ࡱ> Pq #bjbjt+t+ %AAx]DDDD$$$88888p,82(  L+ ($$$S | S S kHDD ikHkHkHS $DL$ 88DDDDS kH2kHNb"f@$ފ (@K88w 'V MOGUNOSTI KORI`TENJA VODNOG POTENCIJALA U STRATEGIJI ENERGETSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Zagreb, prosinac 1999. godine MOGUNOSTI KORI`TENJA VODNOG POTENCIJALA U STRATEGIJI ENERGETSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Autori: Mr.sc. Hubert Baai  Energetski institut  Hrvoje Po~ar d.o.o. Zdenko Mahmutovi  Elektroprojekt d.d. Zagreb }eljko Pavlin  Elektroprojekt d.d. Zagreb Zagreb, prosinac 1999. godine SADR}AJ NASLOVNA STRANA 1 POPIS AUTORA 2 SADR}AJ 3 1. OSNOVNI CILJEVI STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVITKA 4 1.1. Uvod 4 1.2. Poveanje energetske efikasnosti 5 1.3. Koriatenje obnovljivih izvora energije 5 1.4. Sigurna dobava i opskrba 6 1.5. Diverzifikacija energenata i izvora 6 1.6. Realne cijene energije i razvitak energetskog tr~iata 6 1.7. Zaatita okoliaa 6 2. MOGUNOSTI IZGRADNJE HIDROELEKTRANA 8 2.1. Energetski potencijal hidroelektrana 8 2.2. Hidroelektrane kao viaenamjenska rjeaenja 10 2.3. Kratak opis planiranih objekata 11 2.4. Ekoloake karakteristike i doprinos odr~ivom razvoju 13 3. MOGUNOSTI IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA 15 3.1. Energetski potencijal malih hidroelektrana 15 3.2. Podru ja primjene u skladu s tehni kim mogunostima 16 3.3. Ekoloake karakteristike 17 3.4. Mogunosti privatnog ulaganja 18 4. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI ASPEKTI 19 4.1. Zakonodavstvo 19 4.2. Javnost, promocija, informiranje i savjetovanje 21 4.3. Ostali aspekti 22 5. KOMENTAR I PREPORUKE 24 5.1. Nacionalni energetski program izgradnje hidroelektrana 24 5.2. Preporuke 25 6. LITERATURA 27 1. OSNOVNI CILJEVI STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVITKA 1.1. Uvod Energetska strategija kao dio ukupne gospodarske strategije predstavlja dokument (lit. 8) o promjeni i izgradnji novog sustava gospodarenja energijom u Republici Hrvatskoj, a koncipirana je kao nacionalna strategija koja u prvi plan stavlja temeljne interese dr~ave i graanina/potroaa a iznad bilo kakvih parcijalnih i privatnih interesa. Strategijom se definiraju ciljevi i potrebne mjere sa svrhom realizacije energetske politike. Osim toga, kreiranje energetske strategije potrebno je i zbog preuzetih meunarodnih obaveza u podru ju zaatite okoliaa, te zbog prilagodbe energetskog sektora uvjetima gospodarenja energijom u Europskoj uniji. Strategija razvitka energetskog sektora, kao kompleksan dokument, ima svoju energetsku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacijsku, institucionalnu i obrazovnu dimenziju. Predlo~en je specifi an model hrvatskog razvitka jer ni u razvijenim zemljama ne postoji jedinstveno rjeaenje i nije mogue izravno preslikati niti jedno strano rjeaenje. Energetskom strategijom Republike Hrvatske obuhvaeno je razdoblje do 2030. godine. U tako dugom periodu, osim koriatenja sadaanjih tehnologija, predvia se i primjena buduih tehnologija. Ovdje je potrebno naglasiti da je tehnoloaki razvitak i dinamiku uvoenja novih tehnologija u komercijalne svrhe teako prognozirati, a njihov prodor na tr~iate ovisan je o mnoatvu meusobno povezanih inilaca: vidljivost i procjena ateta po okolia izazvanih primjenom postojeih energetskih tehnologija spremnost pojedinaca da plate viae za istu energiju energetske krize uslijed ekonomskih, geo-politi kih ili fizi kih razloga stupanj razvitka novih tehnologija spremnost Vlada razvijenih zemalja da podr~avaju istra~ivanja, razvitak i demonstraciju novih tehnologija uklju ivanje velikih industrija i financijskih institucija Iako se u veini slu ajeva radi o novim tehnologijama koje su skupe, male zemlje kao ato je Hrvatska svoju aansu za njihovu primjenu mogu nai u injenici da se radi o decentraliziranim i istim tehnologijama ato u principu zna i i relativno veliku dostupnost istih. Osim toga, na taj na in Hrvatska bi doala do novih tehnoloakih dostignua bez prola~enja kroz energetski intenzivne faze razvitka kroz koje su morale proi razvijene zemlje na putu do tehnoloakih rjeaenja spremnih za komercijalnu upotrebu. Za potrebe izrade energetske strategije Republike Hrvatske definirani su slijedei parametri koji u potpunosti odreuju njen sadr~aj: uklapanje svih kratkoro nih programa i mjera u dugoro ni plan razvitka hrvatskog energetskog sektora primjena principa odr~ivog razvitka u svim programima i mjerama, s posebnim naglaskom na zaatiti okoliaa kao neprocjenjivoj vrijednosti Hrvatske aktivno praenje suvremenih trendova i tr~iata na regionalnoj, europskoj i svjetskoj razini razvijanje energetskog tr~iata, pri emu dr~ava preuzima ulogu moderatora za stvaranje uvjeta za tr~iano gospodarenje energijom strateako podr~avanje energetske efikasnosti strateako podr~avanje koriatenja obnovljivih izvora energije strateako podr~avanje plinifikacije u iduih deset godina projektiranje i poticanje diverzifikacije oblika energije, izvora i tehnologija proizvodnje energije strateako ulaganje u istra~ivanja, razvoj i demonstracije novih, istih i efikasnih tehnologija uklju ivanje u europske demonstracijske programe na podru ju novih tehnologija Energetskom strategijom definirani su ciljevi energetske politike, koji su odr~ivi u itavom promatranom razdoblju, bez obzira na sve mogue nepoznanice i nesigurnosti iz bilo kojeg razloga, a odnose se na harmonizaciju odr~ivog razvitka i organiziranog sustava gospodarenja energijom. Ti ciljevi su: poveanje energetske efikasnosti koriatenje obnovljivih izvora energije sigurna dobava i opskrba diverzifikacija energenata i izvora realne cijene energije i razvitak energetskog tr~iata uaatita okoliaa U skoroj budunosti o ekuje se i promjena odnosa i na ina gospodarenja energijom, imajui u vidu da e u prvom dijelu promatranog razdoblja Hrvatska biti izvan, a kasnije u Europskoj uniji. U tom smislu nu~na je priprema novih paketa zakonskih propisa odnosno njihovo usklaivanje s odgovarajuom zakonskom regulativom europskih zemalja, o emu e viae rije i biti u poglavlju  4. Zakonodavni i institucionalni aspekti . 1.2. Poveanje energetske efikasnosti Poticanje energetske efikasnosti jedan je od temeljnih inilaca odr~ivog razvitka. Krajnji cilj poboljaanja nije samo vea efikasnost u energetskom sustavu, ve i bolja, kvalitetnija i efikasnija energetska usluga krajnjeg potroaa a. Organiziranu i sustavnu brigu o energetskoj efikasnosti planirano je provoditi temeljem Nacionalnih energetskih programa pokrenutih od strane Vlade Republike Hrvatske 1997. godine. Za energetsku efikasnost naro ito su zna ajni slijedei programi: KUENzgrada  program energetske efikasnosti u zgradarstvu MIEE  mre~a industrijske energetske efikasnosti KOGEN  program kogeneracije KUENcts  program energetske efikasnosti centraliziranih toplinskih sustava TRANCRO  energetski program transporta Navedenim programima obuhvaena su sva zna ajna podru ja energetske potroanje unutar kojih je mogue djelovanje na poboljaanje energetske efikasnosti koriatenja energije. Sama energetska efikasnost daje bitan doprinos smanjenju atetnih utjecaja na prirodu i okolia, tj. povoljno utje e na klimatsku stabilizaciju. Osim navedenog, transparentnom politikom energetske efikasnosti omoguava se poveanje zaposlenosti, a u kona nici i poveanje konkurentnosti nacionalne ekonomije. 1.3. Koriatenje obnovljivih izvora energije Organiziranu i sustavnu brigu o koriatenju obnovljivih izvora energije planirano je provoditi temeljem Nacionalnih energetskih programa pokrenutih od strane Vlade Republike Hrvatske 1997. godine. Rije  je o slijedeim programima: MAHE  program izgradnje malih hidroelektrana SUNEN  program koriatenja energije sunca ENWIND  program koriatenja energije vjetra BIOEN  program koriatenja energije biomase i otpada GEOEN  program koriatenja geotermalne energije Potrebno je naglasiti da mogunost i dinamika provedbe zacrtanog cilja poveanja udjela obnovljivih izvora u energetskoj bilanci ovisi o specifi nostima svakog izvora posebno, ali temeljna odrednica je ukupno zna ajno poveanje udjela u promatranom periodu, ato se poklapa s opeprihvaenim trendom u zemljama Europske unije. Bitna karakteristika ovih izvora sadr~ana je u injenici da se radi o strateakim izvorima jedne zemlje, pojednostavljeno gledano neovisnim o kretanjima cijena krutih i tekuih goriva na svjetskom tr~iatu. Osim toga, takvi izvori energije pogodni su za instalaciju u ruralnim i zaba enim podru jima, kao i obalnoj zoni i otocima, i kao takvi mogu znatno doprinijeti razvitku okolnog podru ja. 1.4. Sigurna dobava i opskrba Bitan preduvjet za sigurnu dobavu i opskrbu energijom predstavlja uklju ivanje u meunarodno tr~iate energije, ime se omoguuje osiguranje viae pravaca priklju ka na meunarodne mre~e i dobavu iz viae pravaca za sve umre~ene sustave. Osim toga, predvieno je sustavno planiranje i razvoj prijenosnih i transportnih mre~a, a isto tako i distribucijskih mre~a, ato je vrlo zahtjevan zadatak s obzirom na nepovoljne geografske uvjete i oblik Hrvatske. Implementaciju svega navedenog nu~no je promatrati kroz nu~nost uva~avanja svih sigurnosnih ograni enja, a uz to poatujui temeljne dr~avne interese. 1.5. Diverzifikacija energenata i izvora Diverzifikacija energenata i izvora pojam je koji je usko povezan s pretpostavkom sigurne dobave i opskrbe potroaa a potrebnom energijom. Temeljem sustavnih istra~ivanja definiran je strateaki izbor i dobava onih energenata koji e dugoro no osigurati sigurnost opskrbe potroaa a, te takoer i prostorni raspored izvora koji e osigurati stabilnost opskrbe svakog podru ja. Ovo je problematika naro ito osjetljiva s obzirom na to da je potrebno izvraiti odreenu ravnomjernost u pokrivanju teritorija Republike Hrvatske proizvodnim energetskim objektima, uzimajui u obzir izrazito nepovoljan geografski polo~aj i oblik naae zemlje, poznata prostornoplanerska i ekoloaka ograni enja te izra~enu nejednoliku gospodarsku razvijenost na itavoj povraini dr~ave. 1.6. Realne cijene energije i razvitak energetskog tr~iata Ovdje se u prvom redu radi o potrebi restrukturiranja velikih javnih poduzea HEP-a i INA-e, u cilju promjena organizacije i ekonomskih odnosa radi poveanja efikasnosti i smanjenja troakova poslovanja uz uva~avanje tr~ianih trendova. Osim toga, o ekuju se privatizacijski procesi u skladu s interesima hrvatske dr~ave, koji trebaju potaknuti koriatenje obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost i dobro gospodarenje energijom. S obzirom na to da se radi o izgradnji postrojenja ili ureaja te drugim aktivnostima kod potroaa a, realizacija nacionalnih energetskih programa energetske efikasnosti i koriatenja obnovljivih izvora bit e u uskoj vezi s interesom graana i poduzetnika da promjenom na ina gospodarenja energijom smanjuju troakove poslovanja. 1.7. Zaatita okoliaa Energetski procesi koji su danas veinom u primjeni smatraju se glavnim uzro nicima globalnog i lokalnog one iaenja. Zbog toga je budui razvitak energetskog sektora u Republici Hrvatskoj potrebno temeljiti na takvoj proizvodnji i potroanji energije koja e omoguiti poja anu brigu za zaatitu ljudskog zdravlja te o uvanje prirode i okoliaa, njegujui bioloaku i krajobraznu raznolikost. Ovaj koncept sadr~an je u dokumentu Agenda 21 koji je prihvaen na Konferenciji UN o razvitku i okoliau odr~anoj u Rio de Janeiru 1994. godine. Na spomenutoj konferenciji definirani su i osnovni ciljevi strategije zaatite okoliaa zasnovane na spomenutim principima: usklaivanje proizvodnje, prijenosa i potroanje energije u Republici Hrvatskoj s principima zaatite prirode i okoliaa poveanje energetske efikasnosti i udjela obnovljivih izvora u svim gospodarskim granama, zgradarstvu i centraliziranim toplinskim sustavima razvitak tehnoloakih, normativnih, institucionalnih, ekonomskih i pravnih temelja u cilju smanjenja utjecaja energetskog sektora na prirodu i okolia te meunarodna suradnja na tom podru ju razvitak i odr~avanje znanstvenih temelja na kojima e se zasnivati briga o okoliau unutar energetskog sektora Ovi principi ugraeni su u energetsku strategiju Republike Hrvatske kroz predlo~ene zakonske, ekonomsko-financijske i fiskalne mjere te poticanje primjene tehni kih rjeaenja za smanjenje one iaenja i poticanje znanstvenih istra~ivanja. 2. MOGUNOSTI IZGRADNJE HIDROELEKTRANA 2.1. Energetski potencijal hidroelektrana Koriatenje energije prisutno je u svim dijelovima moderne ekonomije, jer opskrba energijom osnovna je pretpostavka za proizvodnju svih dobara. Danas va~ni energetski izvori su uglavnom neobnovljivi (iscrpivi) resursi. Uz to, koriatenje danas va~nih energetskih resursa je glavni izvor one iaenja. Raaireno je mialjenje da je racionalizacija energije u suprotnosti ostvarenju materijalnih ciljeva (prihoda). Takoer je davno dokazana jaka veza izmeu potroanje energije i bruto nacionalnog proizvoda. Projekti proizvodnje energije su uobi ajeno veliki, s dugim vremenom realizacije i dugog vijeka trajanja. Meutim, viaenamjenski hidroenergetski objekti poti u i podr~avaju gospodarski i druatveni razvoj. Hidroenergetski objekti postaju most tijekom tranzicije prema drugim obnovljivim izvorima energije. Zna aj elektri ne energije je sve vei. Potra~nja elektri ne energije u zemljama u razvoju brzo raste zbog gospodarskog razvoja i industrijalizacije. Meutim, udio elektri ne energije u ukupno utroaenoj energiji u porastu je i u razvijenijim zemljama Zapada. Zbog toga je ispravna energetska strategija temelj planiranja budunosti i nacionalnog razvoja. U tom smislu, razvijene zemlje predla~u slijedee mjere energetske politike zemalja u razvoju: poticanje razvijanja vlastitih izvora energije reformu politike cijena energije suradnju u podru ju tehnologije razvoj lokalnih energetskih strategija za lokalne potrebe Glavnina vodnih snaga Hrvatske nalazi se na 13 veih vodotoka (tablica 2.1). Od toga Drava, Sava, Kupa i Una su vodotoci koji samo jednim svojim dijelom teku kroz Hrvatsku. Rijeka Trebianjica nalazi se u Bosni i Hercegovini no njeno energetsko koriatenje najpovoljnije je na padu prema obali Jadranskog mora koja pripada Hrvatskoj. Obzirom da je koriatenje Trebianjice na taj na in i ostvareno, dio potencijala koji pripada Hrvatskoj prikazan je kao dio hrvatskog vodnog potencijala. VodotokBruto hidroenergetski potencijal (TWh)Tehni ki iskoristivi potencijal (TWh)Iskoriaten hidroenergetski potencijal (TWh)Iskoriaten hidroenergetski potencijal (%)Drava (hrvatski dio)4,002,601,2347,3Sava (hrvatski dio)3,801,000,000,0Kupa3,032,000,2411,9Una (hrvatski dio)0,200,100,000,0Rje ina0,560,180,1266,6Mirna0,080,040,000,0Raaa0,040,020,000,0Lika i Gacka2,001,401,0071,4Li anka-Lokvarka0,200,150,1386,8Krka1,020,660,1624,2Zrmanja0,200,100,000,0Cetina5,703,702,7574,3Trebianjica (hrvatski dio)0,500,500,50100,0UKUPNO21,3312,456,1349,2 Tablica 2.1 Hidroenergetski potencijal vodotaka u Hrvatskoj Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj od svojih prvih po etaka 1895.godine zabilje~ila je najvei rast nakon drugog svjetskog rata kada zapo inje zna ajnije koriatenje hidroenergetskog potencijala u Hrvatskoj. U razdoblju puatanja u pogon prve hidroelektrane Jaruga do danas izgraene su slijedee hidroelektrane u vlasniatvu Hrvatske elektroprivrede (HEP-a), kako je to prikazano u tablici 2.2 (podaci iz "Elektroprojekta Zagreb"). U spomenutu tablicu nisu uklju eni objekti s instaliranom snagom manjom od 1 MW. HidroelektranaGodina puatanja u pogonInstalirana snaga (MW)HE Jaruga1895/1904.5,4HE Miljacka1906.17,6HE Ozalj1908.2,2HE Kraljevac (prva i druga faza)1912/1932.59,2HE Zeleni Vir1921.1,8HE Vinodol1952.84HE Zavrelje1952.1,9HE Ozalj II1952.3,3HE Miljacka obnova1955.24CHE Fu~ine1957.4HE Gojak1959.48HE Perua1960.41,6HE Zaku ac (prva i druga faza)1961/1981.486HE Senj1965.216HE Dubrovnik1965.216 (108 hrvatski dio)HE Rijeka1968.36,8HE Sklope1970.22,5HE Orlovac1973.237HE Vara~din1975.86HE Golubi1981.7,5HE akovec1982.75,9RHE Velebit1984.276HE Lepenica1987.1,14HE Dubrava1989.75HE ale1989.40,8 Tablica 2.2 Izgraene hidroelektrane u vlasniatvu Hrvatske elektroprivrede Izgradnjom navedenih hidroelektrana poveavala se instalirana snaga i proizvodnja energije u Hrvatskoj. Pregled porasta instalirane snage i bruto proizvodnje elektri ne energije u Hrvatskoj dobiven koriatenjem hidropotencijala u odnosu na ukupnu instaliranu snagu i proizvodnju svih elektroenergetskih objekata u vlasniatvu HEP-a prikazan je u tablici 2.3 (podaci iz "Elektroprojekta Zagreb"). GodinaInstalirana snaga (MW)Proizvodnja (GWh)UkupnoHidroelektraneUkupnoHidroelektrane1945.17897224941950.188895773261960.470289167111971970.1334798462236561980.29221577920862531990.364420751129441581998.37462075 Tablica 2.3 Porast instalirane snage u Hrvatskoj u periodu od 1945-1998. godine Od izbijanja Domovinskog rata 1991. godine, vezano za koritenje hidroenergetskog potencijala, provoeni su jedino radovi na odr~avanju i revitalizaciji pojedinih hidroenergetskih postrojenja i projektni radovi na planiranju novih. Prema dostupnim podacima Hrvatska danas raspola~e sa ukupno 4396 MW proizvodnih kapaciteta. Od ukupno raspolo~ivih proizvodnih kapaciteta hidroelektrane ine 47% dok termoelektrane zajedno sa uklju enih 650 MW izvan granica Hrvatske ine 44% svih izvora. Preostali dio kapaciteta popunjavaju NE Krako i Diesel elektrane. 2.2. Hidroelektrane kao viaenamjenska rjeaenja Hidroelektrane kao viaenamjenska rjeaenja bitan su dio sustava za cjelovito koriatenje voda i zemljiata te tako sagledani one moraju biti objekti: koji su sukladni strategiji prostornog ureenja, koji e omoguiti svekoliki razvoj i blagostanje prostora, s temeljnim pretpostavkama odr~ivog razvoja. Njihovom izgradnjom ostvaruju se u potpunosti ili stvaraju uvjeti za ostvarenje slijedeih ciljeva: vodoprivredni - ureenje korita i obala; zaatita stanovniatva i ljudskih dobara od poplava ato se, ina e, bespovratno financira iz dr~avnog prora una; poboljaanje vodoopskrbe grada; ureenje zaobalja; poviaenje vodostaja malih voda; te ustaljenje vodostaja podzemnih voda na prihvatljivom nivou energetski - proizvodnja elektri ne energije iz obnovljivog/neiscrpnog resursa (vode) bez zagaenja okoliaa i atetnog djelovanja na zdravlje stanovniatva poljoprivredni - stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje ekoloaki - osiguranje i kontrola kvalitete ~ivotne sredine - vode, one iaiva a, flore i faune, prostora posebne namjene; poticanje detaljnih istra~ivanja, opa~anja i prikupljanja razli itih podataka iz cijelog prostora promatranja (geografski informacijski sustav - GIS) te kontrole utjecaja ne samo hidroelektrana socioloako-demografski - poboljaanje uvjeta za socioloako-demografski razvoj kao posljedica bolje urbanizacije, ureenja i zaatite okoliaa i predviene infrastrukture (izgradnja mostova i prometnica, razvoj i zaatita izvoriata podzemnih voda) kulturoloaki - trajna zaatita i revitalizacija spomenika kulture, poticanje zaatitnih arheoloakih istra~ivanja i nadzora urbanisti ki/infrastruktura - kvalitetnija vodoopskrba (razvoj vodovoda, vodozaatitnih zona) i cestovna mre~a te razvoj naselja turisti ki i sportski - stvaranje uvjeta za razvoj turizma, sporta, razonode i rekreacije, unapreenje ribolovstva i ribogojstva, razvoj lovstva Viaenamjenski objekti su veliki zahvati koji obuhvaaju desetke kilometara rije nog toka i stotine kvadratnih kilometara njihovog sliva u zaobalju. Takvim projektima utje e se na mnoge djelatnosti ovjeka - vodoprivredu, poljoprivredu, promet, aumarstvo, preraiva ku privredu, ekologiju, ureenje naselja i infrastrukturu. To su skupine objekata gdje se viae namjena ispreplie izgradnjom smanjujui sveukupne troakove raspodjeljujui ih po namjenama. Odvojenom izgradnjom objekata po namjenama, dolazi se do veih troakova, neusuglaaene izgradnje i neoptimalnog razvoja. Osnovna namjena takvih sustava su proizvodnja elektri ne energije iz obnovljivog odnosno neiscrpnog resursa, vode, bez zagaenja zraka, tla i vode i bez atetnog djelovanja na zdravlje stanovniatva. Meutim, gledano u airem kontekstu koriatenja voda i vodnih resursa glavna namjena je zaatita stanovniatva te ljudskih dobara od atetnog djelovanja voda. Ovdje je potrebno naglasiti da se ovakvi zaatitni i preventivni objekti ina e bespovratno financiraju iz dr~avnog prora una, a njihovim uklapanjem u jedno viaenamjensko rjeaenje ne samo da se u odreenoj mjeri rastereuje prora un, nego i posti~u optimalna rjeaenja koriatenja vodnih resursa. Time je zna aj viaenamjenskih objekata za razvoj vodoprivrede Hrvatske vrlo velik, jer se ve na razini planiranja razmatraju rjeaenja kojima se nastoje pomiriti sukobi interesa izmeu zahtjeva razli itih re~ima gospodarenja vodnim resursima: za potrebe maksimalne proizvodnje elektri ne energije i u smislu maksimalne zaatite od atetnog djelovanja voda. Ovdje se naravno pojavljuju i ostali interesi, od kojih je nazna ajniji onaj koji ide u prilog zaatiti prirode i okoliaa, ali o tome e viae rije i biti u to ki "2.4. Ekoloake karakteristike i doprinos odr~ivom razvoju". Bitno je naglasiti da planiranje i projektiranje viaenamjenskih hidroenergetskih objekata zahtijeva uklju ivanje, izmeu ostalih, i vodoprivrednih stru njaka ve na stupnju pripreme idejnih rjeaenja, uz aktivni anga~man tijekom projektiranja glavnih i izvedbenih projekata, kako bi interes institucija nadle~nih za gospodarenje vodama bio adekvatno i pravodobno zastupljen. Iako se kod ovakvih objekata koriste tehnologije niskog rizika i visoke pouzdanosti, potrebno je imati u vidu da se radi o objektima stogodianjeg i duljeg trajanja, ija eksploatacija kod neoptimalnih rjeaenja mo~e imati dugoro ne posljedice, i to ne samo lokalnog zna aja. U takvim slu ajevima ne samo da se radi o realnim opasnostima u vidu pogreanog gospodarenja resursima, ve i o mogunosti nepotrebnog zamrzavanja znatnih financijskih sredstava u projekte koji nemaju transparentno ekonomsko opravdanje. Meutim, pretpostavka je da se ovakvi projekti bri~ljivo planiraju, jer ipak se radi o zna ajnim infrastrukturnim graevinama. Ina e, kod ovakvih velikih infrastrukturnih investicija poznato je da, uz povrat ulo~enih sredstava, postoje i lan ani pozitivni efekti koji viaestruko (2-4 puta) poveavaju druatveni proizvod u odnosu na vrijednost investicije. 