Naslov
Ispitivanje kvalitete molekulskih valnih funkcija računanjem jednoelektronskih svojstava
(Molecular wavefuntion quality examination by calculating single electron properties)

Autori
Supek, Selma

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.06

Godina
1987

Stranica
95

Mentor
Maksić, Zvonimir B.

Ključne riječi
molekularne valne funkcije; jednoelektronska svojstva; semiempirijske metode MINDO/3; MNDO; CNDO/2D; SCC-MO
(molecular wavefunctions; single electron properties; semi-empirical methods MINDO/3; MNDO; CNDO/2D; SCC-MO)

Sažetak
Za računanje valnih funkcija velikog broja višeatomskih molekula primijenjene su semiempirijske metode MINDO/3 i MNDO bazirane na modificiranim NDO aproksimacijama i metoda samousklađenog naboja (SCC-MO) koja koristi efektivni hamiltonijan a uzima u obzir prekrivanje atomskih orbitala. Kvaliteta tako dobivenih valnih funkcija testirana je računanjem nekih jednoelektronskih svojstava koja su potom uspoređena s ab initio rezultatima Snydera i Bascha. Pokazano je da dijamagnetsko zasjenjenje i dijamagnetska susceptibilnost predstavljaju nužne, ali ne i dovoljne uvjete koje aproksimativne valne funkcije trebaju zadovoljavati. Metode MINDO/3 i MNDO ne daju dobre vrijednosti dijamagnetskog zasjenjenja za atome N, O i F. Razlog odstupanju izračuna srednje vrijednosti dijamagnetskog zasjenjenja leži u upotrebi neodgovarajućih orbitalnih konstanti zasjenjenja. Gradijent električnog polja (EFG) na jezgri dušika izračunat je semiempirijskim metodama CNDO/2D i SCC-MO za neke male molekule i molekule srednje veličine. One daju tek kvalitativne informacije o EFG-u, a metoda SCC-MO se pokazala boljom. Zaključeno je da gradijent električnog polja na jezgri predstavlja osjetljiv test anizotropije raspodjele naboja atoma u molekulskoj okolini. Istim semiempirijskim metodama (MINDO/3), MNDO i SCC-MO)izračunati su energijski pomaci elektrona unutrašnjih ljuski atoma N, O, F i Si u različitim molekulama. Računi su provedeni u okviru modela elektrostatskog potencijala u aproksimaciji točkastog naboja. Relaksacijske energije uzete su u obzir primjenom metode ekvivalentne koštice. Dobiveni rezultati se dosta dobro slažu s eksperimentalnim podacima dobivenim ESCA spektrojskopijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA