ࡱ> !'`ĭbjbjLULU..?.?%^xDxxx8\ $!<<"^^^999&(((((($m"h$L%99L^^q!666^^&6&666^0 }껞x6&!0!6%%66`%9>w,6$999LLj999!   Jevgenij Paa enko Preporod i romanizam u stvaranju nacionalnog identiteta: ukrajinsko-hrvatske paralele Ukrajinski romantizam je prikazan kao kontekst za procjenu nekih izra~aja u hrvatskom preporodu. Ilirizam je zna ajan faktor formiranja vlastitog nacionalnog identiteta u usporedbi s drugim nacionalnim kulturama. Hrvatski romanti arski slavizam je ambivalentna pojava od pozitivnog  kao poticaj za spoznaju drugih slavenskih kultura, do negativnog  optereenost mitskom utopijom o nu~nosti zajedniatva opeg slavenskog konglomerata. Meutim, Ljudevit Gaj je posebice zaslu~an nizom ideja, afirmiranjem nacije ato ima analogije u ukrajinskom romantizmu. Doba preporoda je stvorilo temelj za nastanak i dalji razvoj hrvatske ukrajinistike. Klju ne rije i: ukrajinski romantizam, Gogolj, `ev enko, Bod'ans'kyj, Maksymovy , Rus'ka Trijc'a, Rusalka Dnistrovaja, Gaj, hrvatska ukrajinistika Ponovno osmialjavanje razdoblja preporoda i romantizma aktualno je u suvremenim te~njama prema novim prikazima knji~evne povijesti. Tuma enja tog razdoblja su bila optereena odreenim stereotipovima koji su ostali ukalupljeni u nekim konstrukcijama historije knji~evnosti. Bar ato se ukrajinske knji~evne povijesti ti e, u stavu su prema romantizmu se osluakivale predod~be o takozvanom reakcionarnom romantizmu, misticizmu, elitarizmu romanti ara ili s druge strane  demokratizmu, narodnosti kao nu~noj normi i sli no. Upravo zato je u suvremenoj ukrajinskoj znanosti posveuje se vidljiva pozornost tom razdoblju koje ispunjeno je nizom pojava s posve drugim zna ajima ato izmeu ostalog ilustrira sudbina Gogolja koji je formiran u ukrajinskom okru~ju nije dovoljno prou avan s toga glediata. Mogunosti posve novih tuma enja ukrajinskog romantizma je potvrdilo obilje~avanje 200. obljetnice smrti toga pisca koji je ponovno shvaen i osmialjen upravo u kontekstu ukrajinske romantike i aire  svjetskoga konteksta. Hrvatska je paralela problemu osmialjavanja obilje~enoga razdoblja ini se umjesnom jer ato se ti e metodoloakih stavova mo~emo opaziti odreene srodnosti glede stereotipa, zastarjelih procjena, nedore enosti i nu~nosti novih procjena. Komparativni aspekt je ponovno zna ajan, izmeu ostalog  i predo avanjem konteksta u nastanku knji~evnih pojava. Jednim od izri itih dosezanja preporodnoga razdoblja je bilo aktualiziranje problema nacionalnoga identiteta i te~nji sagledati, izraziti ga kroz prepoznavanja sebe u dugim europskim kulturama ato se mo~e vidjeti usporedbom ukrajinskih i hrvatskih primjera. S obzirom na nedovoljnu spoznaju o ukrajinskoj grai pokuaati emo ocrtati u osnovnim konturama glavne te~nje nacionalnoga preporoda u ukrajinskoj sredini ato bi upuivalo na srodne tendencije u hrvatskoj. Predo enim nazivom probamo ocrtati dva glavna smjera  druatveno-nacionalni i knji~evni koji se prepliu u slo~enom i zna ajnom glede formiranja nacionalnoga identiteta, u razdoblju od kraja 18. i tijekom prve polovice 19. stoljea. Naredno razdoblje, od druge polovice 19. stoljea i nadalje predstavlja novi stupanj u formiranju predod~bi o dva naroda ali i nastavlja prethodne tendencije. Sli no je u razdoblju preporoda nazo ne su prethodne ideologeme odnosno mitologeme koje su posebice izra~ene u hrvatskoj sredini  ponajprije slavizam koji odsada ima svoje paralele u drugim slavenskim kulturama. Upravo u razdoblju preporoda-romantizma hrvatski slavizam koji je prije toga bio ponajviae