Naslov
Nove biotehničke metode integrirane zaštite hrastove oblovine od potkornjaka drvaša
(Novel biotechnical methods within the integrated protection of oak timber against ambrosia beetles)

Autori
Franjević, Milivoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.06

Godina
2012

Stranica
224

Mentor
Hrašovec, Boris

Ključne riječi
potkornjaci drvaši; hrastova oblovina; semiokemikalije; integrirana zaštita; naletno barijerne klopke; polimerne mreže s mikroinkapsuliranim insekticidima; FSC; HRN; EN1316-1
(ambrosia beetles; oak timber; semiochemicals; integrated protection of timber; barier traps; polimer nets with integrated insecticide; FSC; HRN)

Sažetak
Potkornjaci drvaši su skupina ksilomicetofagnih kornjaša iz porodice Curculionidae koji su važni tehnički štetnici na hrastovoj oblovini. Ekonomski gledano galerije koje stvaraju u drvetu i koje su naseljene ambrozija gljivama i smanjuju vrijednost hrastove oblovine i do nekoliko puta od njene potencijalne, maksimalne tržišne vrijednosti. Hrvatske šume d.o.o kao državno poduzeće koje danas gospodari najvećim dijelom šumskog bogatstva Hrvatske od kojeg 14 % drvne zalihe predstavlja hrast lužnjak, nositelj je FSC certifikata. Metode zaštite hrastove oblovine koje su prije bile dopuštene više nije moguće provoditi sukladno novim, strožim kriterijima zaštite okoliša ove organizacije. U novonastalim okolnostima ukazuje se potreba istraživanja novih metode integrirane zaštite hrastove oblovine. Provedenim istraživanjem testirana su danas dostupna komercijalna sredstva koja se baziraju na naletno barijernim klopkama i olfaktornoj manipulaciji ovom skupinom kukaca pomoću semiokemikalija kao i neka nova tehnološka rješenja u vidu polimernih mreža s mikroinkapsuliranim insekticidima. Istražena je mogućnost učinkovite primjene ovih metoda i tehnologija u integriranoj zaštiti hrastove oblovine. Za pravilnu upotrebu ovih sredstava u integriranoj zaštiti oblovine nužno je dobro poznavanje fenologije potkornjaka drvaša koji pridolaze na hrastovoj oblovini da bi se adekvatne mjere zaštite poduzele u optimalnom trenutku. Istraživanja u ovom radu su pokazala da samo pravovremeno postavljene naletno barijerne klopke mogu ostvariti mjerljivu redukciju populacije potkornjaka drvaša u zoni privlačenja hrastove oblovine. Pretpostavljena repelentnost semiokemikalija koje su simulirale četinjače ili agregacijske semiokemikalije za vrste koje koloniziraju drvo četinjača nisu pokazala repelentni učinak. Bez primjene polimernih mreža izostaje presudni element u zaštiti hrastove oblovine s obzirom na strogost trenuto važećih nHRN i CENN (EN 1316-1) normi koje u najvrednijim klasama za hrastovu oblovinu ne toleriraju ubušenja ovih kornjaša. Višegodišnjim praćenjem populacije potkornjaka drvaša u hrastovim nizinskim sastojinama i istraživanjima na hrastovoj oblovini utvrđena je do danas nepoznata bivoltinost vrste Trypodendron domesticum u našim klimatskim prilikama kao i pojava te ubrzano povećanje populacije alohtone vrste Xyleborus germanus, pridošlica iz Azije koja se tek nedavno u Europi počela pojavljivati kao štetna vrsta. Rezultati istraživanja u tom smislu ukazuju na učinak sekularnih klimatskih promjena, poglavito pojave učestalih kimatskih ekstrema. (visoke zimske temperature) na ovu važnu grupu tehničkih štetnika u šumarstvu. Posljedično, zaključci upućuju na nužnost bolje primjene metoda klasične zaštite kao i dopunu novotestiranim metodama integrirane zaštite visokovrijedne hrastove oblovine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA