ࡱ> )+&'(q`bjbjqPqP4:: &`8lB<(*2"'''''''Z+h-~'aRRR')VVVR'VR'VV3~ ~bK')0(*S,@.`@.h@.V x''^(*RRRR  Jevgenij Paa enko. Ukrajinska i hrvatska knji~evnosti u austrijskom i postaustrijskom krugu: povijesni okvir i problematika knji~evnih poredbi U srediatu pozornosti je jedan od najmanje prou enih u hrvatsko-ukrajinskim komunikacijama razdoblja  od kraja 19. do prvih desetljea 20 stoljea. Na temelju predo enih determinanti razvoja upueno je na niz srodnosti u nastanku moderne i daljeg razvoja prema modernizmu. Obilje~en je niz srodnih tema i stilskih izra~aja, aktualiziran je problema nu~nosti komparativnog istra~ivana prikazanih pojava. Klju ne rije i: ukrajinsko-hrvatske komparacije, Franko, Les'a Ukrajinka, Stefanyk, ukrajinska moderna, ukrajinski modernizam Poredbeno prou avanje ukrajinske i hrvatske knji~evnosti pru~a mogunost sagledati s razli itih aspekata odreena razdoblja obilje~ena tipoloaki srodnim procesima. Upravo se takvima, nedovoljno istra~enim ali ispunjenim nizom srodnih osobina karakterizira razdoblje moderne i narednih desetljea, koje se razvijalo u ocrtanom ovdje austrijskome krugu. A. Flaker, posebice zaslu~an u razvoju hrvatske ukrajinistike razmatrajui odnos hrvatske knji~evnosti prema ukrajinskoj u 19. stoljeu, ukazao je na neke osnovne etape tog procesa. Slavist je posebice istakao zna ajan period kraja 19.- po etka 20. stoljea upuujui na nu~nost ispraviti propuste glede upoznavanja ukrajinske knji~evnosti u godinama ukrajinske moderne i nadalje. Posebice je zanimljiva knji~evnost koja se odnosi na Zapadnu Ukrajinu a koja je prebivala u sklopu Habsburakog carstva. Ve je ta uklju enost u prostore jednoga od imperija u kojem je bila i Hrvatska upuuje na odreene determinante koje su uvjetovale sli nosti u nizu problema s kojima se neminovno suo avale kulture u sklopu imperija. Probati emo istai odreene tendencije, teme, okvire koje bi mogle postati predmetom daljih prou avanja. Kolonijalnost i antikolonijalizam Ukrajina kao i razli itim razdobljima Hrvatska je prebivala u statusu nedr~avnog naroda zbog podreenosti drugim, takozvanim titularnim nacijama. Ukrajina je 150 godina bila pod vladavinom dva imperija gdje veinski teritorij se nalazilo pod ruskim carizmom. Zapadnoukrajinske zemlje, Galicija, Bukovyna, Zakarpatt'a su poslije raspodjela Poljske 1772. priklju ene Habsburzima. Prebivanje u dr~avnome sustavu, imperijskom prema svojoj prirodi je neumitno vodilo prema problemu inetretni kih odnosa, ponajprije izmeu titularne nacije i koloniziranih naroda kao i meu etnosima u sklopu imperija. Kolonijalni polo~aja je neumitno nastupao jednom od zna ajnih determinanti duhovne misli. Politika ruskoga carizma prema drugim narodima, posebice slavenski srodnim kao ukrajinski ili bjeloruski, pa ak i crkveno nesrodnim kao Poljska odlikovala se posebnom razinom netolerancije. Govorno, vjerski bliski ruskome, ukrajinski narod i njegov teritorij se tuma ili kao dio velikoruskog ato je bilo posljedicom ruskog imperijalizma i ruskog slavizma kao panrusizma. Politika, kulturno ozra je Habsburakoga carstva ipak se razlikovalo od onoga ruskog mada i u tome sustavu ukrajinski narod do~ivljavao ne manje pritiske i ograni enja poja ane i spomenutim meuetni kim odnosima, izmeu ostalog ukrajinsko-poljskim. Zbog neprekidnog proganjanja ukrajinstva u podruskome djelu, od druge polovice i sve do kraja 19. stoljea kao i sve do pada oba imperija va~nu je ulogu u obrani nacionalnog identiteta, razvoja knji~evnosti odigravala ukrajinska Galicija sa srediatem u Lavovu. Uza sve poteakoe svog statusa, Galicija je pripadnoau austrijskome krugu primala kulturnu informaciju sredianje Europe ato se odra~avalo i na kulturnome razvoju. Ve krajem 19. stoljea ukrajinska knji~evnost, kroz predstavnike podrijetlom iz zapadne Ukrajine razvijala se upravo na ukrajinskom jeziku, neprekidno zabranjivanom u podruskoj Ukrajini. Zbog takvih uvjeta pisci su iz isto nih prostora prebivali u neprekidnim vezama s zapadnom Ukrajinom i obrnuto, izmeu ostalog i zbog svijesti o nu~nosti nacionalnoga konsolidiranja. Pripadnost zapadne Ukrajine austrijskome krugu je zna ila uspostavljanje, ja anje veza izmeu naroda pod habsburakom, odnosno austrijsko-ugarskom vladavinom. Predstavnici kulture u zapadnoukrajinskim i hrvatskim zemljama prebivajui u istom administrativnome sistemu su imali vee mogunosti prema neposrednim kontaktima, nego oni u podruskoj Ukrajini. Upravo kontaktni procesu su ovdje bili prvi i najraniji glede povezanosti. Ve u 18. stoljeu, uz inicijativu slu~benog Be a, s ukrajinskog Zakarpaa je doseljavano stanovniatvo na zemlje Srijema, Slavonije. Isti procesi nastavljaju se s kraja 19.-po etka 20. stoljea kada na iste prostore, ponajviae u Bosnu dolaze Ukrajinci iz Galicije, imenovani kao i prethodni val migracija s ukrajinskih zemalja svojim prastarim imenom Rusini. Oni su donosili nove pojave  normirani ukrajinski jezik, na in ~ivota, grko-katoli ku crkvu, poznatu katoli koj, dakle hrvatskoj crkvi joa od pojave 1596. u Ukrajini grko-katolika. Doseljenici su, posve logi no morali podr~avati veze sa svojom povijesnom domovinom kao i airiti predod~bu o njoj u novoj za njih, hrvatskoj sredini u sklopu austrijskog kruga. Osim kontaktnih procesa potencijalnom je bila i srodnost idejnih, stilskih sadr~aja u te~njama ukrajinskih i hrvatskih intelektualaca ato je determinirano i pripadnoau istom krugu koji je prema svojoj dr~avnoj prirodi bio imperijski. Logi nom je bila te~nja prema utvrivanju vlastitih nacionalnih prava. U idejnim smjerovima druatvena se misao neumitno suo avala s pitanjima nacionalizma, kolonijalizma i nacionalnog identiteta. Teoretskim razmatranjima prirode nacionalizma posveeno je dovoljno pozornosti, posebice u okvirima prou avanja suodnosa knji~evnosti koloniziranih naroda i velikodr~avnih ideologija. Problematika nacionalne anga~iranosti je posebice aktualna u suvremenoj ukrajinskoj znanosti, s obzirom da sovjetskom ideologijom je musiran pojam takozvanog  ukrajinskog bur~oaskog nacionalizma kao ugroze sovjetskom re~imu. Nacionalizam se u okvirima imperijskog druatva razlikovao: postojao je onaj dominirajueg etnosa i obrambeni kao nu~an mehanizam o uvanja etnosa. Dovoljno grae za promatranje razli itosti takvih nacionalizama pru~a povijesni razvoj u okvirima ruske imperijske politike od caristi kog do sovjetskoga razdoblja. Nastavljajui takva istra~ivanja, bilo bi po~eljno usporediti tipologiju tih pojava na prostoru dvije imperijske formacije  one ruske i austrijske. O iglednom potvrdom razli itosti mo~e biti injenica da u istim vremenskim razdobljima postojanja dva imperijska sistema nacionalni ~ivot u Ukrajini je izra~eniji u njenom zapadnom, podaustrijskoj djelu, dok je stisnut zabranama u podruskoj Ukrajini. Meutim, i u jednom i drugom djelu je bila izra~ena te~nja koloniziranoga ukrajinstva prema nacionalnoj afirmaciji kao otpor koloniziranju u emu je priznata uloga nacionalno anga~iranih intelektualaca, predstavnika pozitivnog nacionalizma kao nu~ne pojave u uvjetima kolonijalizma. Teoretsko osmialjavanje ukrajinskog nacionalizma se razvija u zapadnim regijama, s obzirom na represivnu politiku ruske administracije. U odreenim svojim tendencijama te~nje ukrajinskih intelektualaca su bliske srodnim uvjerenjima hrvatskih rodoljuba o emu smo imali prigodu govoriti ranije. Razvoj nacionalne ideje i