karakteristikom hrvatske knji~evnosti do~ivljava svoja izra~avanja skoro u svim slavenskim sredinama. Zaslu~uje posebne pozornosti istra~ivanje geneze hrvatskoga slavizma u komparativnom kontekstu kada slavenska tema od kraja 18. i nadalje izra~ava se u drugim slavenskim knji~evnostima. Razdoblje preporoda upuuje na to da je slavizam imao svoju pozitivnu funkciju, ponajprije kao izraz nacionalnoga identificiranja  jednog od najzna ajnijih dosezanja u preporodu, ali i negativnu  kao mitologem koji je ugro~avao nacionalni identitet stvaranjem predod~bi o nekoj homogenoj slavenskoj masi ato je izmeu ostalog deklarirao hrvatski ilirizam u nekim svojim postavkama. U tome kontekstu ukrajinski prostor kojim je hrvatska druatvena misao takoer se zanimala, slu~io kao taj koji je ruaio mitsku viziju o slavenstvu kao cjelini s obveznim pozitivnim zna ajem takvoga zajedniatva ato je neprekidno pratilo idejni sadr~aj hrvatskoga slavizma. Te proturje nosti, preplitanje pozitivnog i negativnog, srodnosti u traganju za preporodom, zablude i druge aspekte predo ava, izmeu ostalog i ukrajinsko-hrvatsko kompariranje gdje je preporodno razdoblje posebice zna ajno, ponajprije podudarnostima u odreenim te~njama kod nedr~avnih slavenskih naroda prve polovice 19. stoljea. I ukrajinski, i hrvatski narod su tijekom prethodnog 18. stoljea postupno gubili postojee forme dr~avnosti. Kao ato je hrvatsko plemstvo tra~ilo oslonac u Be u i donijelo 1712. neke pragmati ne odluke usmjerene na potporu od strane dinastije Habsburga, ukrajinski get'man Ivan Mazepa pokuaavao otrgnuti se od despotizma ruskoga cara Petra Prvog i 1708. sklopio savezniatvo s avedskim kraljem. Poraz Mazepovih te~nji vodio je prema postupnom gubitku ukrajinske autonomije, involviranju u ruski imperijski sistem na jednoj strani, a zatim  u Austrijsku monarhiju na drugoj. Reforme koje su Habsburzi ostvarivali u svome carstvu pozitivno su se odazvali za hrvatsku sredinu kao i za ukrajinsku u Galiciji gdje Lemberg, odnosno Lavov je postajao srediatem administrativne vlade ali i zna ajnim nacionalnim srediatem zapadne Ukrajine, kao i Agram-Zagreb za hrvatske regije. Kao ato je u Zagrebu 1776. osnovana Kraljevska akademija, u Lavovu je 1784. osnovano sveu iliate, prva visokoakolska, upravo sveu iliana ustanova na ukrajinskim zemljama. Sli no je tome da su reforme glede polo~aja Hrvata nailazile na otpor sa strane Maara, sli nim je bilo reagiranje i poljske vlastele (aljahta) ato je ko ilo razvoj zapadnoukrajinskih regija, ruralnih prema svojoj prirodi. Meutim, reforme ostvarivane Habsburzima dali poticaj za postupni nacionalni preporod. Ukrajinska Galicija e imati zna aj u neku ruku ukrajinskog Pijemonta kako e ga kasnije imenovati, neato pretjerano glede opega kulturnog stanja u toj regiji ali realnoga ako usporediti sa stanjem Ukrajinaca pod Rusijom. U podruskoj Ukrajini tijekom 18. stoljea imperijski pritisak je vodio prema likvidiranju institucija neovisnosti: 1764. je ukinuta getjmana yna kao forma odreene autonomije na elu s getjmanom. Godine 1768. po Ukrajini je razbuktio se masovni ustanak podr~avan kozaatvom  gajdamaky i gdje su osnovna masa ustanika bili seljaci, naoru~ani s zaoatrenim atapovima  po kojima buna je dobila naziv Kolijiva yna. Ustanak je imao antikolonijalni karakter, usmjeren proti poljskih i ruskih kolonizatora. Taj zadnji u povijesti Ukrajine veliki rat proti tuinaca je svjedo io nacionalno-politi ku svijest ato je zabrinjavalo ruski carizam te je 1769. ustanak bio potopljen u krvi: carizam je