2.3. Kratak opis planiranih objekata Preostali hidroenergetski potencijal u Hrvatskoj na srednjim i veim vodotocima mogue je koristiti na joa oko 60 hidroelektrana ukupne instalirane snage 1287,8 MW uz prosje nu godianju proizvodnju od 5816 GWh. Obzirom da se dio ovog potencijala nalazi na grani nim rijekama s Maarskom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskoj pripada 1027,5 MW snage i 4614,5 GWh prosje ne godianje proizvodnje energije. Najzna ajnije od planiranih hidroelektrana koje se predvia izvesti su: HE Novo Virje na Dravi, HE Podsused i HE Drenje na Savi, HE Leae na Goja koj Dobri, HE Kr i koji koristi vode Krke i Kr ia, HE Senj 2 koja koristi vode sustava Like i Gacke i HE Ombla koja koristi vode izvora Ombla u Rijeci Dubrova koj. Takoer se predvia i proairenje HE Dubrovnik koja koristi vode rijeke Trebianjice prevoenjem voda iz drugih slivova u akumulaciju Bilea. U tablici 2.4 dan je pregled planiranih hidroelektrana (podaci iz "Elektroprojekta Zagreb"). U navedenoj tablici prikazani su svi dosad planirani objekti hidroelektrana s instaliranom snagom iznad 1 MW. REDNI BROJHIDROELEKTRANAVODOTOKNAJBLI}E NASELJENAZIVNA SNAGA (MW)1PODSUSED SAVAZAGREB48,002PRE KOSAVAZAGREB28,003ZAGREBSAVAZAGREB22,004DRENJESAVAZAGREB39,305STRELE KOSAVASISAK21,766JASENOVACSAVAJASENOVAC18,007`AMACSAVA`AMAC44,008NOVO VIRJEDRAVAKOPRIVNICA140,009BAR DRAVAPITOMA A66,8010DONJI MIHOLJACDRAVADONJI MIHOLJAC72,6011OSIJEKDRAVAOSIJEK52,2012MURSKO SREDI`EMURAMURSKO SREDI`E12,2013PODTURENMURAPODTUREN21,1014GORI ANMURAGORI AN16,0015KOTORIBAMURAKOTORIBA15,4016LE`EDOBRAGORINCI50,0017TOPLICEDOBRAT. LE`E5,0018GLOBORNICADOBRAT. LE`E4,7019JAR E POLJEDOBRAJAR E POLJE6,3020MAJURDOBRAJAR E POLJE2,2021POLAKIDOBRANETRETI2,0022MRE}NICADRETULJAPLA`KI10,2023JAN IMRE}NICAPLA`KI3,4024JUZBA`IMRE}NICAGENERALSKI STOL16,8025ERDELJMRE}NICAGENERALSKI STOL27,5026ZVE AJMRE}NICAZVE AJ7,7027LJESKOVACKORANASLUNJ4,4028SLUNJKORANASLUNJ6,5029PRIMI`JEKORANASLUNJ9,6030LUICAKORANAVELJUN14,8531BARILOVIKORANADUGA RESA5,0032KUPARIKUPA ABAR18,6033KO IINKUPABROD NA KUPI9,3034DOLKUPABROD NA KUPI37,1035SEVERINKUPASEVERIN24,0036PRILI`EKUPASEVERIN18,0037STANKOVCIKUPANETRETI21,2038OTOKKUPAOZALJ9,9039BO}AKOVOKUPAOZALJ9,1040ILOVACKUPAOZALJ5,4041BRODARCIKUPAOZALJ9,6042POKUPLJEKUPAPOKUPSKO18,9043MILJACKAKRKAMARASOVINE53,1544 IKOLA 1 IKOLADRNI`6,7345 IKOLA 2 IKOLAKLJU ICE43,2446KR I GORNJIKR IKR I (ZASEOKI)8,9047ERVENIKZRMANJAPREVJES14,2048}EGARZRMANJA}EGAR8,8049ZRMANJAZRMANJABERBEROV BUK18,6050KOSINJLIKAKOSINJ46,8051OTO ACLIKAOTO AC12,7052RI ICESUVAJAPROLO}AC6,6053OMBLAOMBLAKOMOLAC68,5054VALIIRJE INAMATRINOVO SELO18,1555KA JAKDUBRA INASINJ5,7056MHE PERUACETINASINJ2,4057MHE PRAN EVIICETINATRILJ1,5058TISNE STINECETINAOMI`7,4059RI ICERI ICEGRA AC4,0060DUBROVNIK, III AGREGATTREBI`NJICAPLAT120,00 Tablica 2.4 Projekti planiranih hidroelektrana Ovdje je potrebno naglasiti da je studijom  Razvitak elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske do 2030. godine (lit. 9) uzet u obzir samo dio potencijalnih lokacija, kako je to prikazano u tablici 2.5. Potrebno je naglasiti da su navedene mogunosti gradnje razmatrane kroz viae razli itih scenarija, iz ega su na kraju proiziala tri, koji u sebi obuhvaaju airi raspon moguih opcija. HidroelektranaInstalirana snaga (MW)Mogua godianja proizvodnja (GWh)Godina puatanja u pogon prema scenariju:123Novo Virje1406502030.2012.2012.Podsused442152006.2006.Drenje391852009.2009.Leae40942003.2003.Ombla631722020.2018.2018.Kr i 7,6372021.Kosinj (AK i HE)522652015.2015.Kosinj + Senj 252+331298 Tablica 2.5. Vremenska dinamika izgradnje hidroelektrana prema razli itim scenarijima iz studije  Razvitak elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske do 2030. godine Scenarij 1 kao primjer klasi nog razmialjanja za osnovni kriterij uzima minimum troakova. Scenarij 2 pretpostavlja zna ajni udjel obnovljivih izvora i kogeneracijskih objekata u proizvodnji elektri ne energije, dok je scenarij 3 definiran koncentracijom dozvoljenih emisija plina CO2 iz energetskog sektora u skladu s konvencijom iz Kyota (1-12. prosinca 1997. godine), prema kojoj je Hrvatska preuzela obavezu smanjiti emisiju CO2 za 5% u odnosu na baznu godinu (koja joa nije definirana - najvjerojatnije 1990. godina). Scenarij koji e biti prihvaen kao okosnica razvoja hrvatskog elektroenergetskog sustava diktirat e dinamiku gradnje novih hidroelektrana u Hrvatskoj. Meutim, neosporno je da e se u veoj ili manjoj mjeri nove hidroelektrane graditi, a mo~e se konstatirati da e s odreenom vjerojatnoau trend izgradnje novih hidroelektrana vremenom ja ati, u vezi s o ekivanim ja anjem restrikcija i ograni enja dozvoljenih emisija iz termoelektrana. 2.4. Ekoloake karakteristike i doprinos odr~ivom razvoju Razvoj ljudskog druatva povla i sa sobom i sve vee potrebe za vodom, hranom, energijom, ali i zaatitom okoliaa. Pri tome je voda, s obzirom na mogunost zagaenja jedan od osjetljivijih segmenata tog okoliaa. Prilikom gradnje i pogona hidroenergetskih objekata nesumnjivo dolazi do odreenog utjecaja na okolia, tim izra~eniji ato je i promatrani objekt vei. Mogui utjecaji hidroelektrana na okolia mogu se grupirati u nekoliko skupina: utjecaj na povrainske vode utjecaj na hidrogeoloake zna ajke utjecaj na poljoprivredno zemljiate utjecaj na ~ivi svijet i karakteristi na staniata utjecaj na aume utjecaj na prirodne vrijednosti utjecaj na krajolik utjecaji u slu aju havarije ostali utjecaji Kada se govori o utjecaju na povrainske vode, izgradnjom hidroelektrane o ekuju se odreene promjene vodnog re~ima na razli itim lokacijama. Te promjene najzna ajnije su obi no u akumulacijskom jezeru (ako se radi o akumulacijskoj hidroelektrani), dijelu izmeu brane i odvodnog kanala te neposredno nakon uaa odvodnog kanala. Pogon hidroelektrane utje e i na promjene razina podzemnih voda u smislu smanjivanja tih promjena na zate enoj dubini kao i smanjenja same dubine podzemnih voda. Ove promjene ne moraju se nu~no negativno odraziti na okolia, a u odreenom smislu pa~ljivim projektiranjem mogu doprinijeti ubla~avanju odnosno neutraliziranju moguih negativnih trendova vodnih re~ima. Sami objekti hidroelektrane prostorno zauzimaju odreeno podru je koje je do momenta gradnje imalo neku drugu namjenu, ali s druge strane, njihovom gradnjom stvaraju se i nove povraine pogodne za poljoprivredne aktivnosti, sustavom kvalitetnog navodnjavanja kao i odvodnje viakova vode. Ovakvi veliki zahvati u prirodi nesumnjivo utje u na odreeni na in i na biljni i ~ivotinjski svijet, meutim, uzimanjem u obzir svih bitnih parametara ovi se utjecaji mogu svesti na minimum. Naime, mogua posljedica je smanjenje podru ja rasprostranjenosti odreenih biljnih i ~ivotinjskih vrsta zbog nestajanja njihovih staniata, odnosno promjene u strukturi odreenih vrsta. Utjecaj na aume razmatra se zasebno, s obzirom na vrlo slo~enu ovisnost rasta auma o re~imu variranja podzemnih voda. Naime, procjeivanjem vode iz akumulacijskih jezera mijenja se re~im oscilacija razine podzemnih voda, ali ovo takoer ne mora imati negativan utjecaj na rast auma, ve je mogue i suprotno djelovanje, s obzirom na tendencije dugogodianjeg trenda opadanja razine podzemnih voda kao i izostanka poplava i joa nekih drugih pojava koje su primijeene na odreenim aumskim podru jima, a odra~avaju se negativno na rast auma. Odreeni utjecaji mogui su na prirodne ljepote i krajolik u smislu izmjene postojeih vizura i izgleda nekog podru ja uope, a ovakvi projekti obi no zna e i razvoj okolnih naselja kao i zaatitu povijesnih graevina od devastacije i propadanja. Hidroelektrane openito ne utje u bitno na meteoroloake karakteristike promatranog podru ja u smislu promjene klime ili koli ine padalina. Openito se mo~e rei da gradnja i pogon hidroenergetskih objekata, kao i svako drugo djelovanje ovjeka, utje e na prirodu i okolia. Meutim, ne stoji isklju iva konstatacija da ti utjecaji idu veinom u pravcu negativnih posljedica. Danas, kada su zahtjevi zaatite prirode i okoliaa vrlo strogi i ograni avajui, svaki objekt se planira i projektira na taj na in da se zadovolje svi propisani uvjeti i ograni enja, a s druge strane, viaenamjenski hidroenergetski objekti danas su tipi ni nosioci razvoja ne samo gravitirajueg podru ja na kojem su graeni, ve uva~avajui sve ranije navedeno u to ki "2.2. Hidroelektrane kao viaenamjenska rjeaenja" poti u gospodarski i druatveni razvoj aire regije, te u tom smislu daju svoj puni doprinos odr~ivom razvoju. 3. MOGUNOSTI IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA 3.1. Energetski potencijal malih hidroelektrana Sustavni pristup istra~ivanju energetskog potencijala za male hidroelektrane pokrenut je po etkom osamdesetih godina. Godine 1981. izraena je studija  Plan razvoja malih hidroelektrana u Hrvatskoj do 2000. godine (lit. 1), a nedugo nakon toga i studija  Metodologija i smjernice za projektiranje i izgradnju malih hidroelektrana u Hrvatskoj (1982. godine, lit. 2) kojom je definirana koncepcija projektiranja malih hidroelektrana. Na tako postavljenim temeljima uslijedila je izrada  Katastra malih vodnih snaga u Hrvatskoj 1985. godine (lit. 3), kojim je obuhvaeno je 130 vodotoka u Republici Hrvatskoj. interesantnih za hidroenergetsko koritenje. Kao gornja granica definirana je snaga od 5 MW po jednom objektu male hidroelektrane, jer se smatralo da kod Hrvatske elektroprivrede ne postoji interes za investiranje u objekte tako malih snaga. Posljedica toga bila je do tada relativno slaba istra~enost malih vodotoka. Navedenim elaboratom od spomenutih 130 vodotoka, na 63 vodotoka je definirano 699 poteza koriatenja odnosno podru ja sa svim objektima hidroelektrane (u nastavku: lokacija) i odreena vrijednost tehni ki iskoristivog potencijala od 177,155 MW. Na slici 3.1. prikazana je razdioba lokacija u ukupno definiranoj bruto snazi. Ovdje je potrebno istaknuti da te lokacije predstavljaju samo teoretsku mogunost energetskog iskoriatenja i daju grubu informaciju o tehni ki iskoristivom potencijalu odreenog vodotoka. Na viaim stupnjevima obrade, kako e se vidjeti u opisu studije  Katastar malih hidroelektrana (lit. 4-5), pojedine realno tehni ki iskoristive lokacije rezultirat e integriranjem viae lokacija u jednu, u cilju postizanja tehni ki prihvatljivijih rjeaenja.  