pri donoaenju prora una treba prepoznati uloge, privilegije i obveze muakarac i ~ena u svom druatvu. Na temelju navedenih spoznaja Vlada treba alocirati javni novac i implementirati politike i programe na na in da doprinosi spolnoj jednakosti jer dobitci za druatvo mogu biti kombinacija veeg outputa, poveanja slobodnog vremena te poveane sposobnosti ~ivljenja zadovoljavajueg i zdravijeg ~ivota. Takav prora un, kojim se pokuaava eliminirati postojea spolna nejednakost, u teoriji se zove rodni prora un. ZAKLJU AK Intelektualni kapital jedne zemlje ini i muaka i ~enska radna snaga. Postignua druatva uvelike ovise o razvoju i osna~ivanju ~ena i djevojaka, a ne samo muake radne snage. }ene nisu samo vrijedni ljudski resursi, nego i individue koje svojim pravima i intelektualnim razvojem doprinose ekonomskom rastu neke zemlje. Nijedna zemlja, bila ona velika ili mala, razvijena ili nerazvijena, nema viaak intelektualnog kapitala i kvalitetnih ljudskih resursa. `to zna i da svakim zanemarivanjem ili onemoguavanjem obrazovanja i usavraavanja svoje ~enske radne snage zemlja gubi mogunost sna~nijeg rasta i razvoja. Iz tog razloga od velike je va~nosti da Vlada jedne zemlje prepozna va~nost postizanja rodne jednakosti i da svojim odlukama i programima usmjerava druatvo prema spolnoj i rodnoj jednakosti. To ini putem rodnog prora una koji, unato  tome ato nije jedini alat za postizanje jednakosti, je esencijalni alat jer bez dovoljno nov anih sredstava niti jedan drugi alat ili strategija nee biti efikasna. Literatura: Brown, L. (1995.) Gender and te Implementation of structural Adjustment in Africa: Examining te Micro-Meso-Macro Linkages, International Food Policy Research Institute, Washington DC Cagaty, N., Elson, D. & Grown, C. (1995.) Introduction to Gender Adjustment and Macroeconomics, World Development, Vol 23, No 11, pp 1827-1836 Hill, A. & King, E. (1995.) Women's Education and Economic Wellbeing, Feminist Economics, Vol 1 No2, pp 21 46 Saito, K. & Spurling, D. (1992.) Developing Agricultural Extension for Women Farmers, World Bank Discussion Paper 156, Washington DC Samuelson. P. A. & Nordhaus, W. (2000.) Ekonomija, 15. izdanje, MATE, Zagreb Tzannatos, Z. (1991.) Potential Gains from the Elimination of Gender Differentials in the Labour Market, in Psacharopoulos, G. and Tzannatos, Z.(eds) Women's Employment and Pay in Latin America, Report No 10. Latin America and Caribbean Technical Department, World Bank, Washington DC Waring, M (1988.) If Women Counted: a New Feminist Economics, Harper and Row, New York World Bank (1995.) Toward Gender Equality: the Role of Public Policy, World Bank, Washington DC.     PAGE  PAGE 1 ,EETTTTTTxUUUU0V6VrVVVV WWXXXXZY\YYYYY"Z$Z6ZFZZZZ[$[0]D]l]n]r]t]]]]]]\^~^^^_____`````Za\azaaaaaaaaRbtbbbcJcLcNchmhh h:fh!hh-hWh]h ^Uh@8zQLcNcPcccDeFeijmmrr^z`zHJ $dha$gd" $dha$gd$ & Fdha$gdO $dha$gdO$hdh^ha$gd NcPcccc dXdBeFeejf~ffffBgVg`gbgggghhHhLhbhvhxhhhhi"i.iij^kvkkkkllllmmmmmm$n,n>n@nXnnn:oPoopqq$qnqqqqrrrrrrlshDJL`҇Ĉ̈>@ิhmhdh 6hdh h)Gh+ohOh 5hOh!5h~hQ1h,h!h-hehWhhh0h@J "Џҏ &`#$gd $dha$gd"@`dv <>BJ.lnxz68BFPЏҏZ^ؿ蕑hmxjhmxUhdh66h6hdhd6 hdh) hdhd hd6 h)Gh)GhO h)G6h)Ghdh)6hdhy6h)hyhdhm6hdhm9ĐƐҐԐ֐ؐڐސh)hO0JmHnHuhd hd0Jjhd0JUhmxĐڐܐސ $dha$gd" &`#$gd6&P 1h:pi. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHN@"N Heading 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List H@H h Balloon TextCJOJQJ^JaJ@O@ h Char CharCJOJQJ^JaJB^@B Normal (Web)dd[$\$BO!B apple-converted-space4U@14 Hyperlink >*ph.OA. mw-headline8OQ8 editsectionmoved4 @b4 3Footer  p#.)@q. 3 Page Number>@> g Footnote TextCJaJ@&@ gFootnote ReferenceH*6=#$%UV=> q r jkTUV()!!}#~###$$%%k&l&m&&&g'h'))++..1144445588888e9f999d:e::7;8;U<V<<<=========%=&='=2=3=4=7= 00000 000000 00 00 00 00 00000 00000 00 00 00000 00000000000000 00 00 000 00000000000000 00000000000000000000000@000@000@000@000000000@0@00000 #V r jkTUV)!}#~##$%k&&d:e::7;=%=2=7=@0@0@0 0 0 0 0 00000 00000 0 0 00000 0000000000 0 0 0 00&0'@0&0&0 00$@0@0 00$ $$$'(%0,ENcls@#&(IKLNO)P;Lc$')JMP%  '!!8@0(  B S  ? } u w  ( ) K L Z [ ? @ Z ^ g y]^;<AB^_jk"$"$gpy{.0jl;<Z[BMVX`R6yz78#%BC ! " $ % S T !!r!t!!!!!!!D"E"]#^#g#h#{#~######$$$$$%%%% & &&&@&K&Q&S&X&]&b&&&&&&^'r'''((9(:(u(v(((((((%);)))****#+$+(+)+E+G+l+m+++++++++++++;,<,m,n,5-e-.%.r.. / /;/h///00A0n0v00000012233448888888888889 9999'9)96979;9<9B9C9K9f9l9r9w9~9999999999999999:::::#:(:0:1:::E:N:[:]:e:j:q:y::::::::::::::::::::::;8;A;N;W;X;];^;b;c;f;g;r;v;|;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<$<%<.</<9<A<E<V<\<h<j<k<p<q<x<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<============4=7="%TV<> p r ikSV')!!|#~###$$%%j&m&&&f'h'))++..114444558888d9f999c:e:::6;8;T<V<<<=============4=7=%%VVl&m&4495W5X5\555555555555577<8<888888888:7;<<============4=7=44============4=7=7b@2 so0!J%-0*\ {ES"` nr@Yn,vNh ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. hh^h`o(hH. P^`Po(hH.. ^`o(hH... x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. hh^h`o(hH. P^`Po(hH.. ^`o(hH... x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.Yn@2 ESso0!7` n-0*dA.LK" :~r' d&-9G0!  J & #'_0*9,pBpTUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1GBn, 3n 3n!x4d<<2QHP ?~2Tijekom proteklogg desetljea sve s eviae prepoznaje va~nost makroskoensmke politike u oblikovanju ~ivotnog standarda ~ena i mogunosti njihovog ekonomskog osna~ivanjaMarkoKorisnik(       Oh+'0(T`p|      Tijekom proteklogg desetljea sve s evie prepoznaje vanost makroskoensmke politike u oblikovanju ivotnog standarda ena i mogunosti njihovog ekonomskog osnaivanjaMarkoNormal Korisnik5Microsoft Office Word@)@tG@ @Bjh 3՜.+,0 hp  uTOSHIBAn<' Tijekom proteklogg desetljea sve s evie prepoznaje vanost makroskoensmke politike u oblikovanju ivotnog standarda ena i mogunosti njihovog ekonomskog osnaivanja Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXY[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}Root Entry F@TData R1TableZwGWordDocument8SummaryInformation(~DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q