zbli~avanje ukrajinskih i hrvatskih intelektualaca u poimanju srodnosti politi kih sudbina se poja ava od po etka 20 stoljea i nadalje  sve do sredine 20. stoljea kada je poslije 1945. do 50-ih godina na ukrajinskom prostoru, uklju ujui zapadni dio zavladala sovjetska, na hrvatskom jugoslavensko-sovjetska re~imska ideologija. Aktualiziranje povijesnih, nacionalnih vrijednosti kao apel problemima sadaanjosti odvija se na ukrajinskom i hrvatskom prostoru u sli nim uvjetima te~nje prema nacionalnim idealima i njihovih poraza u imperijskim okolnostima. Kao ato je u Hrvatskoj do~ivio poraz novi kurs, u podruskoj Ukrajini sli nu sudbinu je imao liberalizam ruske politike poslije 1905. potrajavai samo do 1907. Kao ato nije bilo mogue uskladiti hrvatske interese s maarskim, bilo je nemogue o ekivati dug ~ivot ruskog liberalizma. Tamo je nastajala reakcija s reformama ruskog velikodr~avnika Stolypina koji se potrudio ukinuti dozvolu na priznanje ukrajinskog jezika i usmjerio se na stvaranje ruske petokolonaake konstrukcije u Ukrajini. Sli ne su tendencije su bile u politici Pribojevia u Hrvatskoj, odnosno poljskim glediatima na ukrajinsko pitanje u podaustrijskoj Ukrajini. Sve su te analogije, ma koliko su bile bliske ili udaljene svjedo ile o srodnosti stavova odreenih nacija s pretenzijom dominiranja nad onima koji su prebivali u statusu podreenih. Na takav na in, problem kolonijalnosti i antilkolonijalizma je bio neprekidno aktualan u ukrajinskim i hrvatskom druatvu. Razumijevanje vlastitoga kolonijalnoga statusa u sklopu imperija, dakle i u austrijskome krugu je neumitno utjecao na politi ku, duhovnu misao ato se moralo odraziti u kulturi. Nacionalno-rodoljubna anga~iranost Knji~evnost kao va~an graevinski blok i u isto vrijeme na in izraza nacionalnog identiteta  na prostoru oba imperija je obilje~en crtama nacionalizma. On ima dva glavna izra~aja - ekspanzionisti ki u emu je ruski primjer izri ito indikativan, te obrambeni - kao kontra diskurs od strane podreenih naroda. Ukrajinska knji~evnost tijekom cijeloga 19. stoljea i nadalje, sve do represija 1930-ih. razvijala se u ozra ju antiimperijskog diskursa.  Narodnicka ideologija odnosno nacionalno afirmiranje kroz narodnu kulturu pro~ima ukrajinsku knji~evnost tijekom 19. stoljea, sve do njegovog zavraetaka kada dolazi do sukoba izmeu mlae i starije generacije u stavu prema modernisti kim idejama. Meutim, to konfrontiranje je neumitno vodilo i prema konsolidiranju upravo zbog aktualnosti nacionalnoga problema. U ukrajinskoj knji~evnosti temu pu anstva su razvijali predstavnici stare generacije koji su bili glavni reprezentanti prikazivanja ukrajinskog sela kao okosnice nacije. Upravo oni su bili najbli~i tipologiji hrvatskog romantizma i realizma ato je vodilo hrvatsko-ukrajinskim zbli~avanjima. Osim srodnih idejnih te~nji va~an je bio problem nacionalnog identiteta koji se razvijao i u procesu kontrastiranja s drugima, ponajprije neslavenskim kulturama. Hrvatska knji~evnost sagledavala sebe u poredbi s drugima susjednim, ponajprije titularnim nacijama kao austrijska, maarska ili talijanska i zbog te~nje predo iti vlastiti identitet. Utvrivanje sebe u kontrastiranju s drugima predstavljalo je izraz kontra diskursa imperijskom diskursu. Ta izri ita tendencija u hrvatskoj, odnosno ukrajinskoj druatvenoj misli zaslu~uje na svoje poredbe. Jednim od izraza takvih utvrivanja bilo je i traganje za srodnim pojavama u drugim slavenskom kulturama, izmeu ostalog i u ukrajinskoj. U hrvatskoj knji~evnosti predod~ba o Ukrajini se formirala ponajprije na temelju uvjerenja o srodnosti, izmeu ostalog - u narodnom ~ivotu. Takva vizija Ukrajine nastajala je tijekom 19 stoljea, uglavnom na temelju knji~evnosti iz isto noukrajinskih prostora. Adekvatno osnovnim razdobljima hrvatske knji~evnosti 19. stoljea predod~ba o Ukrajini, njenoj knji~evnosti su u razli itoj mjeri vidljivi sve do kraja stoljea. Hrvatski su pisci upoznavali najzna ajnije predstavnike ukrajinskog romantizma i realizma: preporoditelji su identificirali Ukrajinu preko usmene knji~evnosti i predod~bi o juna kom kozaatvu koje je bilo opim likom europskoga romantizma. Gogolj kao pisac iz Ukrajine do~ivljavao se u razdoblju ilirizma i nadalje ponajprije kao slikar autenti nog ukrajinskog ~ivota. Naravno su bila poznata i njegova djela s ruskom problematikom, meutim on ulazi u hrvatsku knji~evnu svijest prije svega kao autor maloruskih lili rusinskih pripovijesti. Takav je stav prisutan sve do moderne kada je A. G. Matoa konstatirao da je pripovijetkama o ukrajinskom selu, prikazivanjem sitnih zemljoposjednika i svakako kozaatva Gogolj je bli~i hrvatskoj mentalnosti nego djelima o velikoruskim prilikama koje Matoa definirao kao tue hrvatskoj svijesti. Sredianjom osobom ukrajinske knji~evnosti koja je nazo na u svim razdobljima hrvatskog definiranja Ukrajine bio je Taras `ev enko. Osim romanti arskih vizija Ukrajine do~ivljavane i kao simbol nacionalne tragedije izra~avane kroz gubitak i te~nju prema neovisnosti, od druge polovice i sve do kraja 19. stoljea oblik Ukrajine se ocrtava kroz prevoenu prozu o selu u pripovijetkama Marka Vov oka, vrlo omiljene spisateljice u hrvatskoj sredini, a takoer pisca iz Bukovyne Jurija Fed'kovy a. Uz realisti ke slike ukrajinskog sela koje se do~ivljavalo kao vrlo blisko hrvatskoj stvarnosti Gogol' je i nadalje popularan u hrvatskoj moderni. Osim spomenutog Matoaevog priznanja blizosti Gogolja hrvatskoj mentalnosti, uklopljenost Gogoljevih prikazivanja ukrajinskog sela u hrvatski pu ki ~ivot potvruje i Vladimir Nazor. U velikoj literaturi o tom Bra anu ostala je neopa~enom od strane istra~iva a inkorporiranost Gogoljevih modela o selu u prikaz likova istarskih seljaka u Nazorovoj Boakarini. U idejnim pogledima, posebice o funkciji knji~evnosti u druatvu su takoer vidljivi srodnosti hrvatskih i ukrajinskih klasika koji zastupaju ideju nacionalne anga~iranosti kao prvotnu. Uvjerenjima Augusta `enoe o nu~nosti pribli~avanja knji~evnosti airokim masama su bliski stavovi niza ukrajinskih realista. Njihov red zavraava Ivan Franko (1856-1916) koji je otpo evai 70-ih s izri ito nepoliti kim stavovima, postaje sve do kraja ~ivota lider ukrajinskog nacionalizma u cjelokupnom ukrajinskom kulturnom, znanstvenom ~ivotu i posebice knji~evnosti. U bogatom opusu tog zapadnoukrajinskog pisca koji je roen, razvijao se upravo u austrijskom krugu niz pjesni kih, proznih djela ekaju na poredbu s hrvatskim piscima. U ukrajinskoj znanosti je usporeivano stvaralaatvo Franka i Kranj evia - u planu razmialjanja oba pisca o sudbi svojih naroda i njegovim putovima ato je kod ukrajinskog pjesnika izra~eno u epskom sijevu Mojsije (1905). Meutim, cjelokupno problem alegorijskog uobli avanja naroda u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnosti zaslu~uje posebnu pozornost s uklju ivanjem u krug poredbi i drugih pisaca iz obje knji~evnosti. Ne manji interes predstavlja i obraanje kod oba pjesnika liku radnika kao i niz drugih motiva i stilski srodnih uobli avanja. Ivan Franko predstavlja ne manji interes kao primjer stilskih transformiranja u prozi gdje nastaju promijene kao posljedica zanimanja za francusku knji~evnost. Pisac do~ivljava evoluciju od znanstvenog realizma kako je on sam imenovao vlastitu metodu - prema naturalizmu u duhu Zole. Franko bi morao biti usporeen s primjerima sli nih pojava u hrvatskoj prozi gdje postoje analogije u srodnim tendencijama. O ekuju na kompariranja s ukrajinskim realizmom prozna djela Eugena Kumi ia, Ante Kova ia. Od realisti ke tradicije prema moderni Na primjeru Ivana Franka, drugih pisaca promatramo jednu od izra~enih tendencija  nastanak prelaznog razdoblja od realisti ke tradicije prema modernim te~njama. Ukrajinska knji~evnost kraja 19. - po etka 20. stoljea je do~ivljava tendencije razvoja mnogo po emu srodne onima u hrvatskoj knji~evnosti. Uza sve nepovoljne okolnosti razvoja, posebice u podruskom djelu, kultura Ukrajine je uspijevala pratiti osnovne tendencije u europskim kulturnim srediatima do~ivljavajui moderne pojave kroz prizmu vlastitih nacionalnih osobina. Takav je karakter komuniciranja s zapadnoeuropskim izvorima, dakle ne izri ito apologetski, ve izborni, stvarala ki uobli avan ve u kulturi baroka i nastavlja se u narednim razdobljima, sve do moderne. Neki ukrajinski pisci kraja 80-ih godina 19. stoljea izra~avali oprezan stav prema modernisti kim deklaracijama, najprije zbog problema nacionalne neovisnosti, smatrajui da poziv pisca je nu~nost biti bliskim pu koj sredini ato je bilo karakteristi no i za hrvatske tradicionaliste. I dalje zna ajnim ostaje problem suodnosa nacionalno-rodoljubnih sadr~aja s didakti kom notom i postupnog pribli~avanja modernim izra~ajima. Negiranje potonjih od strane tradicionalista predstavlja prvu etapu koja se odnosi na 80-te godine. Isticanje problema nacionalne anga~iranosti popraeno je suzdr~anoau prema modernizmu, sudbina naroda i njegove zemlje deklarira se kao prvi cilj. Meutim, moderne tendencije neumitno proni u u stvaralaatvo tradicionalista emu je Ivan Franko potvrda. Izri it primjer opreznog oslobaanja od zastarjelih knji~evnih konstrukcija, pribli~avanja moderni uz odanost nacionalnoj anga~iranosti mo~e predstavljati, stvaralaatvo Les'e Ukrajinke (1871-1913). Naglaaeno obraanje svjetskoj klasici i njeno uvoenje u nacionalnu kulturu s ciljem deklariranja kroz knji~evnost pripadnost nacionalne knji~evnosti svjetskoj, ato je imalo implicitno izra~enu antiimperijski usmjerenost, do~ivljava u stvaralaatvu Les'e Ukrajinke svoj vrhunaca glede prethodnih tendencija u ukrajinskoj knji~evnosti. U uvjetima denacionalizatorske politike, rusificiranja elite i gradskoga stanovniatava selo je prebivalo glavnim srediatem ukrajinogovornog pu anstva. Ukrajinska knji~evnost je neprekidno aktualizirala temu sela, narodnog morala, folklornu stilistiku. Na kraju 19. stoljea takva tendencija, uz strategiju velikodr~avne politike u izvjesnoj mjeri neslu~beno tolerirala se s ciljem formiranja nacionalnog lika, posve ruralnog kakvim je bila predstavljana Malorusija. Upravo ukrajinska moderna ruai takav tip u nacionalnoj knji~evnosti gdje Les'a Ukrajinka nastupa kao svojevrsna avangardistica u prolegomeni modernizma. Mada je njeno stvaralaatvo graeno na nenacionalnim motivima, preuzetim iz svjetske klasike, idejni sadr~aj ima izri ito nacionalnu anga~iranost. U alegorijskom uobli avanju nacionalne problematike izra~ene kroz motive i likove svjetske klasi ne baatine pjesnikinja je bliska sli nim tendencijama u Nazorovom mitologizmu. Kao autor dramskih djela, spisateljica ipak se obraa neposredno nacionalnoj tematici, i to u samo jednome djelu graenom na konkretnom razdoblju ukrajinske povijesti prikazujui kroz povijesni model gorue probleme sadaanjosti. Napisana 1910. dramska poema Bojarynja predo ava Ukrajinu doba Rujine kako se imenovao po etak ruaenja moskovskim carizmom ukrajinske neovisnosti od druge polovice 17. stoljea. Poslije nacionalnog preporoda iz doba oslobodila kih ratova predvoenih Bogdanom Hmeljnyc'kym nastalo je ruenje Ukrajine od strane moskovskih boljara. Pjesnikinja slika posljedice konformizma koji neumitno vodi prema porazu nacionalne ideje. Djelo je nastalo u uvjetima novoga vala ruske imperijske politike kada poslije kratkog razdoblja liberalizma u kojem je 1905. po prvi puta u povijesti ruske filologije i politike bilo priznato postojane ukrajinskog jezika, doalo je do novoga vala reakcije i proganjanja svega neruskoga. U hrvatskoj sredini sa sli nim razmialjanjima nastupa Nazor apelirajui kroz povijesne analogije u Hrvatskim kraljevima prema nacionalnim idealima. U ukrajinskoj knji~evnosti prelaznoga doba  od realizma prema moderni spisateljice nastupaju kao nositelji ideja nacionalnoga zna aja. Oljga Kobyljans'ka, rodom iz podaustrijske Bukovyne nastavlja tradicionalnu seosku temu, ali sagledava nju s posve druk ijih stajaliata. Ne idealiziranje svojstveno ukrajinskoj klasici ve kriti an stav prema selu izra~ava spisateljica. Zanimajui se za ni eansko ruaenje malograanskoga morala, ona ipak nije postala apologet Ni ea ve je preuzimala ideju o duhovnoj snazi na emu gradi svoju viziju ~ene. Osim ato je stvarala lik ~ene posve suprotne od one u ukrajinskom realizmu kod Marka Vov oka spisateljica je zapo ela i predvodila plejadu istaknutih novelista odgojenih na europskoj knji~evnosti. Upravo ~anr novele, njen sadr~aj, poetske osobitosti malih formi u ukrajinskoj knji~evnosti mogu poslu~iti za kompariranja s hrvatskom novelom istoga razdoblja. U pozu se proni u ni eanske ideje ali se aire i socijalisti ka uvjerenja. Pripovijest Kobyljans'ke Zemlja (1902) ruai monolit u ukrajinskoj knji~evnosti idealiziranja sela, patrijarhalnoga morala i prikazuje zemlju kao opasnu snagu kojom je ovjek porobljen i spreman na zlo. Pisci prelaznoga razdoblja koji su, bez obzira na tendenciju prema realizmu bili uklju eni u tendencije moderne su pripremali teren za dinamiziranje upravo takvih tendencija. Razdoblje od moderne do modernizma u ukrajinskoj knji~evnosti je obilje~eno u odreenoj mjeri sli nim u hrvatskoj tenzijama izmeu tradicionalista i pristalica modernih te~nji. Odreeni predstavnici ukrajinske knji~evnosti svojim stilskim osobinama, tematskim sadr~ajem mogu upuivati na neke srodnosti na hrvatskoj strani. Osim spomenutih pisaca koji pripadaju prelaznom razdoblju od realizma prema modernizmu i koji u sebi nose niz analogija s hrvatskom piscima (Ivan Franko, Les'a Ukrajinka). Novi pisci koji nastavljaju realisti ki stil, idejno su druk iji ve u ruaenju vrijednosti prethodnih razdoblja. Kod veine ukrajinskih pisaca prelaznoga doba opa~amo kontinuiranje tradicionalne proze s romanti arsko-realisti kim stilskim obilje~jima. Kontinuiranost je izra~ena i u neprekidnosti nacionalno-rodoljubne teme koja poprima elemente moderne. To nije odanost zamagljenim likovima, ve vidljiva ocrtanost lika s naglaaenom idejom gdje alegorijski lik ima konkretan sadr~aj. Upravo takvom povezanoau nacionalnoga sadr~aja s elementima moderne mogu se usporeivati pisci. Vladimir Nazor s njegovom simbolikom veli anstvene proalosti (Veli Jo~e) i Oljga Kobyljans'ka u noveli Bitka su bliski nostalgijom prema osmialjavanju nacionalne povijesti kao zagonetke, bolom zbog koloniziranje domovine. Uz alegoriku moderne gdje dominira vegetacijska ornamentika, ona je oslikana i kao simbol tragedije. Nazorove posje ene aume Istre su srodne velikanima-aumama ukrajinske Bukovyne. Meutim, uz prvotnu suzdr~anost prema modernim izra~ajima upravo zbog aktualnosti nacionalne problematike, ukrajinska je knji~evnost do~ivljava krizu ideologije  narodnjaatva koje je od po etka 19. stoljea i sve do Franka 80-ih deklariralo nu~nost identificiranja pisca i naroda. Moderne su promijene bile neizbje~ne ali su se suo avale s realizmom. Modernisti ko rodoljublje kao zakonitost Komparativno prou avanje upravo modernih tendencija u ukrajinskoj knji~evnosti bilo je sprje avano stanjem u ukrajinskoj znanosti gdje je pojam ukrajinskog modernizma ranije preauivan. Usuprot tome uznosio se realizam koji je bio svojevrsnim etalonom knji~evne ideologije sovjetskoga doba. Neposredno u Ukrajini modernizam je postao objekt prou avanja tek u godinama osloboenja od re~ima. Definiranje predmeta analize, dakle prirode ukrajinskog modernizma je praeno trajnim polemikama knji~evnih povjesni ara ato je izazvano i samom graom. Bit problema bio je u tome da u ukrajinskoj knji~evnosti realizam i moderna, kao prva etapa kretanja prema avangardi su se pro~imali. Pisci koji su pripadali prelaznome razdoblju ili pribli~avali se moderni ponaj eae su bili vrlo oprezni s napuatanjem tradicije o emu se govorilo gore. Jedan od razloga bio je spomenuti problem aktualnosti nacionalnih ideala, te~nji prema osloboenju od kolonijalnoga statusa. Zbog toga je dolazilo do preplitanja uvjerenja onih koji us se deklarirali kao modernisti s onima koji su poznati kao tradicionalisti. U isto vrijeme je dolazilo do neminovnih generacijskih sukobljavanja, sudara ideologije nacionalnih ideala s estetskim te~njama novoga vremena. Konfrontiranje tradicionalno-moderno nastupa i kao svojevrsna zakonitost, ato izmeu ostalog potvruje i komparativni pristup. Sukobljavanja starih i mladih u ukrajinskoj knji~evnosti upuuju na isti problem ato i u hrvatskoj, u istome razdoblju - na rubu dva stoljea zbog razmimoila~enja druatvenih i individualisti kih stavova. Posve je neumitan bio sukob generacija  starih i mladih, sukobi unutra generacija u pogledima na funkciju knji~evnosti, u suodnosu tradicionalnog i modernog, u pitanjima uklju ivanja u nacionalno-patriotsku i socijalnu problematiku pored s modernim i modernisti kim, trzavice u povezivanju narodnog i opeljudskog, individualnog i kolektivnog, nacionalnog i kozmopolitskog. U ukrajinskoj knji~evnosti vidimo sli no stanje ato i u hrvatskoj gdje su nazo ni pisci razli itih usmjerenja. Predstavnici tradicionalnog su doali u literaturu 1870-80-ih godina (Ivan Ne uj-Levyc'kyj, Panas Myrnyj, Myhajlo Staryc'kyj, Ivan Karpenko-Karyj, Ivan Franko). Predstavnici srednje generacije pridr~avajui se realisti kih usmjerenja nisu bili radikalni prema modernoj stilistici, bili su u razli itim izra~ajima bliski njoj (Les'a Ukrajinka, Oljga Kobyljans'ka, Myhajlo Koc'ubyns'kyj). Mladi pisci koji su prebivali u razli nim odnosima s realisti kom tradicijom su obilje~eni modernisti kim usmjerenjima (Osyp Makovej, Vasylj Stefanyk, Marko eremayna, Bogdan Lepkyj, Volodymyr Vynny enko, Gnat Hotkevy , Oleksandr Oles', Mykola Voronyj, Myhajlj Semenko, Myhajlo Jackiv i drugi). Uz tradicionalizam moderna europskog podrijetla se airila ukrajinskom literaturo&j  . B " : F j D F H 軬whIQmHsHhUh CJaJmHsHhUh3CJaJmHsHhUhUCJaJmHsHhUh-,CJaJmHsHhUhn]CJaJmHsHh_ 4mHsHhO h!HmHsHh!Hh!HmH sH hn]mHsHhO mHsHh;+mHsH+& J H J!'0?^LN$dh`a$gd^b$dh`a$gdV($dh`a$gdE=$dh`a$gd $dh`a$gd5dhgdV( $dha$gdn]$dh`a$gdU $dha$gdn],Ʒ @r&,8: (&ln:<P V~2аȨببШبzrrh^bmHsHh5mHsHh5hSmHsHjh.0JUmHsHh =mHsHh.mHsHhmHsHh_ 4mHsHh5mHsHh0mHsHh`{mHsHhO mHsHhmHsHh97mHsHh9mHsHh;+mHsHh(mHsH,HJnp&PZ$68J D`(Z\nTbvʺ²ªҏʚʺʺʇʇhy~mHsHhmHsHhRhLmHsHh+?mHsHh97mHsHh5hSmHsHh =mHsHhmHsHh.mHsHhe5mHsHhLmHsHhmHsHhB-yh1UmHsHhB-yhmHsHh5mHsH/L P "!^!!!!!!""""""l#~########$$$$l&x&z&&&&&&V'^'`'l'p'2(R((((|)))))ѱѱѱᱩᙑᙩᙩhNmHsHhV(mHsHh2mHsHhnmHsHhAmHsHh9mHsHh:ZmHsHhOmHsHhy~mHsHhzmHsHh+?mHsHhe5mHsHjh0JUmHsH9)))0*D*X*****+@+B+~++++&,x,,, -`------z../8/T/r////0H0X00011b2222&3D3F3X3^3l3x3|3~3333F4H4Z44 5@6B66ȰȰhs0mHsHhs*mHsHh^bmHsHhJmHsHh]VmHsHhV(mHsHh+?mHsHhKmHsHhmHsHhzmHsHC66 7H7J7L7\77778884999;>;L;z;x<<<<T==???H?^????dAfAvAAAB*BPB2D4DEFHHI2I>IFIVI\IIJKҬ𤜴hU}mHsHhUXimHsHhLd(mHsHhmHsHh (mHsHh+.mHsHjhX0JUmHsHhJmHsHhXmHsHjh^b0JUmHsHh^bmHsHhImHsH8KKKKL L\L^LPMMMMMMN&NTNbNNNNNNOOHOOOOOȸsh]L!jhz7h^b0JUmHsHhLA%hCmHsHhLA%h^bmHsHhRh^b6mHsHhRh^bmHsHh:bh^b6mHsHh:bh:b6mHsHhB-yh1UmHsHhB-yhmHsHh^bmHsHhmHsHh1UmHsHhLd(mHsHhT mHsHh mHsHhU}mHsHhUXimHsHh6mHsHNNW]fjnx|||$dh`a$gdi /$dh`a$gd$dh`a$gd_ $dh`a$gdk$dh`a$gdSLZ$dh`a$gdV($dh`a$gd OOPP8PPPQ Q(Q`Q&R*RxRzR|RRRRRS`ShSnTVUUVVWWWWXPXtXvXXXXXXY$YȲઢzzrzrjh&mHsHh^#rmHsHh 5mHsHhNmHsHhmHsHh_klmHsHh-VmHsHhOmHsHh:bmHsHhzPmHsHjh^b0JUmHsHhjmHsHh{h`mHsHhpmHsHh^bmHsHhlh/mHsHhRmHsHhLA%mHsH)$Y0YTYVYXYYYYY*ZjZZZZZ"[&[([j[l[[[[[\6\L\r\\\]]]]^ ^&^`^^^____`$`2`<`v```ahmHsHh:ZmHsHhmHsHh_ 4mHsHhmHsHh+?mHsHhpmHsHh^bmHsHh!mHsHh`smHsHh 5mHsHhNmHsHh&mHsHh^#rmHsHh+mHsH3aa a,aHarata.bDbhbjbbbbbbb$c0ccTd\dddddddee*eFe`eeeeeeeef,f.fFfdf|ffffffffghh|hкк謤ؤؤغؤ蔌h:ZmHsHh!mHsHh1mHsHhSEmHsHjhN0JUmHsHhmHsHjhSE0JUmHsHh+AmHsHhNmHsHhmHsHh_ 4mHsHhmHsHhq mHsH7|hzi^j`jjjj6kJkVkkkkkfl|llll,m0mmmmmnnnnnnnn*pppppp6qRq^q`qdqvqĻ𭢚zhkmHsHh4*mHsHhkmHsHhDmHsHh^bmHsHh Gh GmHsHjh G0JUmHsHh G6mHsHh Gh G6mHsHhmHsHhmHsHh!mHsHh1mHsHh GmHsHh+AmHsH,vqqqqhrrrssttXtttttt*u6u8u@BTVְ8Phõ劂znnf^fzhYmHsHhD=mHsHhQNah6mHsHhfmHsHh mHsHhe mHsHh|&hmHsHh{*h6mHsHhDh6mHsHjh0JUmHsHh_ahmHsHh)WhmHsHh- h6mHsHhmHsHh3|mHsHh3|h3|mHsH$h~JLF³ hιֺ(H:ŽzrjbbhkmHsHh]tmHsHhB"mHsHhR<mHsHh 'FmHsHh5$mHsHhtmHsHhB-ymHsHh'h mHsHhMmHsHh6mHsHh mHsHh_ mHsHh'yhmHsHhmHsHh2mHsHhYmHsHhfmHsHhD=mHsH#.`!v+d0;Bxi$dh`a$gd ($dh`a$gdnC&$dh`a$gdS$dh`a$gd6$dh`a$gd' $dh`a$gdb>$dh`a$gd-$dh`a$gd)W$dh`a$gdi /$dh`a$gdk :L¼Ҽֽؾ Ŀƿȿ"8B`t&,RXbn>@,.ȼȨМ||q|h1_1h(mHsHhtFmHsHh 'FmHsHh(mHsHh5$mHsHhh6mHsHhtmHsHh^bh6mHsHhMh6mHsHh}#mHsHhmHsHh[mHsHhB"mHsHhMmHsHhkmHsHh\mHsH*.2Hdp~(BDLdJfz|XZ^`2J*h*mHsHhgmHsHh%%mHsHjh'0JUmHsHhmHsHhmHsHhmHsHUh'mHsHhtFmHsHhcFmHsHh/mHsHh?mHsHhATmHsHh9F'mHsHh)WmHsH2m - u austrijskom krugu, u podruskoj Ukrajini ato se nadalje realiziralo u postupnom nastanku ukrajinske avangarde. Karakteristi nom je bila upoznatost s osnovnim strujanjima zapadne misli ali ne manje karakteristi nim je bila osebujnost njihovih prenoaenja na nacionalno tlo. U tom procesu mo~emo promatrati sli nost i potencijalni kontakti s hrvatskim umjetnicima ve u srediatima europske moderne, ponajprije  u austrijskome krugu. Jedan od centara dodira bio je Be  gdje su po esto studirali galicijski Ukrajinci razli itih generacija - od Ivana Franka do mlaih. Upravo tamo su se mladi pisci pro~imali novim svjetonazorom ato potvruju Marko eremayna, Bogdan Lepkyj, niz drugih. Meutim, uz moderno - nacionalna anga~iranost, rodoljublje su bili normom. Studenti se udru~ivali u zajednicama s naglaaenim patriotskim atributom kao ato je  Si  koja svojim imenom naglaaavala na ukrajinskom kozaatvu. Secesijski slavizam je neumitno povezivao slavensku mlade~ upravo u europskim srediatima moderne. Be ka akola modernista je utjecala na ukrajinske pisce koji su se na povratku suo avali s realnoau  teakim stanjem nacije i nu~no su korigirali moderne ideje realisti kim vizijama, ispunjavali svoje stvaralaatvo socijalno-rodoljubnim sadr~ajem. Bez obzira na odanost nacionalnim idejama, neumitno se deklarirala pripadnost novim strujanjima koji su imali airoku lepezu. Neoromantizam je bio opim mjestom u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnosti u prelaznom razdoblju od realizma k moderni i dalje. Na rubu 19. - ulaska u 20. st. pjesniatvo razvijalo se u razli itim stilskim izra~ajima gdje posebice se istiau prosvjetiteljski romantizam, neoklasicizam u njegovom nacionalisti