priguaio bunu ukrajinskih seljaka branei poljske osvaja e. Godine 1775. bila je prevarom (sli no prevari u osvajanja Dubrovnika francuskim snagama) likvidirana koza ka vojno-demokratska formacija Zaporiz'ka (Zaporoaka) Si . Zatim je cjelovito ukinut vojni ustroj zemlje te Ukrajina je proglaaena Malorosijskom (hrv. Maloruskom) gubernijom. U daljoj politici se izra~avala priroda imperijske svijesti ato je karakteristi no za bilo koju imperijsku formaciju i koja je formirala ovjeka svoga doba  apologeta imperijske politike ili oportunoga njoj. Upravo u takvim okvirima e se razvijati kulturna svijest na ukrajinskim zemljama u pred preporodnome razdoblju. Njegove su glavne tendencije  ili apologija imperijskoga diskursa ili anti imperijski diskurs. U zapadnoj Ukrajini onaj prvi stav se izra~avao, izmeu ostalog u takozvanome rutenstvu  udvaranje vlastima u Be u, ignoriranje nacionalnoga, preferiranje jezika imperijske dominaciju, prihvaanje poni~avajueg naziva kao Ruteni. Sli ne su tendencije izra~ene u podruskoj Ukrajini gdje nastaje mentalitet takozvanoga Malorosa, apologeta velikoruske ideologije s odricanjem od ukrajinstva, uz sli no poni~avajui naziv Maloros. Intelektualci su, znanstvenici ukrajinskog podrijetla radili u ne nacionalnim sredinama, pretvarajui se u intelektualce druge, dominirajue nacije. Takva tendencija je izra~ena joa u pred preporodnom razdoblju. Sudbina hrvatskih pregaoca, kao djelatnost Ruera Boakovica ima svoje paralele u sudbinama brojnih ukrajinskih prosvjetitelja pri ruskome dvoru ato je izra~eno od druge polovice 17. stoljea do smrti Gogolja kao posljednjeg zanesenjaka opsjednutog vjerom u mogunost humaniziranja ruskoga carizma. Meutim, dominantnom, progresivnom je bila te~nja prema nacionalnome preporodu aio ima svoje paralele ali i razlike u hrvatskoj situaciji. Osnovne izra~aje preporodnoga procesa i njegove refleksije u knji~evnosti, ponajprije u stvaranju nacionalnog identiteta i prepoznavanja sebe u drugim slavenskim sredinama imaju analogije u ukrajinskoj i hrvatskoj sredinama preporodnoga razdoblja. To se izra~avalo u zna aju odreenih institucija, ponajprije sveu iliata, u nastanku udru~enja srodnih akademskim ustanovama ato sve zajedno stimuliralo djelatnost nacionalne elite, vodilo je pojavi novih ljudi  nacionalne inteligencije koja je odigravala glavnu ulogu u procesima nacionalnoga preporoda. Upravo inteligencija, odnosno intelektualci su postali pokreta i novih ideja, ideologija, kriti ari postojeih stanja te glasnogovornici druatvenih ideja, ne - samo nekoga stale~a ili odreene druatvene strukture  seljaatva ili graanstva kao ato je to bilo ranije. Ljudevit Gaj nastupa kao izri iti novi ovjek koji govori u ime nacije, dakle Hrvata ali i aire  ju~noga slavenstva. Sli no su ukrajinski preporoditelji iz druatva sv. irila i Metoda u Kijevu (1845-1847) govorili ne samo o ukrajinstvu ve  o slavenstvu. Inteligencija kao druatvena kategorija nastaje po gradovima, uz odreena znanstvena, kulturna srediata. U Ukrajini to su Harkiv u kojem je 1805. osnivano sveu iliate, zatim Kijev gdje je 1834. utemeljen Univerzitet sv. Volodymyra krstitelja, dok je spomenuto sveu iliate u Lavovu osnovano ranije. Sva su tri sveu iliata stvorena u okvirima imperija  inicijativom carskih administracija s konkretnim ciljem airenja imperijske ideologije, dakle denacionalizatorske, antinacionalne politike. Meutim, upravo su te institucije postale srediata kontardiskursa imperijskoj politici. Upravo inteligencija u estvuje u uklju enju nacionalne