Slika 3.1. Razdioba instalirane snage za definirane raspone instalirane snage malih hidroelektrana u Hrvatskoj  Katastrom malih vodnih snaga u Hrvatskoj obuhvaeno je takoer i 67 vodotoka na kojima nisu definirani potezi koriatenja odnosno lokacije, s obzirom na to da se radilo o vodotocima sa specifi nom snagom manjom od 50 kW/km, koji su u to vrijeme bili ocijenjeni kao financijski neisplativi. Razvojem novih tipova turbina i ovi vodotoci postali su interesantni i u ekonomskom smislu, no za sada za njih postoje samo podaci o tehni kom potencijalu na nivou itavog odreenog vodotoka. Daljnjim istra~ivanjima potencijala malih hidroelektrana izdvojen je odreen broja lokacija za koje su izvraene obrade na razini osnovnog tehni kog rjeaenja, ato je prezentirano u studiji  Katastar malih hidroelektrana u Hrvatskoj - I faza 1989. godine (lit. 4) odnosno u  Katastru malih hidroelektrana u Hrvatskoj - IIA faza 1993. godine (lit. 5), nakon ega aktivnosti na definiranju osnovnih tehni kih rjeaenja viae nisu nastavljene. Tehni ki iskoristivi potencijal koji je proiziaao iz obraenih 17 vodotoka odnosno 67 definiranih poteza koriatenja iznosi 21,111 MW. Godine 1997. pokrenut je Nacionalni energetski program izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE), a godinu kasnije izdana i odgovarajua publikacija (lit. 7), kojim je u injen daljnji korak ka definiranju realno iskoristivog potencijala malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj. Trenutno su u pripremi novelirana idejna rjeaenja za odreeni broj lokacija u okviru pilot-programa, na osnovu kojih e se izraditi predstudije izvodljivosti te podloge za lokacijsku dozvolu i izdavanje koncesije. Nakon ishoenja lokacijske dozvole te dodjele koncesije privremenom korisniku (predvieno je da to bude odreena opina odnosno ~upanija na ijem podru ju se nalazi promatrana lokacija) raspisat e se javni natje aj za obraene lokacije. Razradom projekata na taj na in prevaziena je veina problema s kojima se privatni investitor susree u pripremi dokumentacije za izdavanje potrebnih dozvola i suglasnosti, a takoer su stvoreni i osnovni preduvjeti za izradu glavnog projekta i pristupanje samoj gradnji objekta. 3.2. Podru ja primjene u skladu s tehni kim mogunostima Kada se govori o maloj hidroelektrani, prva asocijacija je da se radi o samostalnom objektu za proizvodnju elektri ne energije predviene isklju ivo za plasman u elektroenergetski sustav. Uz tu pretpostavku mo~e se konstatirati da je to relativno jednostavan graevinski objekt s pripadajuom infrastrukturom. Velika je vjerojatnost da e u bli~oj budunosti u Hrvatskoj prevladavati ulaganje u samostalne objekte, imajui u vidu joa uvijek nerazvijeno proizvodno poduzetniatvo u naaoj zemlji. Meutim, malu hidroelektranu interesantnije je promatrati kao segment viaenamjenskog objekta. Ostali segmenti mogu biti vodocrpiliata, ribogojiliata, mostovi, razli iti rekreacijsko-turisti ki i hotelsko-ugostiteljski objekti, itd. Mala hidroelektrana u tom slu aju mo~e predavati proizvedenu elektri nu energiju drugim graevinama u sklopu jednog takvog viaenamjenskog objekta. Mogunost proizvodnje energije na mjestu njene potroanje bitno smanjuje troakove prijenosa energije u odnosu na meusobno dislocirane izvore i potroaa e energije. Ovaj trend tretiranja hidroelektrana kao viaenamjenskih objekata je sve viae prisutan pri planiranju velikih hidroelektrana, pa je za o ekivati da e imati svoje reperkusije i na male hidroelektrane. Bitno je naglasiti da je planiranje izgradnje malih hidroelektrana usko povezano s planovima izgradnje vodoprivrednih objekata (viaenamjenske akumulacije, nasipi, odvodni tuneli, lateralni kanali, sustavi unutarnje odvodnje i drugi razli iti zahvati). U tom smislu ukazuje se potreba za stalnim praenjem stanja izgraenosti svih vodnih graevina i ispitivanjem mogunosti uklapanja objekata malih hidroelektrana u takve vodoprivredne objekte. Na taj na in mogu se ostvariti zna ajne uatede investicijskih troakova, jer je mogue iskoristiti pojedine objekte infrastrukture za viae namjena. Agregati malih hidroelektrana mogu se ugraivati i u stare i razruaene mlinove odnosno objekte hidroelektrana, jer je male hidroelektrane najpovoljnije locirati na prirodnim kaskadama, a u veini slu ajeva upravo na takvim prirodnim vodnim stepenicama su se u proalosti ve gradili takvi objekti (mlinovi i vodenice). Zbog zaatite kulturne baatine po~eljno je prilagoditi male hidroelektrane ugradnji u ovakve objekte, jer iako je ulaganje u male hidroelektrane potaknuto ~eljom za ostvarivanjem novih izvora prihoda, kao posredna korist javlja se i interes za trajnom zatitom tradicionalnog narodnog graditeljstva od daljnjeg unitenja. Bez obzira to su objekti malih hidroelektrana znatno manji nego kod velikih hidroelektrana, problemi i ograni enja za njihovu gradnju usporedivi su s onima kod velikih objekata. Zbog toga je u fazama planiranja i projektiranja malih hidroelektrana po~eljno na vrijeme uo iti sve mogunosti, ograni enja i uvjete kako bi se doalo do realne ocjene o vjerojatnosti realizacije pojedinih projekata. 3.3. Ekoloake karakteristike Generalno gledano, utjecaji malih hidroelektrana razlikuju se od utjecaja velikih hidroelektrana na okolia samo po intenzitetu i povraini utjecaja, ali postoje i odreene specifi nosti. Naime, pri planiranju odnosno projektiranju malih hidroelektrana nastoji se iskoristiti sve prirodne, geomorfoloake i druge zna ajke vodotoka i gravitirajueg mu prostora. Iz toga slijedi da su najpovoljnije lokacije na prirodnim kaskadama i slapovima, gdje su velike koncentracije pada vode na jednom mjestu. Na odreenom dijelu promatranog vodotoka najpovoljnija lokacija ujedno i jedina mogua, uglavnom zbog nedovoljnog pada na drugim mjestima na tom dijelu vodotoka. Povoljna je okolnost ako se viae takvih koncentracija pada nalazi na viae lokacija koje meusobno nisu jako udaljene. Tada je mogue njihovo grupiranje u dulji potez koriatenja pri emu se, pojednostavljeno gledano, ukupni koristan pad dobije sumiranjem svih koncentriranih padova na promatranom potezu. Pri tome se ne smije ispustiti iz vida ato to konkretno zna i za odreenu lokaciju. Meutim, esto je slu aj da viae prirodnih kaskada u nizu predstavlja prirodnu znamenitost odreenog podru ja, pa i aire regije, a nerijetko su takvi slapovi u nizu zaatieni kategorijom nacionalnog parka ili zaatienog krajolika. Prema va~eoj zakonskoj regulativi na tim mjestima je bilo kakva gradnja objekata upitna ili nemogua. Iz ovoga se mo~e zaklju iti da vee prirodne koncentracije pada ne zna e nu~no i povoljnije uvjete za izgradnju hidroenergetskih objekata. Jedno od najva~nijih ograni enja u pogonu male hidroelektrane je odr~avanje definiranog bioloakog minimuma odnosno minimalne koli ine vode koja mora nesmetano tei nezahvaena objektima male hidroelektrane. Ovaj problem je kod malih hidroelektrana bitno izra~eniji nego kod velikih, jer se radi o vodotocima s bitno manjom koli inom vode, te kao takvim i znatno osjetljivijim na promjene re~ima vodnog toka. Pri tome je bitno naglasiti da je odreivanje bioloakog minimuma vrlo slo~en zadatak, ato ukazuje na potrebu uklju ivanje odreenog broja stru njaka u cilju definiranja realne vrijednosti bioloakog minimuma. Ovaj se zahtjev u principu manifestira kao smanjenje potencijala odreene lokacije, a nerijetko i isklju ivanjem same lokacije iz daljnjih razmatranja kao financijski neisplative zbog bitno smanjene mogue proizvodnje elektri ne energije. Iz tog razloga u interesu je planera i projektanata na ato ni~oj razini obrade potencijalnih vodotoka dobiti podatak o tra~enom bioloakom minimumu, kako bi se izbjegli nepotrebni troakovi detaljnijih obrada za lokacije s vrlo strogom vrijednoau bioloakog minimuma ato radikalno smanjuje mogunost njihove eksploatacije. Radi ocjene ekoloaki prihvatljivog potencijala 1995. godine izraena je studija  Prostorno planerske podloge za ocjenu poteza vodotoka za koriatenje i lociranje malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj (lit. 6), kojom se nastojalo obuhvatiti sva prostorna i prirodna ograni enja kojima mo~e biti izlo~ena mala hidroelektrana kao skupina objekata u prostoru. Obuhvaeni su bili svi vodotoci obraeni u  Katastru malih vodnih snaga (lit. 3). Pri tome je potrebno napomenuti da je ova studija uvela vrlo stroge restrikcije u smislu mogunosti gradnje malih hidroelektrana, temeljei se na generalnoj ocjeni pojedinog vodotoka, ne uva~avajui evidentne razlike izmeu pojedinih dionica ili dijelova vodotoka. Ovaj koncept je odba en iz razloga ato ne daje realnu sliku o svakoj lokaciji pogodnoj za gradnju male hidroelektrane, te je odlu eno da se uvede novi pristup koji e detaljno tretirati svaku potencijalnu lokaciju, uzimajui u obzir sve posebnosti i zna ajke na odreenom lokalitetu. Spomenuti individualni pristup primijenjen je u aktivnostima u sklopu Programa MAHE, a stru njaci iz podru ja zaatite prirode i okoliaa uklju eni su u izradu idejnih rjeaenja na samom po etku obrada. 3.4. Mogunosti privatnog ulaganja Jedan od temeljnih gospodarskih interesa Republike Hrvatske je kvalitetna i sigurna opskrba elektri nom energijom, ato je preduvjet ne samo za stabilan industrijski odnosno gospodarski rast, ve i sveukupni prosperitet dr~ave. Taj interes je naro ito izra~en za energiju koja je proizvedena u Hrvatskoj te predana naaem elektroenergetskom sistemu bez direktnog investiranja dr~ave u gradnju ili neposredne brige o problemima vezanim uz eksploataciju. Zna aj veih mogunosti proizvodnje vlastite elektri ne energije potvren je i tijekom nedavnih ratnih razaranja ato je uzrokovalo viaegodianju nestaaicu elektri ne energije, a time i pad proizvodnje i industrijskog rasta. U tom smislu strateaki i politi ki je interes dr~ave da potakne svaku inicijativu koja omoguava vlastitu proizvodnju elektri ne energije, ma kako ta proizvodnja bila mala. Iz tog razloga male hidroelektrane su vrlo interesantne sa stanoviata ulaganja privatnog kapitala, pogotovo onog inozemnog. Kao dodatni dr~avni interes, izgradnjom veeg broja ovih objekata, pojavljuje se i poveana mogunost zapoaljavanja ljudi, kao i anga~iranja domae industrije. Osim navedenog, kao posredna korist od gradnje i pogona malih hidroelektrana jest prihod prora unu kroz ubiranje koncesijskih pristojbi i poreza. Prema va~eem Zakonu o elektroprivredi proizvodnjom i distribucijom elektri ne energije mogu se baviti trgova ka druatva, trgovac pojedinac, obrtnici i graani pod uvjetima iz Zakona o elektroprivredi i aktima donesenim na temelju ovog zakona, dok se prijenosom elektri ne energije i upravljanjem elektroenergetskim sustavom mo~e baviti samo elektroprivredni subjekt u ijem temeljnom kapitalu s veinskim udjelom sudjeluje Republika Hrvatska. Inozemna trgova ka druatva i trgovci pojedinci izjedna eni su u poslovanju na podru ju Republike Hrvatske s domaim osobama, a ne mogu obavljati djelatnost dok ne osnuju podru~nicu, za ije osnivanje se primjenjuju propisi po kojima podru~nice osnivaju domaa druatva. Prema Odluci Upravnog odbora Hrvatska elektroprivrede iz 1995. godine izra~ena je spremnost za otkup sveukupne elektri ne energije iz malih elektrana, snage do 5 MW, u opsegu koliko budu u stanju proizvoditi. Pri tome vlasnik male elektrane mo~e proizvedenu elektri nu energiju koristiti i za vlastite potrebe na lokaciji, s tim da se priklju ak elektrane mo~e koristiti za dopunsko i rezervno napajanje te potroanje. Otkupna cijena za elektri nu energiju koja se predaje elektroenergetskom sustavu iz male hidroelektrane snage do 500 kW definirana je i iznosi 75 % prosje ne prodajne cijene kW/h koju HEP naplauje od potroaa a, dok za male hidroelektrane snage preko 500 KW otkupna cijena kW/h iznosi 65 % prosje ne prodajne cijene. Preuzimanje elektri ne energije iz elektroenergetskog sustava za potrebe vlasnika male elektrane na lokaciji obra unava se u skladu s Tarifnim sustavom za prodaju elektri ne energije. 4. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI ASPEKTI 4.1. Zakonodavstvo Formiranje organiziranog pravnog okvira i okru~enja tr~ianog gospodarstva jedan je od najva~nijih ciljeva gospodarske tranzicije u Republici Hrvatskoj. Ovo predstavlja takoer i jedan od osnovnih preduvjeta za primanje Hrvatske u lanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, organizaciji CEFTA te Europskoj Uniji. Harmonizacijom zakonske regulative i njenim usklaivanjem s europskim propisima te realizacijom svih navedenih lanstava proces tranzicije hrvatskog gospodarstva bit e zavraen, iji kona ni rezultat predstavlja tr~iani model gospodarstva koji ve dulje vrijeme egzistira u zapadnoeuropskim zemljama.  Slika 4.1. Osnovni principi reforme energetskog sektora Energetsko tr~iate bitan je segment sveukupnog tr~iata i kao takvo mora biti pokriveno odgovarajuom zakonskom regulativom, ato zna i da su i na tom podru ju potrebne promjene. U energetskoj strategiji predlo~en je koncept reforme u energetskom sektoru kojim su definirani osnovni principi (slika 4.1.) pri izradi nove zakonske regulative koja se odnosi na ovo podru je gospodarstva.  Slika 4.2. Zakonska regulativa energetskog sektora u postojeem zakonskom okru~enju Uloga nove zakonnske regulative u energetskom sektoru je uspostava povoljnog okru~enja za razvoj tr~iata i odgovornosti za nacionalni, uravnote~eni i efikasni razvitak energetskog sektora i koriatenje energije, za koriatenje obnovljivih izvora energije, za uvoenje odgovarajuih standarda graenja novih i rekonstrukcije postojeih objekata. Jedan od bitnih aspekta zakonske regulative i poticajnih mjera su pitanja ovlaatenja i dozvola, kojima e biti garancija da e se energetske aktivnosti provoditi po odreenim i ugovorenim uvjetima, standardima i proceduri. To je naro ito va~no kad je u pitanju zaatita ~ivota i zdravlja ljudi, te zaatita okoliaa. Predvieno je da zakonodavni i institucionalni okvir energetskog sektora te uvjete i na ela njegova poslovanja, aktivnosti u sektoru te pitanja vezana uz zaatitu potroaa a, zaatitu okoliaa i djelovanje tr~iata ureuje viae propisa (slika 4.2.). Predla~e se da temeljni zakon kojim e biti regulirani odnosi u energetskom sektoru bude Zakon o energiji, koji je zamialjen kao pravni okvir za uspostavu organiziranog sustava gospodarenja energijom na na elima koja se primjenjuju u razvijenim zemljama, a pokrivao bi podru je strateakog planiranja u energetskom sektoru i temeljne odnose meu subjektima u energetskom sektoru. Koncept Zakona o energiji prikazan je na slici 4.3., a njegova izrada je u tijeku. Slika 4.3. Osnovna na ela budueg Zakona o energiji Osim Zakona o energiji, kao temeljnog zakona za izgradnju i organizaciju kvalitetnog energetskog tr~iata, predla~e se izrada i slijedea tri zakona o tr~iatima: Zakon o tr~iatu elektri ne energije, kojim e se urediti odnosi u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektri ne energije Zakon o tr~iatu plina, kojim e se urediti odnosi u proizvodnji, transportu i distribuciji plina Zakon o tr~iatu nafte i naftnih derivata, kojim e se urediti odnosi u proizvodnji, transportu i prodaji naftnih derivata Zbog ograni enosti opsega ovog elaborata, dan je vrlo kratak prikaz zakonske regulative koju je predvieno donijeti, ali i iz toga se mogu izvui odreeni zaklju ci. Generalno gledano, izlo~eni koncepti novih propisa idu u prilog gradnji novih hidroenergetskih postrojenja, u smislu da e se takvi projekti stimulirati od strane dr~ave odnosno biti predmeti posebne dr~avne potpore. Naime, energetska strategija sna~no podupire koriatenje obnovljivih izvora energije, od kojih je svakako najzna ajniji hidroenergetski potencijal. Pitanje poticanja gradnje ovakvih objekata je vrlo va~no, s obzirom na to da usko klasi no promatranje hidroelektrana kao objekata isklju ivo za proizvodnju elektri ne energije te takvo kompariranje s ostalim energetskim izvorima elektri ne energije nu~no upuuje na pogreaan zaklju ak da su hidroelektrane izrazito nekonkurentne ostalim izvorima. Danas se hidroelektrane (osim onih vrlo malih snaga) viae nigdje ne grade kao samostalni, ve kao viaenamjenski objekti, i u tome i jest njihova prava vrijednost, esto neprimjereno valorizirana. Uva~avajui prethodno navedeno, evidentno je da postoje temelji za potporu ovakvim investicijama, a to je i ugraeno u dokument energetske strategije. 4.2. Promocija, informiranje i obrazovanje Racionalna predod~ba o realnim mogunostima proizvodnje i potroanje energije te stvarnim utjecajima spomenutih procesa na ljude, prirodu i okolia jedan je od klju nih faktora koji utje e na funkcioniranje i razvitak energetskog sektora. Predrasude i neutemeljena stajaliata mogu imati znatan utjecaj ne samo na odluke o gradnji nekog elektroenergetskog objekta, nego ak i na temelje energetske strategije jedne zemlje. O iti primjer za ovo je izrazito negativan stav javnosti prema nuklearnoj energiji. Nije potrebno posebno naglaaavati kako ovo mo~e imati sna~ne posljedice ne samo na gospodarski razvitak neke zemlje, ve i njenu konkurentnost i polo~aj na meunarodnom tr~iatu, a pogotovo ako ta zemlja nije bogata primarnim izvorima energije, kao ato je to u primjeru Hrvatske. Uva~avajui prethodno navedeno, ukazuje se potreba za razradom sustava informiranja i promocije suvremenih trendova u energetici. Potrebno je kreirati takav sustav informiranja da javnost bude upoznata s novim inicijativama u trenutku definiranja njihovih osnovnih koncepata. Naime, pod tom pretpostavkom lakae je izvraiti odreene korekcije uvjetovane od strane javnog mialjenja nego u slu aju nuenja gotovih rjeaenja, ije promjene esto znaju biti skupe i teake, pa ak i neizvedive. Osim toga, uklju ivanjem javnog mialjenja u ranim fazama razvojnih programa kod javnosti se razvija svijest da ona postaje va~an i aktivan subjekt u donoaenju odluka bitnih za energetski sektor, te na taj na in smanjuje mogunost pojave  a priori negativnog mialjenja o svakoj novoj inicijativi u energetskom sektoru. Osmialjavanjem sustava kvalitetnih i suptilnih, te u svakom pogledu argumentiranih, promotivnih aktivnosti postii e se poveanje stupnja informiranosti o svim aspektima djelovanja energetskog sektora na ljude, prirodu i okolia. Aktivnim sudjelovanjem javnosti u odlu ivanje u principu zna i zahtjeve za izradom detaljnih procjena utjecaja energetskog sektora na prirodu i okolia, a takvim analizama mogu se detektirati razne neu inkovitosti u proizvodnji, distribuciji ili potroanji energije. Ove intervencije u kona nici rezultiranju racionalnim gospodarenjem energijom, ato ima svoje reperkusije na sveukupni gospodarski sustav dr~ave. Jedan od primjera koji idu u prilog ovakvom razmiljanju je i pokretanje nacionalnih energetskih programa energetske efikasnosti i koritenja energije obnovljivih izvora, kojima je jedna od osnovnih karakteristika upravo javnost rada i dostupnost svih rezultata istra~ivanja. Navedenim pristupom mogu se postii odreeni ciljevi u unapreivanju svijesti o proizvodnji i potroanji energije te njihovom utjecaju na okolia, meutim, da bi se proairilo znanje o gospodarenju energijom te poboljaalo gospodarske i druatvene odnose prema energiji unutar itave populacije, potrebno je formirati adekvatan sustav obrazovanja, ato je takoer ugraeno u dokument energetske strategije. Obrazovne programe potrebno je kontinuirano provoditi tijekom redovitog i izvanrednog akolovanja, po evai od osnovne akole, gdje bi se stjecala osnovna znanja o energiji, pa do tehni kih akola i sveu iliata, a predvieno je i dopunsko obrazovanje putem razli itih te ajeva, seminara ili radionica. Kao jedna od institucionalnih mjera u cilju aktivnijeg razvijanja svijesti populacije o energetskim transformacijama i njihovom utjecaju na ljude, prirodu i okolia, energetskom strategijom predvieno je, osim na nacionalnoj razini, osnovati i institucije na lokalnoj razini. Radi se o osnivanju energetskih centara u svakoj ~upaniji, kao tijela za koordinaciju poslova iz podru ja energetike na razini ~upanije, sa svojom stru nom, informacijskom, savjetodavnom i obrazovnom funkcijom. S obzirom da se o ekuje da e vremenom sve viae doi do izra~aja ~elja svake ~upanije da se zna ajnije uklju i u kreiranje vlastite energetske politike, vidljivo je da e energetski centri imati zna ajniju ulogu u budunosti, ne samo sa stanoviata savjetodavne institucije, nego i regionalog planiranja u energetici. 4.3. Ostali aspekti U okviru koriatenja vodnog potencijala u strategiji energetskog razvitka Hrvatske va~no mjesto zauzima zakonodavstvo iz podru ja o uvanja okoliaa. Pri tom je zna ajno zakonodavstvo vezano uz kontrolu zagaenja vode i atmosfere. U razvijenim zemljama Zapada velika pa~nja posveuje se porezima i davanjima vezanim uz potroanju energije i ispuatanje atetnih tvari u vodu i atmosferu te su izraeni mnogobrojni standardi i pravilnici o zagaenju. Takav odnos prema prirodi potaknuo je aktivnosti za vee koriatenje obnovljivih izvora energije, to je rezultiralo i novim pristupima u vezi s interpretacijom proizvodnje energije, a time i proizvodnje sveukupnih dobara,u pojedinim zemljama. Bruto nacionalni proizvod (BNP), jedan od pokazatelja koji se temelji na standardnim nacionalnim obra unima nastalim tijekom drugog svjetskog rata, dobro slu~i za mnoge svrhe, ali nije prikladan kao gospodarski pokazatelj odr~ivog razvoja. Ne samo ato ne sadr~i pokazatelje ekoloakih ateta ili iscrpljivanja prirodnih resursa, nego se gospodarska aktivnost potrebna za sanaciju nastalih ateta prikazuje kao doprinos ekonomskom blagostanju. Herman Daly i John Cobb razvili su 1989. godine obra un koji popravlja BNP, a nazvan je indeks odr~ivog gospodarskog blagostanja  ISEW (Index of Sustainable Economic Welfare). Dok je BNP Sjedinjenih Dr~ava u razdoblju 1956 - 1986. godine rastao, ISEW je u razdoblju 1970 - 1986. godine ostao nepromijenjen zahvaljujui gubitku  kapitala prirode , efektima zagaenja, troakovima nastalih kiselim kiaama i zdravstvenim troakovima uzrokovanih poveanim one iaenjima. Japanska je vlada 1973. godine uvela novu mjeru neto nacionalnog bogatstva (NNB), koja u nacionalni dohodak unosi ispravke zbog ekoloakih i drugih imbenika. Podaci pokazuju da faktor rasta japanskog BNP-a u razdoblju 1955 - 1985. iznosi 8.3, dok faktor rasta NNB-a iznosi 5.8. U tom smislu i druge razvijene zemlje zapada (kao npr. Francuska, Norveaka) uspostavljaju sustav obra una prirodnih resursa. Prema R. Goodland-u iz Odjela za okolia Svjetske banke, energetski se izvori, po zna ajkama i veli ini utjecaja na okolia, mogu podijeliti na na in prikazan u tablici 4.1. Energetski izvorObilje~je1Energetska efikasnost i racionalno gospodarenje energijomObnovljivi i odr~ivi2Sun evi - toplina3Sun evi - fotonaponski4Vjetar5Plima i valovi6Biomasa7Vodne snageObnovljivi i potencijalno odr~ivi8GeotermalniNeobnovljivi i neodr~ivi9Prirodni plin10Nafta11Ugljen12Nuklearni Tablica 4.1 Energetski izvori po veli ini utjecaja na okolia (Goodland, 1996, World Bank) Unutar Meunarodne agencija za energiju (IEA  International Energy Agency) utvreno je da su vodne