kom promjeru; neoromantizam s izra~enim antropocentrizmom; simbolizam koji sintezira sakralno i estetsko te dekadansa kao naturfilozofija vremena. Meutim, stilska palitra je mnogo slo~enija i karakterizira se uzajamnim pro~imanjem, preplitanjem stilskih izra~aja. Godine 1911. u asopisu Ukrajins'ka hata (Kijev) impresionizam je proglaaen vanjskom osobinom knji~evnosti, ekspresionizam odjekivao se u prozi pisaca posebice zapadnoukrajinskog kruga. U isto vrijeme posve komotno su nazo ni pisci realisti kog usmjerenja koji poprimaju odreene modernisti ke tendencije ili odupiru se njima. Glavnim izra~ajima su bili socijalno-psiholoaki, filozofsko-psiholoaki realizam s razli itim obilje~jima modernisti ke estetike kojoj nisu svi se predavale u potpunosti. Cjelovito, u ukrajinskoj knji~evnosti modernizam i realizam su postojale paralelno ili su prebivali u konfrontiranju. Realisti ka tradicija bila je ja a od modernisti ke u emu jedan od razloga bila optereenost nacionalnom idejom. S druge strane postojala je jaka svijest o iscrpljenosti prethodnih metoda narodnja ke ideologije s njenim moraliziranjem, idealiziranjem sela, pu ke estetike. Napuatajui zastarjele forme i sadr~aje, ukrajinski modernizam je razvijao karakteristi ne za ukrajinsku mentalnost osobine s crtama manirinosti, sentimentalnosti, fatalnosti uz naturalizam, aokiranje prikazima fiziologije, uz nadrealisti ke tendencije ato ponajviae izra~eno kod proznih pisaca. Kao jedan od izri itih predstavnika u prozi s tendencijom uklju enosti u tradicionalnu knji~evnost realista-narodnjaka i postupnog oslobaanja od njih nastupa Myhajlo Koc'ubyns'kyj koji postaje predstavnik impresionizma. Zaslu~uje na pozornost usporedba uloge krajolika kod Koc'ubyns'kog i predstavnika impresionizma u hrvatskoj prozi. Takoer upuuju na srodnost takvi zahvati kao karikaturnost, ironija s psihologizmom - kod Vynny enka i sli ni elementi kod hrvatskih prozaista. Posebice je izra~ena poznata i hrvatskoj knji~evnosti lirska proza kod mlaih kao Gnat Hotkevy  i Myhajlo Jackiv, istoj stilistici se obraaju stariji kao Les'a Ukrajinka, Oljga Kobyljans'ka, Vasylj Stefanyk i Marko eremayna. Psiholoaki lirizam u formi crtica vidljiv je kod Myhajla Koc'ubyns'kog ime je taj pisac blizak hrvatskoj moderni. Postoji niz tema, posebice izra~enih u dvjema knji~evnostima. Na rubu dva stoljea, u krugu naroda Austro-ugarske monarhije dolazi do migracijskih procesa. Oni se odvijali neposredno u krugu Austro-Ugarske gdje se joa od 18. stoljea vodila politika preseljavanja naroda. Po etkom minuloga stoljea iz Galicije, na prostore Bosne doseljavaju se grupe ukrajinskog seljaatva, izazvani siromaatvom. Tema emigracije, napuatanja rodne grude - hrvatske ili ukrajinske, odlazak u nepoznate zemlje trbuhom za kruhom dobiva u ukrajinskoj moderni sna~an odjek. Ivan Franko, Vasylj Stefanyk, Marko eremayna, M. Pavlyk do~ivljavaju emigraciju kao tragediju ukrajinskog naroda. Svojevrsnu apoteozu ta tema dobiva u stvaralaatvu ekspresionista Vasylja Stefanyka. Novele zbirke Kaminnyj hrest (1900) gdje on prikazuje bezizlaznost seljaka, primoranog na emigriranje su visoko ocijenjeni ve u poljskoj modernoj kritici s obzirom na povezanost ukrajinske Galicije s Poljskom. Tipoloaki blizak hrvatskoj knji~evnosti s tom temom, Stefanyk je bio prepoznat u Hrvatskoj kao svoj kasnije  ve pred i u razdoblju drugog svjetskoga rata kada su prevoeni novele o selu. Novelistika Dinka `imunovia s prikazom Dalmatinske Zagore i novele Vasylja Stefanyka s prikazom galicijskoga sela, ozra je tragi nosti, bespua ljudske duae, dramati nost likova  te i druge crte upuuju na nu~nost poredbi stvaralaatva Vasylja Stefanyka s hrvatskim novelistima. Tema sela s po ecima ekspresionizma kod Frana Galovia takoer upuuje na srodne osobine stilistike kod Stefanyka. Ne manje zna ajnu grau za kompariranje predstavlja pjesniatvo moderne. Ono je obilje~eno razli itoau stilova gdje od 1910. posebice razvijaju se neoklasicizam, nastavlja se neoromantizam ali ponajviae su izra~eni simbolizam i dekadansa. Pjesnik i dramati ar Vasyl' Pa ovs'kyj kao modernist iz Galicije deklarira odanost istoj umjetnosti, oponirajui tako tradicionalistima. Petro Karamans'kyj je obilje~en svima osjeanjima dekadencije, Mykola Voronyj je majstor urbanoga krajolika slikanog u duhu francuskog simbolizma, Volodymyr Samijlenko usmjereno ruai narodnja ku (narodnyc'ku) tradiciju, Oleksandr Oles' je ispunjen lirskog intimizma dalekog od socijalnosti tradicionalista, Myhajlj Semenko je izri it futurist. Kao i u prozi, uz protest proti tradicionalista vidljiva je odanost mladih protivnika tradicionalista nacionalnoj ideji. Galicijski modernist iz grupe  Moloda muza Vasyl' Pa ovs'kyj deklarira slu~bu ljepoti  ne i narodu, ali ne uspijeva potpuno posvetiti se estetskim vrijednostima jer osjea sebe sinom potla ene nacije. Rodoljubnost Matoaa koji povezuje moderno s nacionalnim ima sli ne pojave kod ukrajinskih modernista. Povezanost modernizma s tradicijom nastupa kao bitna crta pisaca u objema knji~evnostima gdje tradicionalno, socijalno, rodoljubno postaje normom kod pristalica modernih izra~aja. U razli itim formama predstavnici ukrajinskog pjesniatva modernih usmjerenja mogu se usporeivati s hrvatskim pjesnicima ato ostaje zadatak struke - hrvatske ukrajinistike i obrnuto. Stilske analogije su posebice vidljive u impresionizmu gdje bi se Domjani, Nikoli, Begovi i drugi mogli usporeivati s ukrajinskim pjesnicima. Neophodno je usporediti stvaralaatvo predstavnika zbirke  Hrvatska mlada lirika i modernista iz Galicije ujedinjenih u grupi  Moloda muza (Lavov, 1906-1909), mladih pisaca iz asopisa  Ukrajins'ka hata (Kijev, 1909-1914). Osim stilskih analogija vidljive su i odreene sli nosti u deklaracijama. Odreene srodnosti se daju vidjeti u airokom spektru knji~evno-kulturnih izra~aja. Dramaturgija se postupno oslobaa od tradicionalizma koji ima svoje paralele u hrvatskoj drami. One se daju promatrati u zaokupljenosti povijesno-rodoljubnim temama izra~enim u romanti arsko-klasicisti koj herojskoj tragediji (Panas Myrnyj, Ivan Ne uj-Levyc'kyj s ukrajinske strane, Ivo Vojnovi i drugi - s hrvatske). I nadalje je vidljiva realisti ka tema socijalne svakidaanjice, povijesna glorifikacija nacionalnih heroja, karakteristi na za tradicionaliste i ato prezentira Myhajlo Staryc'kyj poznat svojim ukrajinskim rodoljubljem. Ali istim motivima, posebice povijesnim obraaju se i mlai pisci. Bogdan Lepkyj, proglaaavan sovjetskom kritikom kao dekadent i bur~oaski nacionalist, nastupa kao primjer povezivanja modernih i nacionalno-politi kih te~nji. On je impresionist socijalnog, rodoljubnog usmjerenja. Kao prozaist, Lepkyj obraao se nacionalno-povijesnoj temi, stvara epsku teatrologija Mazepa, srodnu Vojnovievom djelu Smrt majke Jugovia. Pisac obraa se liku ukrajinskog nacionalnog heroja iz po etka 18. stoljea, anatemiranog ruskom crkvom, zabranjivanog sovjetskom propagandom kao simbol ukrajinskog nacionalizma i sli no predo avanog u ruskoj propagandi sve do prve decenije 21. stoljea. Mazepa je oslikan kao istaknuti get'man, dr~avni mu~ i rodoljub Ukrajine u emu je o igledno izra~en kontra diskurs imperijskoj ideologiji. Ne manje je patriotski ponesena Les'a Ukrajinka koja svjesno uzdi~e motive iz svjetske klasike. Taj posve novi pjesni ki talent je usmjeren prema raskidu s tradicionalnim seoskim temama, s povijesnim heroizmom. Kod Les'e Ukrajinke do~ivljava uspon filozofsko-psiholoaka drama izra~ena ne toliko u klasi nim formama ve kao dramska poema bliska europskoj moderni. Maeterlinkovske simboli ke vizije kod Les'e Ukrajinke su bliske dramskim izra~ajima hrvatske moderne kakve daju Fran Galovi, Milan Ogrizovi, Janko Poli Kamov. Meutim, Les'a Ukrajinka ostaje samostalna pojava sa svojim dramskim djelima koje zaslu~uju daljega rasvjetljavanja s ciljem prikazati njenu individualnost u stvaranju simbola. Ta specifi nost se da opaziti u usporedbi s drugim dramati arima-simbolistima kao Pa ovs'kyj, Oles', erkasenko. U svojim po ecima, daljem razvoju ukrajinska i hrvatska drama moderne imaju dosta sli nosti koji se u narednim godinama izra~avali i kroz uzajamno upoznavanje. Pisci Vynny enko i Vojnovi kao za etnici moderne drame na jednoj i drugoj strani, s vremenom su bili poznati na scenama obje te strane  Vynny enko u hrvatskom kazaliatu i Vojnovi u Lavovu. Zaslu~uje na pozornost poredbena analiza avangardnog teatra Janka Polia Kamova i Volodymyra Vynny enka. Drame Vynny enka nastupaju ve kao europska drama, u srediatu koje  ukrajinski grad i njegovo stanovniatvo. Pisac je imao veliki uspjeh airom Ukrajine i u inozemstvu, visoke ocjene je mu davao moskovski MHAT, pa tako je stigao i na hrvatsku scenu. Meutim, zbog preauivanja u sovjetskoj ideologiji je pokriven zaboravom i tek u zadnje desetljee je vraen javnosti. Problematika njegovog stvaralaatva, posebice suodnos umjetnik i druatvo, psiholoaka drama graanina u druatvenim odnosima, ime je dramati ar blizak Ideoloaki blizak Ibzenu, idejno zbli~ava ga s Krle~om ato zaslu~uje na posebnu pozornost. Jedan od aspekata poredbenih istra~ivanja bi se odnosio na takvu pojavu kao regionalizam. Regionalni karakter hrvatske knji~evnosti iz doba realizma ima svoje analogije i u ukrajinskoj literaturi. Pisci u regijama austrijskoga kruga kao Galicija, Karpate, Bukovyna i drugim su te~ili predstaviti kolorit vlastitoga kraja. Na ukrajinskoj strani regionalnost je bila izazvana rascijepljenoau ukrajinskih teritorija, podreenoau imperijima. Meutim, postojala je uzajamna povezanost, idejna ponajprije - u razumijevanju zajedniatava ukrajinskog problema i ideala  otpor kolonizatorima i te~nja prema neovisnosti. Uz regionalnost je jako izra~ena te~nja prema nacionalnoj cjelovitosti  nu~nosti povezivanja isto ne i zapadne Ukrajine gdje konsolidirajui ulogu odigravala sredianja figura ukrajinske nacionalne ideje Taras `ev enko. Regionalizam u smislu, prenoaenja tematskih interesa u regionalne okvire, stilskih, jezi nih osobitosti izra~ava se u moderni prikazivanjem kolorita Galicije, posebice regije Pokutt'a gdje pojavljuje se pokuts'ka grupa u novelistici. Kroz tu grupu mo~emo konstatirati da hrvatska regionalna knji~evnost ima odreene analogije u stvaralaatvu pisaca Pokutt'a. Marko eremayna u novelama slika ukrajinske Gucule s Karpata u uvjetima sli nim prikazivanjima Dalmatinske zagore, ponajprije turobnim prikazom seljaatva. Takoer neophodno je usporediti prozu Matoaa i novele predstavnika pokuts'ke grupe. Regionalizam kroz dijalektalno pjesniatvo nije tako izra~en. U ukrajinskom pjesniatvu ne vidimo tendencija srodnih hrvatskoj dijalektalnoj poeziji jer je za ukrajinsku knji~evnost jezik nastupao kao konsolidirajui imbenik i zato unificiranje jezika je bilo zna ajno. Dijalektizam je mogao nastupati samo kao jedna od stilskih komponenti, izvor obogaivanja nacionalnog jezika. Sli an idejni kontekst, politi ke okolnosti u borbi za nacionalni opstanak su uvjetovali niz analogija u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnosti. Ope duhovno ozra je je vodilo prema odreenim srodnostima u razvoju umjetnosti rije i od realizma prema moderni odnosno modernizmu. Meutim, postojale su i jake povijesne determinante koje su neumitno zbli~avale te literature, otvarajui srodne teme. Prvi svjetski rat i poratne godine u knji~evnosti Pripadnost austrijskom krugu najja e se izrazila uklju ivanjem u prvi svjetski rat. Ukrajinci podaustrijskog prostora, zajedno s Hrvatima se naali na istoj fronti - kao sudionici dogaaja tuih njihovim nacionalnim interesima. Isto se odnosilo i na Ukrajince podruske Ukrajine gdje su se, i zbog teritorijalnoga susjedstva dva sukobljenih imperija naali na suprotnoj strani, narodi su mobilizirani u rat za tue njima ruske interese. Rat je vodio prema primoranome ratovanju Ukrajinaca s jedne i druge strane fronte. Ukrajinski su pisci bili iz regije gdje su bili naj~eai ratovi na linija sudara dvaju imperija - iz Galicije. Dolazak na galicku frontu ruske vojske bio je posebice ~estok i zbog tradicionalnog antiukrajinizma i zato ato su Ukrajinci bili na drugoj strani fronte. Stradali su ne samo vojnici, ali i uvelike  mirno stanovniatvo. Svi su oni bili na niaanu ruske vojske. Na drugoj strani - isto noj fronti prebivali su Ukrajinci u ruskoj vojsci, gdje takoer je bilo stvaraoca na temu rata. Pisci su kao Osyp Makovej bili i u esnici rata i svjedoci razaranja upravo u ukrajinskim Karpatima. Mnogi su intelektualci, pred ugro~enoau ruske invazije u Galiciju bili primorani napustiti Lavov i odseliti se u Be . Rat se sna~no odjeknuo ukrajinskim druatvu i bio je trajnom temom. Upravo rat je ponovno probudio stvaralaatvo kod pisaca kao Stefanyk, eremayna. Rat je vratio pisca kao Les' Martovy  pisanju ali i uniatio je njegove rukopise zbog pogroma vojske u kui pisca umrlog u samome ratu. Mala proza  najviae je izra~ena, ponajprije u novelistici te se pojavljuje ukrajinska antiratna novela koja ima svoje analogije u hrvatskoj knji~evnosti. Novelist iz isto ne Ukrajine Stepan Vasylj enko dao je niz pripovjedaka o strahotama rata u Galiciji. Impresionist Bogdan Lepkyj iz Galicije kao pjesnik i novelist do~ivljava svjetski rat kao zlo, tue Ukrajincu, kao sudar dvaju imperija, tuih Ukrajini. U poratnim i postrevolucionarnim godinama knji~evnost i dalje je ispunjena teakih refleksije na rat, razo arenja, prikaza turobnoga stanja u druatvu. U vrijeme rata Stefanyk piae u Be u te kasnije objavljuje zbirku novela o seljaatvu iz Pokutt'a s prikazom sela u uvjetima rata i poljske okupacije. Ekspresivno su predo ene strahote rata u kojima pati ukrajinski ovjek. Rat je prikazan kao apsurd poja an smru sagledavanom iz psihe djece kao svjedoka smrti majke, kroz niz drugih tragi nih situacija. Antiratna novela Stefanyka - samo jedan opus njegovog stvaralaatva - o ekuje na kompariranje s hrvatskom prozom iste teme. Bogdan Lepkyj prikazuje stanje u ukrajinskome selu uniatavanom u ludilu svjetskoga rata ija je fronta prolazila i kroz zapadnu Ukrajinu. Antiratni opus pisaca nekadaanjeg austrijskoga kruga zaslu~uje poredbenog prou avanja gdje paralelom antiratne novelistike Krle~e nastupa i ukrajinska antiratna novela. Ne manje zna ajna je tema kriti koga prikazivanja druatva u poratnome razdoblju. Satira Bogdana Lepkog na galicijsku provincijsku malograanatinu, gdje je on pokazao istinito lice ukrajinskog galicijskog intelektualca kao sitne duae aludira na Krle~ine slike o hrvatskoj provinciji. Takoer i pjesniatvo ispunjeno antiratnim sadr~ajem, prikazom apsurdnosti rata, tragizma seljanina-ora a u vojsci. Poticaj za stvaralaatvo naredni dogaaji koji su predstavljali sli ni povijesni okviri: propast Austro-Ugarske, Rusije oduaevljenje padom oba imperija, nacionalno