snage, danas, najva~niji obnovljivi izvor energije, a takoer se radi na programu boljeg razumijevanja prednosti vodnih snaga u odnosu na okolia i poboljaanju postupaka planiranja hidroenergetskih objekata. S druge strane, u razvijenim zemljama Zapada, mnogo pozornosti posveuje se porezima i drugim davanjima na potroanju energije i ispuatanje ugljika. Radi se, naime, o na inu smanjenja potroanje energije i ispuatanja uglji nog dioksida (CO2) te poticaja razvoja novih i obnovljivih izvora. U Europskoj zajednici (EU) sastavljen je prijedlog za uvoenje poreza ekvivalentno 3 USD po barelu nafte i s planom porasta na 10 USD po barelu tijekom iduih 8 godina, i to za sva fosilna goriva koja u procesima energetskih transformacija ispuataju uglji ni dioksid. U zemljama Europske zajednice takoer se puno radi na kreiranju sustava monitoringa emisije  plinova staklenika u EU, programu energetske efikasnosti (SAVE), te programu alternativne energije (ALTENER, 40 mil. ECU-a u razdoblju 1993-1997) koji sadr~i aktivnosti za vee koriatenje obnovljivih izvora energije. EU sufinancira 30-50% troakova inicijativa dr~ava lanica za proairenje ili izgradnju infrastrukture koja koristi obnovljive izvore energije. Vezano na Konvenciju o klimatskim promjenama i program smanjenja emisije uglji nog dioksida u Engleskoj je 1994. godine predlo~en porez na dodanu vrijednost na potroaenu energiju u domainstvima 8%, a u 1995. godini 17,5%. U 1993. godini dodatna davanja na cijenu goriva porasla su s 3 na 8-10 penija po litri. Daljnje godianje poveanje bit e 5% iznad inflacije. U cilju poticanja novih i nefosilnih goriva i izvora energije primjenjuje se program NFFO (The Non-Fossil Fuel Obligation), kojemu je cilj mijenjanje strukture izvora energije. Prema spomenutom ALTENER programu cilj je da porast udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora u zemljama EU bude od 4% u 1991. godini na 8% u 2005. godini ato predstavlja poveanje za 50%. Vidljivo je da su svijetu pokrenute brojne aktivnosti u korist poveanja udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije. Hrvatska slijedi te trendove, a koliko e u tome biti uspjeana, ovisit e o tome u kojoj mjeri bude mogua implementacija spomenutih razvojnih programa u domae zakonodavno i institucionalno okru~enje. 5. KOMENTAR I PREPORUKE 5.1. Nacionalni energetski program izgradnje hidroelektrana Va~na je spoznaja o ograni enosti izvora energije, prirodnih neobnovljivih resursa, te da e se svjetske rezerve (zalihe) mineralnih i fosilnih sirovina u dogledno vrijeme iscrpsti. Ne samo da su ti resursi ograni eni i da e se nafta i plin iscrpiti u iduih 40-75 godina, ve su nejednoliko rasporeeni po svijetu. Najvee rezerve plina su na Bliskom Istoku, Rusiji i u zemljama bivaeg SSSR-a. Najvee rezerve nafte su na Bliskom Istoku i u Srednjoj Americi, a ugljena u Rusiji i zemljama bivaeg SSSR-a, u SAD i Kini. Ta nejednolika rasporeenost rezervi u svijetu dodatno e utjecati na cijenu ugljena, a naro ito plina, zbog neizgraene transportne infrastrukture i visokih troakova transporta. Svjetske rezerve fosilnih goriva koje e se iscrpsti (tablica 5.1), utvrene su prema potroanji u godini procjene, dakle, uz pretpostavku da potroanja nee rasti, ato je teako za o ekivati. U tablici 5.1 vidljivo je da e se preostale rezerve plina i nafte iscrpiti ve u vrijeme rada prve budue hidroelektrane koja bi se gradila u nas (tablica 2.5). Rezerve ugljena daju malo optimizma, jer je za o ekivati da e cijena jedinog preostalog fosilnog izvora energije, s obzirom na potra~nju, neprestano rasti. Ostaje samo nada da e se  na vrijeme razviti tehnologije koriatenja drugih izvora energije, komercijalno primjenjivih i u zemljama koje su danas u razvoju. Br.IzvorGodina procjeneSvjetske rezerve fosilnih goriva (u godinama)PlinNaftaUgljen1IAEA, 19941970.4131-2Common M., 1991, tehni ki i ekonomski dostupne rezerve1978.74365303Common M., 1991, tehni ki i ekonomski dostupne rezerve zajedno sa svim preostalim rezervama1978.28010040004Schmidheiny S., 19951988.1206015005Goodland R., 19961996.--3006IAEA, 19941989.56442307de Souza A. R., Stutz F. P., 19941994.-30500najvea vrijednost (isklju en 3. red u tablici)1996.120601500najmanja vrijednost1970.4130230okvirna srednja vrijednost7540600 Tablica 5.1 Svjetske rezerve fosilnih goriva u godinama Uva~avajui prethodno navedeno, dolazi se do zaklju ka da hidroelektrane postaju vrlo interesantne sa stanoviata proizvodnje elektri ne energije na dulji vremenski rok, ali je pri tome potrebno imati u vidu da su i vodni resursi, iako obnovljivi, ipak kona ni i rijetko koja dr~ava mo~e zasnivati svoju energetski strategiju prvenstveno na koriatenju vodnih snaga. Meutim, vodne resurse potrebno je koristiti, jer se radi o strateaki najzna ajnijim energetskim izvorima, sa svojstvom male ovisnosti o stanju energenata na meunarodnom tr~iatu. Osim toga, ovim energetskim izvorom mo~e se premostiti razdoblje do uvoenja novih energetskih tehnologija koje e se takoer temeljiti na ideji odr~ivog razvoja. Jedan dio hidropotencijala u Hrvatskoj ve je iskoriaten, kako je to elaborirano u to ki "2.1. Energetski potencijal hidroelektrana", ali zna ajan dio joa uvijek se ne iskoriatava. Uzroci ovoga mogu se nai u bitno rigoroznijim ekoloakim ograni enjima i zahtjevima koji se postavljaju na nove energetske objekte, a takoer i u nedovoljno afirmiranoj energetskoj politici koriatenja obnovljivih izvora u naaoj zemlji. U tom smislu predla~e se pokretanje Nacionalnog energetskog programa izgradnje hidroelektrana kojim bi se uspostavio organizirani sustav skrbi za planiranje i razvoj velikih hidroenergetskih projekata, na sli an na in kako je to organizirano za male hidroelektrane u Programu MAHE. Zbog temeljnih obilje~ja hidroelektrana kao viaenamjenskih graevina nu~no je uklju ivanje odreenog broja stru njaka iz raznorodnih prirodnih, tehni kih i druatvenih znanstvenih disciplina i institucija kao i nadle~nih dr~avnih tijela i dijela aire druatvene zajednice uope, a u cilju definiranja programske skice za daljnje aktivnosti, a nakon toga i sveobuhvatnog programa rada. Najva~nije je da takvi objekti postanu dio nacionalne strategije razvoja energetskog sustava. Fazu definiranja strategije i realizacije ne bi trebalo prepustiti zakonima tr~iata i privatnog kapitala osim u nekim segmentima izgradnje. Jedan od bitnih problema, kojem je potrebno posvetiti punu pa~nju, je i veliki otpor odreenih grupacija, naro ito onih ekoloakih, pokretanju ovakvih velikih infrastrukturnih projekata. Naime, primijeeno je da se planeri i projektanti, s jedne strane, i stru njaci iz institucija odgovornih za zaatitu prirode i okoliaa, s druge strane, meusobno do~ivljavaju kao suprotstavljene strane. Ovo stanje potrebno je prevladati i uspostaviti odnose suradnje i meusobnog uva~avanja, paralelno radei na edukaciji i demistifikaciji svih dogmi, kako iz podru ja ekologije, tako i iz podru ja tehnike. Okupljanje cjelokupnog znanstvenog i stru nog potencijala Hrvatske na energetskom programu kojim bi bio obuhvaen razvoj i planiranje gradnje hidroelektrana bio bi najbolji put za definiranje stvarne vrijednosti i polo~aja hidroelektrana ne samo u energetskom sustavu, nego i u druatvu uope. Osim toga, odreeni napori potrebni su i u smislu poveanja transparentnosti zakonskih procedura vezanih uz projektiranje, gradnju i pogon hidroelektrana. Naime, posebnim dr~avnim aktima mo~e se omoguiti djelotvornija relizacija s obzirom na slo~enost danaanjih zakonskih procedura, ato bi bio jedan od glavnih predmeta interesa u realizaciji nacionalnog energetskog programa izgradnje hidroelektrana. Izgradnja ovakvih objekata ima airu druatvenu korist, imajui u vidu dugoro ne dobiti dr~ave od strane poreza i doprinosa koji se realiziraju zapoaljavanjem veeg broja ljudi. Pri tome je naro ito va~no kvantificirati tu druatvenu korist kako bi se omoguila razrada Nacionalnog energetskog programa izgradnje hidroelektrana kojim bi se stvorile osnovne pretpostavke za kontinuiranu izgradnju hidroelektrana i uspostavu povoljnijih uvjeta investiranja. To zna i da se za vrijeme izgradnje objekta investitor oslobodi onog dijela sredstava koji bi se iz investicije prihodovao u dr~avni prora un i dr~avne fondove (od 30-35% investicije), a da taj dio bude prihod prora una i fondova tijekom koriatenja objekta. Potrebno je naglasiti da u Hrvatskoj postoje ljudski potencijali, oprema i potrebno iskustvo, kojima se ovakvi, danas ve osmialjeni objekti mogu ostvariti, kao i kontinuitet znanja koji mo~e definirati optimalna rjeaenja u skladu s razvojnim planovima. 5.2. Preporuke Planiranje i izgradnju hidroelektrana kao viaenamjenskih objekata, nu~no je provoditi u okviru ureenja, zaatite i viaenamjenskog koriatenja rijeke i zemljiata u njenom zaobalju. To je pitanje globalnog planiranja razvoja i budunosti regije i dr~ave. Na rjeaavanje problema u podru ju gospodarenja vodom, tlom, pa tako i prirodom najvei utjecaj ima ovjek i njegovim se djelovanjem mogu postii ~eljeni efekti odr~ivog razvoja. Takvi viaenamjenski hidrotehni ki sustavi su dio strateakog razvoja dr~ave pa ih se sagledava i rjeaava povezivanjem svih interesa. Usporeujui druga rjeaenja, oni jedini poti u svekoliki i dugoro ni razvoj i blagostanje u okvirima nacionalnih interesa. Potrebno je naglasiti da sadaanji na in vrednovanja investicijskih projekata ne tretira adekvatno dugoro ne ekoloake troakove i dobitke, odnosno ne postavlja ih u ravnopravan polo~aj s kratkoro nim koristima i troakovima. Naime, diskontirani budui troakovi i koristi mogu odvratiti od investicije s dugoro nim koristima, a promicati investicije s dugoro nim troakovima. To je posebno izra~eno kod kapitalnih infrastrukturnih i hidroenergetskih objekata kod kojih su po etna ulaganja velika, troakovi pogona i odr~avanja mali i dobiti su sigurne, ali se ostvaruju kroz dugi niz godina. Primjerice, metoda neto vrijednosti u analizi koristi i troakova zna ajno podcjenjuje dobiti od ulaganja koja se o ekuju u periodu 20 godina nakon po etka realizacije projekta. Ovo je naro ito izra~eno za hidroelektrane iji vijek eksploatacije je i preko 100 godina, i dobici nakon tako dugih perioda nisu adekvatno valorizirani, odnosno bitno su obezvrijeeni. Iz tog razloga potrebno je predvidjeti primjenu novog pristupa promatranju ovakvih projekata, a cjelovitim i svestranim vrednovanjem elektroenergetskih alternativa dolazi se do slijedeih zaklju aka: energetske kao i ostale zna ajne infrastrukturne objekte potrebno je vrednovati i donositi odluku o njihovoj izgradnji s gospodarsko-druatvenog stajaliata vrednovanje investicijskog projekta kao i donoaenje odluke o njegovoj izgradnji potrebno je razlu iti od izbora na ina financiranja iako hidroenergetski izvori ne mogu rijeaiti dugoro ne potrebe za elektri nom energijom, iste je potrebno, u skladu s okoliaem, prve graditi, jer su sa stanoviata odr~ivog razvoja naprikladniji od svih drugih alternativa pri planiranju izgradnje hidroelektrana potrebno je usvojiti novi pristup kojim bi bili povezivani svi interesi i zahtjevi za ureenjem, zaatitom i koriatenjem prostora, cjelovito i svestrano, uz jasno definiran sustav ciljeva, kriterija i mjerila, iz ega proizlazi potreba za planiranjem viaenamjenskih hidrotehni kih sustava viaenamjenski hidrotehni ki sustavi, u kojima energetska namjena ima va~nu ulogu, dio su strateakog razvoja dr~ave i regije pa ih ne bi trebalo prepuatati isklju ivo mehanizmima tr~iata i ciljevima privatnog kapitala S obzirom na izneseno, mo~e se konstatirati da je navedene inicijative mogue realizirati jedino organiziranom i koordiniranom suradnjom veeg broja raznorodnih stru njaka, uz neophodnu podraku dr~ave, kako u institucionalnom, tako i u financijskom smislu, i to putem pokretanja Nacionalnog energetskog programa izgradnje hidroelektrana. 