ujedinjenje  ukrajinskih teritorija u Ukrajini i ju~noslavenskih. Uskoro dolazi do poraza ukrajinske revolucije, ideja nacionalne neovisnosti. Zapadnoukrajinske su zemlje se naale pod poljskom vladom, isto ne  pod boljaevicima. Obnovili su se velikodr~avne konstante - velikosrpske i velikoruske, zaoatrili se napetosti ukrajinsko-poljskih odnosa. Neki pisci iz isto ne Ukrajine nisu prihvatili boljaevike (Panas Myrnyj), neki su oduaevljeni ali kasnije do~ivljavali razo arenje (Volodymyr Vynny enko, Stepan Vasylj enko). I ukrajinsku knji~evnost nije mimoiala apologija ruskoga boljaevizma ato e biti karakteristi no i za hrvatsku socijalnu knji~evnost te je August Cesarec imao svoje odreene istomialjenike kod isto noukrajinskih pisca kao Stepan Vasylj enko, Arhyp Teslenko. Vjera u rusku revoluciju, njeno idealiziranje ali i razmialjanja o sudbini nacije karakterizira pisce kao Geo (Jurij) `kurupij, Oleksandr Oles', Volodymyr Vynny enko, Mykola Voronyj. Romani Vynny enka utopijskog sadr~aja i August Cesarec. Sli nom je bila vjera u socijaldemokraciju ato zbli~ava Vynny enka s Krle~om. U zapadnoj Ukrajini, uz apologiju ruskoga boljaevizma (Jaroslav Galan), opi stav prema ruskim idejama bio je viae kriti an. Osyp Makovej nije vjerovao boljaevicima, nije prihvaao Lenjinov kult, nije oduaevljavao se masama i time se razlikovao od Krle~e s njegovom vjerom i Lenjinu, i masama. Za Makoveja sve to je zna ilo oduaevljene iluzijama koje e dovesti do velikih tragedija. Tako je pisac predosjeao nastanak ruskoga totalitarizma koje nije htio ili mogao vidjeti Krle~a u njegovom idealiziranju Lenjina. Pjesniatvo je u sredianjoj Ukrajini, poslije 1917. nadahnuto idejama nacionalnoga preporoda ato se odrazilo u stvaralaatvu mladih predstavnika modernisti kih izra~aja kao Pavlo Ty yna, Agatanel Kryms'kyj, Oleksandr Oles', Mykola Voronyj, Osyp Makovej i drugi. Poraz ukrajinskih te~nji prema dr~avnosti u uvjetima sukobljavanja na njenom prostoru zemalja Antante, ruskog graanskog rata odazvao se tragi nim notama u pjesniatvu. U zapadnu Ukrajinu 20-ih godina sti~u vijesti o prisilnoj kolektivizaciji u isto noj Ukrajini, gladi, represijama boljaevika prema ukrajinskom seljaatvu i intelektualcima. U svom razvoju od po etka 20. stoljea ukrajinska knji~evnost, uz nepovoljne okolnosti se razvijala dinami no, kreui se prema modernizmu koji postupno do~ivljava uspon poznat kao ukrajinska avangarda. Modernizam 1920.-ih godina razvija se adekvatno tadaanjem europskom kontekstu. Kao i u prethodnom razdoblju, knji~evnost predstavljala raskri~je razli itih stilskih tendencija izra~enih kroz individualnost stilova. U ukrajinskoj knji~evnosti osluakuju se sli ne tendencije: ja anje modernizma, posebice ekspresionizma i nastavljanje-vra anje realisti kom stilu s kasnijem usmjeravanjem na realizam od 30-ih g. i nadalje. Obilje~eno razdoblje od kraja 19. do prvih desetljea proaloga stoljea predstavlja opairno polje za poredbeno prou avanje upravo modernisti kih izra~aja u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnostima. Niz politi kih, idejnih analogija su determinirali nastanak tipoloaki srodnih pojava koje su obilje~ene u tekstu, najprije su eljavanja ideologije kolonijalizma i antikolonijalizma, anga~iranost knji~evnosti u rjeaavanju egzistencijalnih pitanja nacije. Na stilskoj razini opa~aju se razli ite forme postupnog potiskivanja tradicionalnih metoda  modernima uz zakonito sukobljavanje starih i mladih. Nastanak, razvoj modernih strujanja je obilje~en preplitanjem nacionalnih ideja s deklariranjem modernisti kih uvjerenja raskida s druatvenom problematikom ali i odstupanja od izjava zbog aktualnosti nacionalne problematike. Niz tema je vidljivo prisutan u objema knji~evnostima, najprije teme rata, iseljavanja, stanja seljaatva, duhovne kriza intelektualca i dr. Stilsko uobli avanje sli nih motiva zahtjeva posebnog komparativnog istra~ivanja koje bi moglo predo iti odreene zakonitosti, individualne osobine razvoja obije knji~evnosti obilje~enoga razdoblja. Knji~evnost od moderne prema modernizmu, najmanje prou ena predstavlja, mo~da jedan od razdoblja, najviae ispunjen nizom izri itih srodnosti u dvjema knji~evnostima. U daljim desetljeima, s po etka 30.-h godina modernisti ke tendencije ukrajinske knji~evnosti postupno se gase zbog represivnog usmjeravanja prema tuim ideoloakim dogmama, socrealizmu kao produktu rusko-sovjetske ideologije. Knji~evnost iz bivaega austrijskoga kruga, dakle zapadnoukrajinska nastavlja ritmiku razvoja, opet u nizu pojava srodnu sadr~ajima u Hrvatskoj. Taj proces je presje en od 1939. ato se proairuje od 1945. do 50-ih godina i na hrvatski prostor kada je represivnim intervencijama ugaaene su ukrajinsko-hrvatske komunikacije. U daljem razvoju ukrajinska i hrvatska knji~evnosti se kreu posve razli itim putovima koje ne daju UkrainianandCroatian literatureinthe Austrianandpost Austriancircle:the historical frameworkandissuesof literarycomparison Summary Thefocusisone ofthe leaststudiedin theCroatian-Ukrainiancommunicationsperiod- sincethe late 19thuntilthe firstdecades of the 20thcentury.Onthe basisof the given determinantsof developmentwere referredtoa number ofsimilaritiesinthe developmentof modernandfuturedevelopmenttowardsmodernity.Marked bya series relatedthemesandstylisticexpression,actualizedtheproblem ofthe necessityof comparativephenomenastudieddisplayed. Keywords:Ukrainian-Croatiancomparison,Franko,UkrainkaLes'a,Stefanyk,Vynnychenko, modern Ukrainian,Ukrainianmodernism  Flaker, Aleksandar. Ukrajinska knji~evnost u Hrvatskoj. Biljeake uz grau iz XIX. stoljea. Hrvatska/Ukrajina . Kulturne veze od Jadrana do Dnjepra. Dvojezi no hrvatsko-ukrajinsko zdanje. Zagreb, 1996, str. 100.  O tome: Paa enko, Jevgenij. Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi izmeu Galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb: Udruga hrvatskih ukrajinista, 2010.  Kasjanov, Georgij. Teoriji naciji ta nacionalizmu. Kyjiv: Lybid', 1999.  Thompson M. Ewa. Imperial knowledge. Russian Literature and Colonialism. 2006. Ukrajinsko izdanje: Eva M. Tompson. Trubadury imperiji. Rosijs'ka literatura i kolonializm. Kyjiv: Osnovy, 2008.  Vidi: Iz kronologije zabrana ukrajinstva. Paa enko, Jevgenij. Ukrajinsko-hrvatske knji~evne poredbe. Split: Knji~evni krug, 2010, str. 43-48.  Boehmer, Elleke. Colonial and Postcolonial Literature. Oxford and New York: Oxford Univ. Press, 1995.  O tome: Ideje slavizma u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnosti 19. stoljea. U: Paa enko, Jevgenij. Ukrajinsko-hrvatske knji~evne poredbe, str. 105-121.  Tompson, Eva. Trubadury imperiji, str. 31.  Shkandrij, Myroslav. Russia and Ukraine. Literature and the Discourse of Empire from Napoleonic to Postcolonial Times. Montreal & Kingston  London  Ithaca: McGill-Queen's Press, 2001. Ukrajinsko izdanje: `kandrij, Myroslav. V obijmah imperiji. Rosijs'ka i ukrajins'ka literatury novitnjoji doby. Kyjiv: Fakt, 2004  O tome: Paa enko Jevgenij. Gogoljevo ukrajinsko zalee. Forum, 2009, br. 10-12, str. 1498-1521.  Flaker, Aleksandar. Isto, str. 87.  Pavlovi, Cvijeta. Gogol' i hrvatska knji~evnost. Forum, 2009, br. 10-12, str. 1484, 1488.  O tome: Paa enko, Jevgenij. Ukrajinsko-hrvatske knji~evne poredbe. Split: Knji~evni krug, 2010, str. 161-162.  Uspor.: Pavlovi, Cvijeta. Modernizam  naturalizam ili impresionizam: Zola i Kumi i. Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi. Komparativna povijest hrvatske knji~evnosti. Split-Zagreb, 2010, str.141-156.  Istorja ukrajins'koji literatury. Kinec' XIX  po atok XX st. U dvoh knygah. Knyga 1., Kyjiv: Lybid', 2005, str. 170.  Ukrajinska avangarda 1910-1930. Zagreb, 1990.  Kamin uk Oljga. Hudo~nij dyskurs ukrajins'koji poeziji kinc'a XIX  po atku XX st. Kyjiv, 2009.  Mar uk, G. Novi ste~ky Molodoji Ukrajiny. Istorja ukrajins'koji literatury. Kinec' XIX  po atok XX st. U dvoh knygah. Knyga 1. Kyjiv: Lybid', str. 77.  Stefanik, Vasylj. Sinovi. Zagreb, 1941.  Kamin uk, Oljga. Hudo~nij dyskurs ukrajins'koji poeziji kinc'a XIX  po atku XX st. Kyjiv: Pedagogi na presa, 2009.  Zerov M. Marko eremayna i galyc'ka proza. Zerov M. Ukrajins'ke pys'menstvo. Kyjiv, 2003, str. 481  Mov an Rajisa. Ukrajins'kyj modernizm 1920-h: portret v istory nomu interjeri. Kyjiv, 2008, str. 519-520     PAGE  PAGE 12 *Vj $fj BDr|@BprXи𨠸𨠨РРhSmHsHh7;mHsHhmHsHhM3xmHsHh}mHsHh"mHsHh#mHsHh%%mHsHh-mHsHhmHsHhmHsHhfamHsHh6mHsHh*mHsH84FH 4r |JrPR>@L\ "     6 ŭŽͥŇhlp*mHsHhb>mHsHh$mHsHjhFU0JUmHsHhFUmHsHh]tmHsHhQmHsHhSmHsHh.mHsHh9PmHsHh-mHsHh-h-mHsHh7;mHsHhmHsHh-mHsH16 L N b   F J L   .@BD,4dNv.Tl@LXZ躲تتغº蚎hhhb>5mHsHhhhh6mHsHhhmHsHhQmHsHh\mHsHhPAmHsHhKmHsHhR<mHsHjhb>0JUmHsHhQ8mHsHh~/mHsHhb>mHsHhlp*mHsHhr*qmHsH0Z 2z "pz Vjl68dhz H.2HXdvะȰȰh$?mHsHhmmHsHhjmHsHh^mHsHhzMh' mHsHh+[mHsHhF mHsHhzMmHsHhmHsHhQ8mHsHh#cmHsHh' mHsHhhmHsHhb>mHsHh]tmHsH4Hp$~@Hz$b, .     !!ȸۨۜۨӨӨ۰{skkskhmHsHhlmHsHhlh X]mHsHh>EmHsHjhI40JUmHsHhlh$?6mHsHhI4mHsHh X]mHsHh' mHsHhF mHsHhPh' mHsHhmmHsHh$?mHsHh$?6mHsHhRh$?6mHsHhjmHsH'!P!z!!"" """"J#^####$$%%&&&N''>)@)f)*R*b******+L+p+t+v++,P,f,j,ھڳʫxxxh6mHsHh>6mHsHhdmHsHh^mHsHh>6h>6mHsHh mHsHhimHsHhihimHsHh0JUmHsHhRRmHsHhb>mHsH,j,p,,,--8-b-h-----. .8.l.n.z.~.....// / /&/2/4/L/h/j/l/|/~/////////20b0d0000 1ŽŽݵŭŵŵ՝hG(kmHsHh[SmHsHhimHsHhzmHsHh/LDmHsHh@ymHsHhSmHsHhq%6mHsHh;mHsHhRRmHsHh@x;mHsHh'ymHsHhShSmHsHh6mHsHhmHsH3 1"1(1*1T1j11123j3n3335777788(8*8,8`888B:P:::;;;;;;Žŵsk嵥ch#mHsHh mHsHhzhTk6mHsHhz6mHsHhTk6mHsHh~,bhz6mHsHh@KmHsHhzmHsHh]tmHsHhnC&mHsHhTkmHsHhWLmHsHhmHsHhfLKmHsHhmHsHhvmHsHh[SmHsHh@yhvmHsH$; <<t<|<~<<==F=H=n====>x>>>>?F?H?V?p?r?t???@AAAAAAAAB(B6BpBBBBB>CNCC"D.D2D>DDШШШh|,mHsHhmHsHhmHsHhk mHsHh (mHsHhK!|mHsHhXmHsHhk]mHsHh#mHsHhvmHsHhmHsHh mHsHh[SmHsHh6mHsHhK nmHsH5DDEE,E2E8E:EREEEEFF,FFGGGGGG8HLHvHHHIIIIIIIRJTJxJJJJKKMMMMMNN@NNNN*OOOOOP:PPPPFQ\QhQ|QQQQRRR4RFRRR SظȒȥȂzzhRmHsHhmHsHhTjmHsHhmHsHhFhFmHsHhFmHsHhFhmHsHhi /mHsHh PmHsHhmHsHhk mHsHh)XmHsHh6mHsHh9dmHsHhv (mHsHhImHsH. ShO56mHsHhh6mHsHhh#mHsHhBmHsHh:mHsHh;>mHsHhmHsHh-mHsHhRmHsHht/mHsH'Y ZZ[([*[>[@[^[r[z[[[[[[[[[B\H\z\\<]\]]]^*^0^6^t^^^^Z_r____``2`B````ͽ͵wŒh^emHsHh%4h%4mHsHh%4mHsHhDmHsHhCWmHsHha`mHsHhCWh`mHsHh`mHsHhN*imHsHh>KmHsHhCWhCWmHsHh:UEmHsHh mHsHh#mHsHhvmHsHhhomHsH.```bbrccccccdd"e,efhfpfxfzfff*g0ggggggggghhfiiiŽŽ͝襭|tthjmHsHhjh)mHsHjhD0JUmHsHhemHsHhTjmHsHh)mHsHh%4mHsHhN*imHsHh^emHsHhvWmHsHhumHsHhdEmHsHh^eh^emHsHhDmHsHh>KmHsHhhomHsH,iiijjjjjBjDjjoo~ttdufuhujuluuuuvvvvvFvTvVv2wDw^wdwwwwŹŭŢŒwwowog_h_mHsHhCrmHsHh4!mHsHhAmHsHh>mHsHhGOh4!mHsHhtmHsHhumHsHhZhTjmHsHh~hTj5mHsHhAhTj5mHsHhTjmHsHh mHsHhqcmHsHh X]mHsHhGOmHsHh@KmHsHh h mHsH%wwww>xvxzxxxxxyy4yRyjylynyzzz\zxzzzzz{F||}}t}}~@~~~ HN܀ཱུصصصححȥȥȝص}hmHsHhHimHsHh"SmHsHhAmHsHhf0mHsHhmHsHh X]mHsHh 0mHsHhuGhuGmHsHht{mHsHh_mHsHhyYmHsHhuGmHsHhCrmHsHh4!mHsHhtmHsH.܀ āԁ8J\h$RTVXjpr΃,ZrؽصȒzrzh4mHsHh mHsHh~mHsHh X]mHsHhZmHsHh~h~mHsHhUUXmHsHh31mHsHhl mHsHhshsmHsHhymHsHhFmHsHh"SmHsHhIb.mHsHhz+mHsHhmHsHhJumHsH*"RȈ̈ĉJtHJL2zrzRVhܐސpº²¢~h Sh S6mHsHh[mHsHh SmHsHh5mHsHhSmHsHh mHsHh(mHsHh jmHsHhlmHsHjhd.M0JUmHsHhsmHsHhUUXmHsHh X]mHsHh mHsHhd.MmHsH.Ƒؑ ܓ6^h j(Jtz|$d.<.>Z\`踰h~emHsHh 5mHsHh$mHsHh h mHsHhctmHsHhlmHsHh mHsHhT mHsHh SmHsHhSmHsHh[mHsHh5mHsHhEmHsHh[mHsHh{mHsH-`bntv|~ĜƜ̜Μ*,24@BXZnΝНܝ­׭­׭׭׭ׅט׭׭׭׭v׭׭׭׭׭׭h hR 7CJaJmHsH%h h~eB*CJaJmH phsH )h hR 70JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH )h hr0JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH %hR 7h~eB*CJaJmH phsH .`p$"$&(*,&HN$>dhgd2dhgd+.dhgd^bdhgdU $dha$gd]v $dha$gd_?4 $9Da$gd_?4 $dha$gdR 7ܝޝ ".024>@Z\fhz|ΞОޞ "<>BDZ\tvz|ğƟ՘խՃ)h hR 70JB*CJaJmH phsH )h h_?40JB*CJaJmH phsH %h h~eB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH 3Ɵܟޟ8:FHNPbdxz|ʠ̠  "$&68:LN^`tvxš)h h~e0JB*CJaJmH phsH %h hR 7B*CJaJmH phsH )h h_?40JB*CJaJmH phsH %h h~eB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH 4ԡ֡  "$&ꘫꘫnꘫ[LAhR 7h~emHsHh h~eCJaJmH sH %h h~eB*CJaJmH phsH )h hR 70JB*CJaJmH phsH )h hk+0JB*CJaJmH phsH %h h~eB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH )h hk+0JB*CJaJmH phsH )h hR 70JB*CJaJmH phsH )h h~e0JB*CJaJmH phsH &*,.0 $&(*6й~sh]SH@h+.mHsHh9?hXmH sH jhX0JUhh> TmHsHhh> TmH sH h_h> TmHsHh_h> TmH sH hhmHsHh&mHsHhmHsHhhmH sH jh0JUh.h> TmHsHhNh> T6mHsHh> TmHsHh.h> TmH sH jh> T0JUhbpuh~emHsHh~emHsH6FHJL.,2LNPR"$&(<>@㺲вкММzodYhNh> TmHsHh+Ah> TmH sH hSEh> TmHsHh+Ah> T6mHsHhq h> TmHsHhz7h> TmH sH hz7h> TmHsHh+.h> TmHsHh+.mHsHh2h> TmHsHhAh> TmHsHh> TmHsHhAh> TmH sH jh> T0JUhXhXmHsHh9?mHsH @TگܯޯPĹ𮤙~tiaVLA9h'mHsHhE=h'mH sH jh'0JUh^hmHsHhmHsHh;LhmHsHjh0JUh;Lh;LmHsHh$mHsHh;LmHsHh;Lh;LmH sH jh;L0JUh Gh> TmHsHh-h> TmH sH jh> T0JUhSEh> TmHsHh+Ah> T6mHsHh+Ah> TmHsHh> TmHsHh4*mHsH>ܯ8$ķƷʷ̷зҷַطܷ޷gdd.MgdDdhgd-;"dhgdb>gdFUdhgd'dhgddhgdUdhgd268:<"$&(·ķƷûΈ~sksaVNVJhchd.MmHsHh(hd.MmHsHjhd.M0JUhDmHsHhbpuhDmHsHjhD0JUhkmhb>mHsHh"](mHsHh"](hI4mHsHjhI40JUhYhb>mHsHhb>mHsHh)Whb>mHsHjhb>0JUhFUmHsHh jhFUmHsHjhFU0JUhh'mHsHƷȷ̷ηҷԷطڷ޷  hbpuh~emHsHh~/0JmHnHuh> T h> T0Jjh> T0JUhcjhcU޷  $dha$gd]vh]hgd+? &`#$gd+?21h:pN/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> +? Tekst fusnoteCJaJ>&@> +?Referenca fusnoteH*8 @8 +?Podno~je  %2)@!2 +? Broj straniceO1 ~ehpsBOAB ~eapple-converted-spaceOQ ~eatn n#<%4-G.p/X3C:DMsb(iBnuxxX  q}w>| h,\\ a % \/"Z#}#'*s/a1[3M8E:F:m:]@_JNRvUVVW^afEnqw|2ф*<Ȕɔ~u.0ѹ$'T~ɿBrrw 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 @0I00x@0I00x@0I00x@0I00x@0@0@0@0@0@0I00x.0 K00ׁI00I00K00 00 %%%( )6KO$Ya|hvqz*h:.*6 Z!j, 1;D޷goxh !(!!$>+g g C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 20. st ProductIDmm $% [\."/"Y#Z#|#}#''**r/s/`1a1Z3[3L8M8D:F:l:m:\@]@^J_JNN RRuUvUVVVW^^aaffDnEn~qqww||12Єф)*;<ǔɔ}~tu-йӹ#&&)SV!}ȿ˿ADqtqtvy Z#}#VWww,[Tkͼ4U}~þ{Bdravw  oH2^`OJPJQJ^Jo( tt^t`OJQJ^Jo(hHoDD^D`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHTT^T`OJQJ^Jo(hHo$$^$`OJQJo(hHoH!        .|68*.|8%K )ZyirW>#p )ZeeyirW>#p68*6 (~/WL}Zd^K8&&BJ+AAoO J j T ' b<|&-V2ON19#6+[Fv@~&E5`Q`)zP;+-tr@U} - !4!.:!X!-;"M#*$5$M$k$%%LA%nC&\&9F'v ( ("](Ld(6R 797z7 828o88y87;@x; A<R<D=;>$? @AmgA&BDDD/LD:UE 'FUFcFtF GtGuGRzGuH!H FJ>K@KfLK Lu7L;LCULd.Mz3MzM2NGO9PcPXQRRRw S"S[S5hS> T]V)W4WCWvWX)XUUXSLZ[[k\ X]^~_a`{h`QNa_afa~,b:b`{Tj"'#b>lFUJu{ dE.2f]sF X4F,AI P'}# %4 j-JS\Z*?@qc]v\6@df.3E='y$LIIQk$Bho+]SATy&M +?lin~ s*.h:]t1KOZ3LPAP Ai|r!0n#hk+M~ez.t/ =pz5SE &5#cb1UoVEJT_{2JA/I[ e LkqT >E?[ 5Z(*2 Sl k ^nOp"pZ^BSFU .km:ZgKJ#jttL+.(s0]tt{ RYos I;_2B"6JC@\ !"#$%'(,-./1234789:AGHIRTUZ[\_`b @@ @ @@@@@@ @$@&@*@,@0@4@6@B@F@J@L@N@P@R@V@X@`@b@d@f@j@l@n@p@v@x@z@|@@@0@@@@@@@@@@@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial?5 :Cx Courier New;Wingdings"1hfFy^Ny^N!x4d2QHP?N2Jevgenij Paa enkoJevgenij PascenkoJevgenij Oh+'0x  4 @ LX`hpJevgenij PaenkoJevgenij Pascenko Normal.dot Jevgenij4Microsoft Office Word@@.@_y՜.+,0 hp|  N^ Jevgenij Paenko Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%*Root Entry F@b,1TableP.WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q