6. LITERATURA: Elektroprojekt: "Plan razvoja malih hidroelektrana u Hrvatskoj do 2000. godine", Zagreb, 1981. godine Elektroprojekt: "Metodologija i smjernice za projektiranje i izgradnju malih hidroelektrana u Hrvatskoj", Zagreb 1982. godine Elektroprojekt: "Katastar malih vodnih snaga, Zagreb", 1985. godine Elektroprojekt: "Katastar malih hidroelektrana, I faza", Zagreb, 1989. godine Elektroprojekt: "Katastar malih hidroelektrana u Hrvatskoj-II.A faza", Zagreb, 1993. godine Ministarstvo graditeljstva i zaatite okoliaa, Ministarstvo gospodarstva, Urbanisti ki institut Hrvatske: "Prostorno planerske podloge za ocjenu poteza vodotoka za koriatenje i lociranje malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj", Zagreb, 1995. godine Energetski institut  Hrvoje Po~ar : "Program izgradnje malih hidroelektrana  prethodni rezultati i budue aktivnosti", Zagreb, 1998. godine Energetski institut  Hrvoje Po~ar :  Energetska strategija  nacrt , Zagreb, 1998. godine Energetski institut  Hrvoje Po~ar :  Razvitak elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske do 2030. godine , Zagreb, 1998. godine Dr.sc. Boris Berakovi i Zdenko Mahmutovi:  Hidroelektrane i odr~ivi razvoj , Meunarodna konferencija "Odr~ivo gospodarsko koriatenje nizinskih rijeka i zaatita prirode i okoliaa", Zagreb, 1998. godine Dr.sc. Stjepan Miaeti, Zdenko Mahmutovi i uro Hati:  Utjecaj HE Novo Virje na okolia , Meunarodna konferencija "Odr~ivo gospodarsko koriatenje nizinskih rijeka i zaatita prirode i okoliaa", Zagreb, 1998. godine Elektroprojekt: "Projekti hidroelektrana u Hrvatskoj - nova postrojenja", Zagreb, 1995. godine Elektroprojekt: "Projekti hidroelektrana u Hrvatskoj - revitalizacije", Zagreb, 1995. godine Elektroprojekt: "Pristup vrednovanju hidroenergetskih sustava s ovrtom na HS Novo Virje", Zagreb, 1995. godine PAGE 13 PAGE 25  EMBED Excel.Sheet.8   EMBED Visio.Drawing.4   EMBED Visio.Drawing.4   EMBED Visio.Drawing.4  $Pz6L\^BF *,.2JLNR`bdh .  GX[ 1235555>6F666666r77;;==>>\>h>>>?(??E"E^EJfJZPPVVbbbbcr 5H*mH55mH 5CJmHmH]   "$v$$   "$v  PRTXZ\^`bdfhjlnprtvxz68:<>@BDFHJL\^BDe  PRTXZ\^`bdfh$$hjlnprtvxz68:<>@BDFHJL\^B S@$ S@$$BD  02PRfh 9!B$ S@$  02PRfh> 0 . 0 <   8~3EFGXY[ 2 TVL"N"Z#\#&$H%&'                          Mh> 0 . 0 <   8$$ 9!B~3EFGXY[ 2$ & F7 d$ 9!B$ TVL"N"Z#\#&$H%&'Z''H())p*t*,,-`--$ & F $ & F7 $$ & F7 'Z''H())p*t*,,-`---F.f.h.111223355>666r777;;;;;==>\>>?~??E E"E^E`EJJ                                                           3--F.f.h.111223355>666r777;;;;;=$ & Fn d$$ & F ==>\>>?~??E E"E^E`EJJJfJhJVPXPZPPPVVVVVd$ & Fn $JJfJhJVPXPZPPPVVVVV([,[ \"\](^_``\b^bbbbbccTiVill:m|mm0n2n4nqqrrRr^rrrsVsXsssssssssssssttt$t.t0tVt`tjttt|t~ttttttt                     PV([,[ \"\](^_``\b^bbbbbccTiVill:m|mm0n2n4n$ & F8L $ & F7 $4nqqrrRr^rrrsVsXsssss$ $ $ 6$$N$$r$ ,(#pTTT$$$$rrRrVsXsssss.t0t|t~tttttuu`ubuuuuuvvPvRvvvvvt{KR,Fzʐ<L–pRTƺȺ >@Ļƻ "\^:<|~CJmH>*mH5mHmHCJmHCJCJmHZssssssss$ $ $ 6$$N$$r$ ,(#pTTT$ .ssttt$t.t0th@N$$r$ ,(#pTTT$ .$ $ $ 6$$N$$r$ ,(#pTTT0tVt`tjttt|t~tttttttttttthN$$r$ ,(#pTTT$ .$ $ $ 6$$ttttttttu uuuu8uBuLuVu`ubuuuuuuuuuuuuuuuvvvv(v2v|J|T|V|h|t|||~|||||| }}}*}6}<}>}V}b}j}l}}}}}}}} cttttu uuuu8uBuLuVu`ubuuud$ $ $ 6$$N$$r$ ,(#pTTT$ .uuuuuuuuuuuuuvvvvhpp$ 6$$N$$r$ ,(#pTTT$ .$ $ v(v2v|J|T|V|h|t|||`|P8$$lF]9!@ $ $$$$8$$lF]9!@ ||~|||||| }}}*}6}<}>}V}b}j}l}}}}}}dT\\t$ $$$$.$$l2]9!@ }}}}}}}}~~ ~"~6~B~L~N~~~~~~~~PLXļL$$.$$l2]9!@ $ $$}}}}}}~~ ~"~6~B~L~N~~~~~~~~~~~&(<HRTht~&02JV^`xʀրz|~IJKRdiu{|}ńɄ̄ЄԄՄۄ߄ c~~~~&(<HRTht~ЬXXXXX$ $$$$.$$l2]9!@ &02JV^`xʀր\\`TP$$.$$l2]9!@ $ $$z|~IJKRdiu{|}:$$4Fh!8$$$$.$$l2]9!@ T[XN$$rh !8$ $ P$$4rh ! $ $ $$ ńɄ̄ЄԄՄۄ߄dN$$rh !8$ $ $$ "#).39>?EJOPQRS*,^`b*,z<,0lnp.L\~ſ #   #   #   #   #   #   #  #         K"#).39>?hlpL$$N$$rh !8$ $ ?EJOPQRS*,$$N$$rh !8$ $ $$,^`b*,z<,0lnp$ & F#L $$ & FnL .L\~ȹֹ|$ lN$$*rbl(#8$ R $$$$$ȹֹ .8FRTXfp~ƺȺ̺ &2>@DZf|Ļƻ̻ "(6BP\^d¼Լ޼.:<BT^p|~н c .pPpN$$*rbl(#8$ R $ l$$$$N$$*rbl(#8$ R  .8FRTXfp~ƺȺ̺px$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$ &2>@DZf|ht$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$Ļƻ̻ "(6BP\^dx$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$¼Լ޼.:<BT|$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$T^p|~нܽx$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$>@ξо RT>@~46rt8:xz:<lnXZ"$z|FH68NP24&CJmHmHCJmHCJmH\нܽ"4>@F^jľξо־ &8FRTZhz޿2>@FTft~*46<JXfrtz .8 c"4>@F^jľξо־|$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$ &8FRTZhz$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$޿2>@FTft~$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$*46<Jp||$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$JXfrtz p$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$ .8:@HRlxz|$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$8:@HRlxz.:<BLVblnt 0:LXZ`r|"$*DPpz| :FHN\ c.:<BLVblntdt$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$ 0lt$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$0:LXZ`r||$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$"$*DPpz|t$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$ :FHN\fttt$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$\ft*68>L\z *8DNPVn|$246>  ,.< c*68>Lx$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$L\z *|$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$*8DNPVn|x$$N$$*rbl(#8$ R $ l$$$246>$$$U$$*rbl(#8$ R  $ l$$(W[$$l4ֈJ }yuq#   $$$E$$l4\J }q#3``3   ,x$Y$$lֈJ }yuq#33$$ ,.<BJLXdp$$$Y$$lֈJ }yuq#33<BJLXdfrx~ 06>@LXZz |~df(LlnrHJ<>BdfH (   (   (   (   (   (   (   (  (  Odfrx~hh$$$Y$$lֈJ }yuq#33 06>@LXZz|$Y$$lֈJ }yuq#33$$ |~df$ & F(% h$$Y$$lֈJ }yuq#33&(NPBLNz nrL,,J8KbTbVb|bRgTgjj|kr,v.v&|ČƌܣBDn>0L:#;#A#B#D#E#F#H#I#O#P#R#S#T#W#X#n#o#j; CJUVmH jU0JmH0J j0JUCJmHCJmHB*mHjB*UmH jUmH jUmH5mHmHH*mHE(LlnrHJ<>BdfHJLP$$$ & F(% hHJLP.02x z npr0$2$((J,L,,,f8h8AAJJJ8K:K6U8UZZaaabTbVb|b~bPgRgVggggjjjxk|krr&v(v*v,vvvvwwxyzz"$&|~أڣܣ       ^.02x z npr0$2$((J,L,,,f8h8AAd$$AJJJ8K:K6U8UZZaaabTbVb|b~bPgRgVggggjjjxk|k$$|krr&v(v*v,vvvvwwxyzz"$&|~$ & F$$dأڣܣz|$8:>H8$$Fx"  $$$$$z|$8:>ܵ޵ <>@DRTVZxz|DFJfhjp|~lnԺֺnp  BDjlnv*,0FRX^b cܵ޵ <>@DRTVXl,L:$$4Fx"  $$:$$4Fx"  $$VZxz|0:$$4Fx"  :$$4Fx"  $$$$ DFJfhƠH:$$4Fx"  $$$$8$$Fx"  hjp|~,0<~$:$$4Fx"  $$$$:$$4Fx"  lnԺֺnp  BDjlnv$$$$$*,0XQp\$$44ֈ4l(#   88$$$$F$$44\4(#h  0FRX^bdh($Y$$ֈ4l(#h88$$$$ bdh $.04Xdhltvz |&(.4<>@<>.0,.0NP       '   '  '  [$$$$$Y$$ֈ4l(#h88 $.$$$$Y$$ֈ4l(#h88.04Xdhltvzx$$$$Y$$ֈ4l(#h88 $$$$Y$$ֈ4l(#h88|$$$$Y$$ֈ4l(#h88$$$$[$$4ֈ4l(#`h88&(.4<$$$$[$$4ֈ4l(# h88<>@<>.0,.0N$$[$$4ֈ4l(# h88NP      2>,$ & F$ & F'$2>,d  "i""5#6#7#8#9#:#H#T#U#V#W#r#s#############                                     '   '  0d  "i""5#6#7#8#9#:#F#G#H#T#U#V#W#r#s######h&`#$$$ & Fo#q#s#t###################mH jUjk< CJUVmH j Uj ; CJUVmH jUjB?; CJUVmH jU#####$- 0 00&P P. A!"n#n$n%`!\{m8>n!U x2FJ*^xŖOHW{iԐ:MAJaiN0S;;:# VBn h!=P x0䐦`rBIB96 X ŋXKYѬBPtovyx$@.Y=w |_zu 8m@k)Oߕ h80ƇR4OI$!)JRҸVh[*3Ug?O,E{ROX~OS?lILA_7'T 4 J؋/ :׍z5vDE [X#zeR6SjMt-ON`F^>. gF܆!^Fހc{v9A~0FQ͸C؍)r\+WFY;.Ke+?uE/p5=>r~U?-E<=+)kEP_R"DsĒ=fbGr-:W"Q?{DgLe2SE\مbV]r>{&q NGv^NP+&rzg"Mv\\(LF/Dn&$p{OsykqfD8.ǮnGyN{p\q1o*/^Iw~/eJ$QҪcځK{bd ZDsi~9'nQLO0OGYs}ó[~}/ ;1'%<#)qo!RY̘CmQ<^5/9)\4gАwM>NYػ(;%W4 ,+Ny9fȇl|lִU6.m3;)q.~Fhk|=O]s5 wb4~ؚԭ*\}Дxa%JL4QKrꑐw}a;2rU=ri<ܚY n7!,TfL4cݖ9/UV,DZU>c=g]v0Ք rO0.^9 ljZz`!t=p@Q~?xTo\.xXO[Ef??(JSXTJ)^ 'Y4ݤ$VOK`Aś xE0F^y3/yo^Yv-ld7{\Q1$RSB=1gqL 5k%)<_iHa.)2B nx -Qʧ2\qv})NzU~`:ܯeM2b9\Z1%ЄБZHxGY{=O'OGق?PND\]l@+qJi1Ev` v` 1XGn^h4bGV4cof9T_wfkoj_ ~OޘkW)Sœ) _GÀ=sJjw`n jKH/8{Ԯ }YTRAzGxO)s-7eLIo]g+bbWX v_ln.*"/*mW=1 7}7; K1~C;o 1f)Qcgl^SU WNO 7AO'1erY+ Bs{ yۜӅW9! vFn[Dz-1~}vsE>ɑgj+1WK'x؇5P*ꅹRP.@V8ZMvq\x=w( u>省H8&/!JV T ERtx%oPx= =alU]esq/F87Isj'&~ogyx~U}^OfN^N;o‚)=`!c2ΖEj?4 LJ*1xX tTE} (Fpݐ!L8dp D~d#"?lQ\D J8n`L 0@aBi= cE,zs `mdY 0ϲqUV_`nK~CV-r%轲>(KZy/ |}XjvEoȭ%Y,Ke+o"Ք&W]r&u~TO]i?7,.a!CϿ-⡙)f0뙱fU8ts.C_nyrWx"}EJzTtZJq)JTS(Sʡ^zViO/q'A^#e#_װRO9OTsU=)~>KK]Az=5譬8~%:ZNq2G-c 'khbcXᓵjܤY[Pq2WEˀʑqw뭦P?GrH|7~DǷ|T|'Yܿ_wtO7*}"|S${ w;1gvqc#ޣ,.@:#0UjT[`Qkz "rx2gav //Agz鍐( (G`>+(3u T'bNpLc~Ssp18%N#N=QSpzW@ ǩ*V+Cc+:F:.X+;"*m8I&gФ*@Kbo*G?Z3a Y<,d%a[eȅxFb[U7Wľ }8X߳Em:Q{sj2HigIFjyFPO6\#V.75nWy&c,K*_wcñܨV%F5x^}ij1A%Ui꺚,7M?n0Ify*jf:٣A@(Or_*o?Û򊛍>ij{v(^ ``sUA"`$YZ wVO17\rqEj:Q71Oޯ\ĝ'L/\3MF&b>eU?9U sT\r 5^VFٮf Ǐs^#78h3hƋtu1rY,vv4b& 8q]*T;J_Q/7&F{Lg!Z5c^v\T@(1΋B0a"\yp;dC ,cŐ oa$Wp7D߂a,zaY c6yp'Q,zXg:aN#_N <MGö\{-.\ &>Ypqf|u=w2wu5y~gUˠ;8%Н ֍KDE,qR21hHD1MhNys%|PDz%_<a d4,tF${B4dzvV(hHjɄ>tq70\p=V˾V(˻f_x곳Kw^NUuV?#ښD9U$}x1Qb##׬[D+|xkMOXSE5Ko[=kkw._q"Pb'ΐkEϺ_=a/zfdv[!ьX35÷ڄ"u zR ryyi AOB]7 }k{̳ݰ {QNOrt X{}PIgw @۵\_f{q;<9z]Q[[*p}423y~1 \߱AbH?^ vgAn7:Tr공Ďv$-p}]':[p 8X漅?f;v`}LulW->:3]q K]pE TJT ңlvQ+\9c*T2e})$Lv>hM Ne\G9lػ?CGRU,.ڞ(caIvNv/Ylv7*1qmNtN79ۉ;d(:)gaRȶ:W*f]_͜95gysY^^q` ~/cZbg}ȗh~ngy;$HYK>b&_rȯcd&bw9 {g1Q)]G,yGz̗8]yKخ`k8}?y|xiy^8x>e\3jYxfܯ1 DwwOJp;ɛ'M8F3|Q!)nap#.qK0*w[7YpޛenTsժ\ 9UUSgZ~oe(P4Ul+w%M~mPwyjFSc5^jZ-7v5k8~9ǙFavGKۺxbckY3¨5Mlb8a\v5?{bdSS|TO?NN(S8#5/p>&vc؁ğ3l»-̄7u o#؁`7Zo$Ӱ 3ѡ  wSz) tfMG)LA!S&],پ fS(mb2,iȣBM 2 0'yxSo5-P5:`!djZ80~% J x2Fx5CxYol}flCZ uTvբD@K]ggy|B!B#CkIP*CMPh‰RQrITPFP`$"_J#wޮY7޼`c/2VŎ1z =xwT]O=.ڜ {y6iF{@ڭ=xYVXMfۓܖt;xcd|:kW5|ijOy]]6k(5:,s؜3n~kG[Ǭ)xAx^visDy؉dJ{'\q BWyܫ};ȤM-yŬpMVN : fqA8$6%ȪBwG2 `=O-3]IXDG!c@ɧmdʞD=kKg;vPr: WgkgoʒSY:)aRnQyJ ¨j+":| 3%}s Y7@/yʷsrN͎q1lΪUyy^E\FZ\YEtq1l^^~l=Iby߅vAWζۮca'Dqu .Xf9"diO]2)wd]kM`jGǍ'^jV\l[Y՘jάSFyknqm@tp|L7,dvwCI7VS6'ׯ&slyBKfZGX\k/ Rcx)82)"$w.9{Ӻ2WC~!J ~!V9-Ewɧ'bN6!_JZ}utַYy,V~* 'Y9)7d$: :"WEtoVCi/DGJ{\B}JSvl)YͪAU{p\UqEt~$AjaUpH>(Ԛ#iXN ݮ&S֙N"/ });hrQ/Xz .>= zlg5[b lN4O d<pN(`n3 E+OlD_{z&pq'`[C Th/#OBAy x]2 N+7rx_1Mu9+JAY}r#:Fهr/!Q|8"oOL`NaxQ[p/iFhMZ|`VØ1Av)GYNˀaNF{Keq?VKz\KcP>-<7pbxV^sԂ{ ݑcxPYdpSӭ;BlewmƷByv%2?+Kg }0z2Y`#ЦŜؽ|Ꭸ GBHEdEq8 ]|vEgtŚi%.*TY77%"qH\?aaEjv9:p"\$oKNDd,<  C A? 2t=p@QDn`!t=p@Q~?xTo\.xXO[Ef??(JSXTJ)^ 'Y4ݤ$VOK`Aś xE0F^y3/yo^Yv-ld7{\Q1$RSB=1gqL 5k%)<_iHa.)2B nx -Qʧ2\qv})NzU~`:ܯeM2b9\Z1%ЄБZHxGY{=O'OGق?PND\]l@+qJi1Ev` v` 1XGn^h4bGV4cof9T_wfkoj_ ~OޘkW)Sœ) _GÀ=sJjw`n jKH/8{Ԯ }YTRAzGxO)s-7eLIo]g+bbWX v_ln.*"/*mW=1 7}7; K1~C;o 1f)Qcgl^SU WNO 7AO'1erY+ Bs{ yۜӅW9! vFn[Dz-1~}vsE>ɑgj+1WK'x؇5P*ꅹRP.@V8ZMvq\x=w( u>省H8&/!JV T ERtx%oPx= =alU]esq/F87Isj'&~ogyx~U}^OfN^N;o‚)=LDdM <  C A? 2\{m8>n!Un`!\{m8>n!U x2FJ*^xŖOHW{iԐ:MAJaiN0S;;:# VBn h!=P x0䐦`rBIB96 X ŋXKYѬBPtovyx$@.Y=w |_zu 8m@k)Oߕ h80ƇR4OI$!)JRҸVh[*3Ug?O,E{ROX~OS?lILA_7'T 4 J؋/ :׍z5vDE [X#zeR6SjMt-ON`F^>. gF܆!^Fހc{v9A~0FQ͸C؍)r\+WFY;.Ke+?uE/p5=>r~U?-E<=+)kEP_R"DsĒ=fbGr-:W"Q?{DgLe2SE\مbV]r>{&q NGv^NP+&rzg"Mv\\(LF/Dn&$p{OsykqfD8.ǮnGyN{p\q1o*/^Iw~/eJ$QҪcځK{bd ZDsi~9'nQLO0OGYs}ó[~}/ ;1'%<#)qo!RY̘CmQ<^5/9)\4gАwM>NYػ(;%W4 ,+Ny9fȇl|lִU6.m3;)q.~Fhk|=O]s5 wb4~ؚԭ*\}Дxa%JL4QKrꑐw}a;2rU=ri<ܚY n7!,TfL4cݖ9/UV,DZU>c=g]v0Ք rO0.^9 ljZzDdM~?<  C A? 2>djZ80~ n`!djZ80~% J x2Fx5CxYol}flCZ uTvբD@K]ggy|B!B#CkIP*CMPh‰RQrITPFP`$"_J#wޮY7޼`c/2VŎ1z =xwT]O=.ڜ {y6iF{@ڭ=xYVXMfۓܖt;xcd|:kW5|ijOy]]6k(5:,s؜3n~kG[Ǭ)xAx^visDy؉dJ{'\q BWyܫ};ȤM-yŬpMVN : fqA8$6%ȪBwG2 `=O-3]IXDG!c@ɧmdʞD=kKg;vPr: WgkgoʒSY:)aRnQyJ ¨j+":| 3%}s Y7@/yʷsrN͎q1lΪUyy^E\FZ\YEtq1l^^~l=Iby߅vAWζۮca'Dqu .Xf9"diO]2)wd]kM`jGǍ'^jV\l[Y՘jάSFyknqm@tp|L7,dvwCI7VS6'ׯ&slyBKfZGX\k/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~C0/Root Entry޷.^.X" F`K^F@KData #WordDocument!%ObjectPool$+ɥK@K_1005371852 F+ɥK+ɥKOle PRINTCompObjf !"#&*+,./012345678:;<=>?@B FMicrosoft Excel WorksheetBiff8Excel.Sheet.89q Oh+'0 X`p MAHEf#Vodotoci za Splitsko-Dalm. studijuxHBoHBoMicrosoft Excel@%O  m l   ''   Arial- Arial--------- Arial-----------"System-'-  "- -  !! "---'--- - "-  $ g g  "----'--- g  gg g r gr KgK%g%g---'---  "-   gg  ---'--- !!---'--- g ---'--- g  "--  $ ! ! $ | | 8 8 $   O O $   f f  $  | | } }  ---'--- g ---'---  "- g   g-} g }g}g} g }r gr }KgK}%g%}g g gg ~~     ---'---  ------'---      2  12%..J----'---  -----'---  v  2 31%..J----'---  -----'---  \]    2  16%..J----'---  -----'---  O    2  12%..J----'---  -----'---  3a  2 29%..J----'---  ----'---    2 0%)A 2 5%)A 2 v10%))A 2 O 15%))A 2 ) 20%))A 2 25%))A 2 30%))A 2 35%))A---'---  ---'---   2 u 5000-1500))))))))2 u 1500-1000))))))))2 1000-500)))))))2 500-100))))))2 " Manje od 100=))))))))---'---  ----------'---  + 2  RasponE55;;;2 * instalirane;5 5%5;52  snage (kW)5;5;5 5[ ----'---  -----'---  ~" l2 0CPostotak od ukupne vrijednosti bruto instalirane snage (177,155 MW)@;5 ; 55;;;5;;;55%5;;;5 ;%; ;;5 5%5;55;5;5 555555P[ ----'---  ---'---   -  !!- - '  '  'ObjInfo WorkbookgSummaryInformation( (DocumentSummaryInformation8 4 A\pHB Ba=<!= <@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial"Kn"\ #,##0;\-"Kn"\ #,##0#"Kn"\ #,##0;[Red]\-"Kn"\ #,##0$"Kn"\ #,##0.00;\-"Kn"\ #,##0.00)$"Kn"\ #,##0.00;[Red]\-"Kn"\ #,##0.00>*9_-"Kn"\ * #,##0_-;\-"Kn"\ * #,##0_-;_-"Kn"\ * "-"_-;_-@_-,)'_-* #,##0_-;\-* #,##0_-;_-* "-"_-;_-@_-F,A_-"Kn"\ * #,##0.00_-;\-"Kn"\ * #,##0.00_-;_-"Kn"\ * "-"??_-;_-@_-4+/_-* #,##0.00_-;\-* #,##0.00_-;_-* "-"??_-;_-@_-0.0                + ) , *  "0@ @ "0a@ @ "0`@ "0a`@ "0@ @ "0@ "0@ "0a@ "0`@  `@ "8f@ @ "8f@ @ "<`@ "8af@ @  (@ @ "8@ @ #<@ @ #8a@ @  (@ @ "8@ @ #<@ @ #8a@ @  (a@ @ "8a@ @ #<a@ @ #8aa@ @   "8@ @ "8a@ @ "8`@ "8a`@  ( "8 #< #8  H) "X) 1"<@ @ 1"<@ @ "<@ @ "<@ @ 1"KMVS - Vodotoci s potezima"eNKMVS - Vodotoci bez potezaRKMHE - IY KMHE - IIA v[MAHEbZ  3  @@  @Cetina Ruda Velika Rumin Mali Rumin VelikiGrabOvrljaJadro }rnovnicaVrbaKrkaVodotok koriatenja Broj poteza(m3/s)Pad(m)(kW) Inst. snaga Inst. protokUKUPNOSlivDuljina obraenogdijela vodotokaobraenog dijelavodotoka Ukupni padProsje na specifi nasnaga obraenog(kW/km)(km)Potez koriatenjaNeto padGod. proizvodnja(kWh)20+16,512+510300000+578000016 do 505100000 do 16000000PantanaGodianja proizvodnja!NEMA LOKACIJA U ST-DALM. }UPANIJIInst. snaga (kW)Potez 1500 do 4800 5484 do 8784Uzet e se manji iznos Broj grupePiBroj poteza koriatenjaBroj poteza koriatenja (%)1. 5000-15002. 1500-10003.1000-5004.500-1005. Manje od 100 SVEUKUPNOPi (kW)Pi (%):r :tl$v L UY >6tb,blA]bp0Kbthfb,DН0HV4lAA?b\BtBip0zKbbzK4 bn4`T0b`@KT0bt00`T0zm00b E000bbb߿0b@Kbt0b<(bPercent0]4`6|b0dxb0{T0T00Pe0>p00,pg`T0 b*W4p <b@8b֜z0 Hb d{0cT0Xb lb b}0RT0bbbbz0b bbb%0(bb ` 0b(bQ` 0v#0b#@Hb  AM~HP LaserJet 5N StakloD ,).X)" d,??3` Mh` Mh` Mh` Mh` c& H>n3 d23 M NM4 3QQ ; Q ; Q3_ O   MM< 4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA0 s 3Oz 3 b#M&43*#M&! M4% L}M 3O90&Q >Raspon instalirane snage (kW)'4% : F tM 3OV&Q CPostotak od ukupne vrijednosti bruto instalirane snage (177,155 MW)'4523   43" 3_ M NM  MM< 444% MP3O&Q'4% IOMZ3O&Q'4% bOMZ3O&Q'4%  sOMZ3O &Q'4% IjOMZ3O&Q'4%  ; OMZ3O&Q'44e 5000-1500 1500-10001000-500500-100! Manje od 100e(\?Q?{Gz?ףp= ?Q?e>  A  dMbP?_*+%"??U} m k} k} Ik} k} $ k}  k T0 bk0bb~    b0 bkkkkkk m/ n> n1 n2 n0 o? l3 r4r4@v@r@z=@ p5 s6s1@w@s6@{(@ p7 s8sE@w@s@{0@ p9 s: sr@wE@s`.@{?@ q; t< t@t@xG@t@G@|(@ m= u u؅@y?uA}? kkkkkkT>>>>>:8 (   p  6NMM?;!]`T  A"T??3` Mh` Mh ` Mh ` Mh ` Mh 迆3d23 M NM4 3QQ ; Q ; Q3_ O   MM< 4E4D$% M 3O& Q4$% M 3O& Q4FAN3ON3 b#M& !  O43*#M& ! M! M NM4% d IM3O& Q @Rasponi instalirane snage (kW)'4% LM 3O\l& Q ?Postotak od ukupnog mogue bruto instalirane snage (177,155 MW)'43" :dd3_ M NM  MM< 444% M3O&Q'4%  :M3O&Q'4%  ~ :M3O&Q'4%  a :M3O &Q'4% n :M3O&Q'4% j( :M3O&Q'44eee xp  6NMM?`!]@  A"??3` h ` h` h` h` h3d23 M NM4 3QQ ; Q ; Q3_ O   MM< 4E4D$% M 3O& Q4$% M 3O&Q4FAM3OM3 b#M&!  O43*?#M&! M! M NM4% I IM3O&Q @Rasponi instalirane snage (kW)'4% M 3OT[&Q t8Postotak od ukupnog broja poteza koriatenja (699 poteza)'43" :dd3_ M NM  MM< 444% Lo :M3O&Q'4% U~ :M3O &Q'4% u ~ :M3O &Q'4%  :M3O &Q'4%  :M3O&Q'4% M3O&Q'44eee >@ A  dMbP?_*+%M~StaklenikD ).X)" d??U} /}  /} /}  /}  /}  /} I /} $ /} $ /} $ /Column CColumn D?1T0 bb b~ b b   bbb{bOOO b!///// ~ 0 0 0 1 2 2 2 3 #$?%@%"@&p@ '(@)@)z@*s@ '(@)@)n@*i@ '(@) @)l@*j@ ' (@)@)?*0s@ ' (@)x@)^@*`o@ ' ( @)ܤ@)T@*`e@ ' ("@)Ц@)?*@m@ ' (?)%@)F@*@ '(@)@)a@*^@ '(@)@)@`@*@\@ '(?)3@)|@*@ '(@)@)@*@ '(@)@)w@*@ '(@)|@)@*`z@ '(@)@)@*z@ '(@)@)d@*pq@ '(@)D@)@`@*l@ '( @)@)Q@*@_@ '("@)@)[@*h@ '(?)@e@)2@*n@ '(?)@)Б@*@ '(@)@)`s@*@ '(@)6@)@u@*@ '(@)@)N@*\@ '(@)9@)?*Y@ '(@)T@)?*t@ ' (?) @);@*@ !'!(@) @)P@*w@DlFB0000000000000000000000000000"T0#b$b%b&~'()b*b+, -b.b0 "'"(?)h@)#@*@ #'#(@)A@)@* @ $'$(@)@)p@*@ %'%(?)@j@)@*@~@ &'&(@) r@)@*o@ '''(@)v@)x@*P}@ ('((@){@)@*m@ )')(@)@) r@*`@ *'*(@)Ё@)t@*@b@ +'+(@)`@)q@*`a@ ,+,, @-@@-q@.`a@-45667.45667 0809 @9D@ 088#08~@0 %,3$ 00000000000> @<K  A  dMbP?_*+%M~StaklenikD ).X)" d??U} } m} } $ T0 bbb ~  0                     !@ g@"5@ x8F8,8>@ A  dMbP?_*+%"??U} I }  } IT0 bb b~ b b   bb b : < = ; ; > K? @ A A B! L$C?Dx@DPv@Eh@F< L$C@D~@D@Ei@F/A L$C?DY@D؋@ER@FA L$C?D$@D@E@F L$ C@D1@Dps@Ey@F2) L$ C@D@Dw@Eb@F.O L$ C?D0@D@Ev@Fz^ L$ C?Df@D@EPt@Fb L$ C@Df@DZ@Et@F:d L$C@Df@D@E `@FO' M$G@Hf@H@I@S@JnA NN@N&@ NN#O@ % #OoA % $,TF66666666666>@ A  dMbP?_*+%"??U}   T0bhbb~ PPPPPPPPP]]^_]]] P` e)^_``bP`a^ccbdPPPPPPPPPPPPPPPP PPPPPPPPXx0>@   A  dMbP?_*+%MSlavkoJet 560C Printer( ,,@^|" d,??U} IQ} $ Q} m Q} Q} Q} IQ}   T0  b b  b  ~      b  b    b b QQQQQQ  +    (  *       ! X$i?Vx@VPv@Vh@W<~  Rh@ j~  Rh@ Y$ [@R~@R@Ri@S/A ~ Ri@ ~ Ri@ Y$ [?RY@R؋@RR@SA ~ RR@ ~ RR@ Y'~ [? R R @RA@ S~ RA@ ~ RA@ Y~ [? R" R#~ R@ S$ ~ R@ ~ R@ Y$ [@R1@Rps@Ry@S2) ~ Ry@ ~ Ry@ Y$[?R(@R@R@S9A~  R@ ~  R@ Z~ \@ T%~ T(@ T, U&~  hp@ ~  h@QQQQQQ N~ N @ ff N- f# gl@ %  # g(@ % QQQQ . xzbfffpff ( @@@A@@@A jB  0D@U]`>@  ]`>@  ~ N @ ff N- f# gl@ %  # g(@ % QQQQ . xzbfffpff ( @@@A@@@A jB  0D@U]`3>@  )u@u@Y8 ՜.+,D՜.+,X PXh px eihpCh1 BRUTO - HrvatskaKMVS - Vodotoci s potezimaKMVS - Vodotoci bez poteza KMHE - I KMHE - IIAMAHEChart1  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{BEC4E667-A63C-11D3-9AE3-00E02905FE5F} FVISIO 4 DrawingVISIO 4.0 ShapesVisio.Drawing.49qOh+'08_1005469506F+ɥK٥KOle CompObj iObjInfoVisioDocument$VisioInformation"SummaryInformation(_1005456342 F٥K`㥘KVisio (TM) Drawing $R#!d !fffMMM333ҩq0T _Arial)-d":-ITimes New RomaUn)B- IO CE5T?? Y@-1''J/T  hTJbOSS0{Gz?@CPjV]uVbUUO OS? T666 NP U    UvPaC G#G#G#G#G#G#G &H#O`$$!>'^M4!>7 i>}p'0U.2?E!-67gjP>603206&0B!4?6`2GT2k=\- 2 VT ?@96L^pu I5L2?Op??ZX0F6ȍ03P@?_?V6CG mON9:OOOOMjYgPJ?@_|Y oo2 q`?of.fT+Rjjg4G 0T_o?u>5$e%|cb4u40"8q?@7p p B ` 0 ppppppc@pp  `E@ %!)"-#$0%p& ASew~ yJB Pbt}1Ǐُ@~P ?@Qcu~x` ɟ۟퟉~ƀ /ASe~p ˯Pݯ~N P1CU~ @𰙿Ͽ| h#X?xjtCe 6kPJpϚ4Fϊ} lߠ'߭Ͽmߝ7I߉~. );PM~ @~ +=~ ~> P-~w o@~w ~~w_q~nwZ 0O?Nk?Q(&@6TK O/a/s///3f/ 3e/"// ??/??QH?"5g?"???? ?///DO)OP_MO_OqFTOK\K @R OH?Na+25,co_ta2wTiPaV/(!`!-) )/ rr7 !Y \A qr $% W !$)*,'!?!4?) (]?"t??d1??_+@j+@56+@ }%-u<F0#BT1y Q ;<2C[G@O% +;O&c7H+7]c#*F hTA@* ?<I?NXfx** <Ebb{b b NeH < .ww߄ wp w wwwwp 759pA9U8ppmwσm zYqpdZTC7p((   RGeneric ellipse with text and connection points. Stretco desired eccentity.b?N8i6??Y;4 H"w&}hTmA?, @, 4?Q +qu >~uu` ?Nu qbb Ln )& S5&N NNT B#B/B5n L@*?Ay[,?A%u?Pc *%߸H 5Q 1  { A`9Copyright 1996 Visio Corporation. All "s reserved.r`Shape.hlp!#9000u OzclUa030,*?4"'C** ]0Z n> TV 58A?802j`2$?P ? rr]00@4A?6@1?3b"'tq $~?"NJ"!2O41O??6? OOE(Qj?Y?:SU֧PPpP6P  }p-f FP #B S ;TQd]G@OS+;OS:H+|RS,@# ~,@* ~<@B,,*)!\KzS6u x@ L[?R.?l eqD@'FT L*hGTI@z@??z=?VJIzIbbb^ bz=enHJo gpWxooo"o* o2{p: oB oJ oRpZobrjTZRJUB:2*U" zIn*V#$I%gU&W'()*HTRUi@W@# o?@L?$%?Q &@&& &Q(> W,2Wl_U!!'d?'l0[6?b9WX0D000WWE0e('$.??LqDgn%&2 13$14(0,9=nj-iASLOBODAN PRISTUP IZVORIMA I TRANSPORTNIM KA@ITETpOO_X(+R U0Z_*L_^_'6U___ DY__< Wo(ooLo^opoooo:QΟoLo(:LxHAM4~NApGOVINA I vTIJEKq@L / HWa(Rd'[!|я"7W .Rdv:ML Pt HA 1C-OK RESTRUKTURIpJEʠpVATIZpJ_)_H`):Se Wʼn_̺_=AB)ϋM_q`ϧ;h!LPtHAM_q߃ߕ.GJEKI UVJp ZA ULAGѴANEpDOMANVITORE Wa(Q?QrH}(¶̺< 1" }?QcuH/ cM8A)=)R&?v j:KONKURENTNOpNEDISKpINJUTRITE ENERGנ' ?YI[m @@ Æ ЄE[ 1 R/%//I/[/m////JA_//??m?76 Y= Y\?(o??PbtyHxGSDP/P9N/2d.Gz/^"p˧/< C@%p2'9]a B Xl`?@ r~~pQ6CͨPp?6HZl~^0yB/#(3?|s9BCB2\_2r^Gˆ_^;1Rp_EU(SP/@Tg?$?6?H??l?bN?? ???PdAs4I,Ψ'sP?5h⯐GOYOkO}OOOa`OyrOOO __#%W?@RCTPĠN[rsrbj2G–^TÂp Ï[X_ o"o1oCoUooyoa'~oooooHðq>ErRdv^yҢ -?.+`&@+ҢѣҢx 2G¤^Ѳpѿf/#0-?Qc }?Ͻϟ2 HpR НCPѿas͢կ);e;Tg0@8 ҆hR$Q[[t}$>;M_qϷϕoCϬ }@ #$%&'()*B ,%2@BL-7>T @?R_-dPage-1Black fill}White uRed Greeun -Cya@Yellow GMnta3ay(10% x line3 Long dash1"darI9e. X5 7 9 1pxlm9mHairqShort Arial ckeredtop leftT/imes 8pt/ctanglt0&.2:)3I*4!I*5:I*6HI*7VEllipsev3 R !f V UH : !   3 3U U x h UX G 4 $ } 30U0000U00r0d0UU0G0<0-00 0+t"u@  !  5^ hl 2@B,B"*CUgy) !  (1C #$%&'  "_w  s g(;@(dp94d ıRdW8TՌW{[W&!}B_?@MDEFGHIJKLNORSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Visio (TM) Drawing pRo)d !fffMMM333ҩq0T _Arial)-d":-ITimes New Roman5T?? Y@-111J/T  hTJbOSS0{Gz?@CPjV]uVbUUO OS? T666 NP U    UvPaC G#G#G#G#G#G#G &H#O`$$!>'^M4!>7 i>}p'0U.2?E!-67gjP>603206&0B!4?6`2GT2k=\- 2 VT ?@96L^pu I5L2?Op??ZX0F6ȍ03P@?_?V6CG mON9:OOOOMjYgPJ?@_|Y oo2 q`?of.fT+Rjjg4G 0T_o?u>5$e%|cb4u4)8q?@7p p B ` 0 ppppppc@pp  `E@ %!)"-#$0%9&='E( )M*Q+;,= - ASew~ yJB l~P}1ҍ~Pԋ [m~x`ҍ ӟ ~ҍ K]oP~pҍ ï@կ~jҍA ;M_q~ ҍ ǿٿ뿋| ҍ-?X ?xjtC*e6kPJpPPbϊ} ҍ1Cm߹SPe߉~J ҍ3@EWi~ ҍ~Ґ ҍ#5GY~: ҍP~Zҍ@%7I~ w ҍ~wҍ'9~wҍ{P~wҍ/Z 0O贁Nk?Q&@6 Tg k/}////3f/ 3e/"??'?9?K?Q d?"5?"?????///+D@3OEO_iO{OF Q8OK\g @%ROH[Na@0+N5,co_taN2wTi;Pa:D?P#)*o3|<|Eu`;?u o`b "kV(##c by>L@Uq>A~`9Copyright 1996 Visio Corporation. All s reserved.`Shape.Hlp!#4010TF0eH$  H"'hT@)?,*443?P t` ?qtwUu ςu`zub_b}   27q!? 2Qb(8lU\%F\†a[*"  > > -5 0/T/ r !ܻ li>H"&hT@[n?@].-4E-P t` %?qtw| u ߂ u` u bb   lUa*w۽?@0z:  |>'=33?@rΟփ~?Vgk7rrrb@ xyʂ  >x Fh`#&f!DHy`D'f f   ,f,%H'/#&>1M1&@B>׳vN/>0>00BE)>?'g?%&A7M6s@?r@@p@ ,LES @A|@@;e!}%-5F, #Bgn ; PG@dQS+;\RSCGSbH{| d?[A$)<>?F hT0I@*A?<*?Nr) <EbbN =`*=+@ ; b]D m1mm m m |mL /!/2-}gTW s!:v!e'? uS`b#///*/%T//;?M?X7eGox1`3D Deptuh_`bb444 612ou ςww## wwwpEM_q p /JO3D perspective block shape. Change's depth by editing Custom Proties.mb?8io66?#3 2G U ( hT<A?* 22?Q*Jos <|su`:[u o`b ^k   /.RdR1R7z?C P0dL@?`Shape.hlp!#18005A~`9Copyright 1996 Visio Corporation. All "s reserved.ߑ>+e,Hs$ s$r \!pJ@O$MM?jlap* +! @zK@!/2 ^b#1(+20x a `Relocate Vanishing PointO [ dd>Tl"431߳?@1??jr0R16<1> M02vAB7P9 r,oA4˿A4?]O65z@4G"B BAC5 1@HmsT*i,kkQR?!i `Depth9`1 10%; 2OQ3OQ4OQ5OQ6OQ7OQ8OQ9OP100%$#1`MQD!