kulturne, druatvene misli u europsko intelektualno komuniciranje. To se ostvaruje ponajprije upoznavanjem s idejama njema kih romanti ara. Radovi Herdera, `elinga, Hete te drugih  o narodnom pjesniatvu, o nacionalnom karakteru, o slavenstvu su davali zna ajni poticaj za slavenske kulture, posebice nedr~avnoga statusa, dakle veinu. Te su ideje naiale na airoki odjek u slavenskome svijetu, izmeu ostalog i Ukrajini kao i kod Hrvata. Mladi su intelektualci okupljeni u Harkovu, pripadnici udruge kao harkivski kru~ok romanti ara za glavno cilj smatrali preporoda i obranu duhovnih osobitosti ukrajinskoga naroda- sli no hrvatskim ilircima. Sli no aktualiziranju proalosti  Ilira, ukrajinski intelektualci te~e revitalizirati vrline zaporoakoga kozaatva koje se do~ivljavalo kao ideal viteatva, pravednosti, ravnopravnosti. U deklariranim ciljevima osluakuju se odjeci francuske revolucije s njenim idejama te idealima koje su doprle sve do naroda Ruskoga carstva i ato odra~ava neku formu europskoga zajedniatva. Harkovski su romanti ari, mladi profesori sveu iliata, pisci kao Ivan Sreznevs'kyj, Amvrosij Metlyns'kyj, Mykola Kostomarov i dugi su se upoznavali s europskim autorima, ponajprije njema kim te su osmialjavali njih kroz prizmu nacionalne sudbine svoga naroda. Zanimanje za pu ko stvaralaatvo kao jedna od dominanti romantizma je vodilo prema svojevrsnome konsolidiranju Slavena, bez obzira na prethodne povijesne tenzije, na primjer u ukrajinsko-poljskim odnosima. Poljski su kulturni djelatnici Vaclav Zaleski, Zorian-Dolenga Hodakowski, }egota Pauli su se pro~imajui idejama romantizma, oduaevljavali se ukrajinskom usmenom knji~evnoau ato je naglaaavalo zna aj folklora kao neke poveznice. Djelatnost poljskih romanti ara, posebice Vaclava Zaleskog nije ostala izvan pozornosti ukrajinskih preporoditelja iz Zapadne Ukrajinu, buduih predstavnika Rus'ke Trijce koja se ugledavajui na ve objavljene zbirke ukrajinskog folklorista iz Kijeva Maksymovy a, zatim i na poljska izdanja usmene knji~evnosti i sami su se namjeravali predo iti folklor Galicije. Upravo je ideologija romantizma nastupajui kao svojevrsni slavenski krugoval utjecala na nastanak i dalju djelatnost Rus'ke Trijce. Tako je sebe imenovala trojica preporoditelja iz Galicije  Markijan `aakevy , Ivan Vagylevy  i Jakiv Golovac'kyj. Imenom rus'ka izra~avali su autenti an naziv stanovniatva zapadne Ukrajine koji je sa uvalo to prastaro imenovanje zemlje joa iz srednjevjekovnoga doba  Rus' dok bi pu anstvo se zvalo Rusini, kasnije, upravo u doba preporoda, kao izraz pripadnosti Velikoj Ukrajini  Ukrajinci, uz uvanje imena Rusin, Rus'. Njihova je djelatnost usmjerena prema nacionalnome preporodu nailazila na proganjanje od strane habsburake administracije. Austrijskome inovniatvu u tome imenu se osluakivala Rusija koja doduae oduzela srednjovjekovnoj Ukrajini-Rus'i njeno autenti no ime Rus'. Zbog problema s imenom Rus', zapadni su Ukrajinci prebivali u permanentnom sumnji enju od strane Be a - kao simpatizeri Rusije koja je doduae rabila to za te~nje oja ati svoju politi ku prisutnost kod podaustrijskih Ukrajinca, s druge strane  na zemljama Ukrajine to ime se iskoriatavalo kao metoda utvrivanja pripadnosti Ukrajinaca (Malorusa) Velikoj Rusiji. Za mlade preporoditelje koji su isticali naziv Rus'ka Trijc'a va~no je bilo naglasiti svoje ime zbog povezanosti s velikom Ukrajinom-Rus' te su 1836. stvorili almanah u nazivu kojeg opet su naglaaavali na etni kome imenu - Rusalka Dnjistrova. Predo avajui svoje ime kroz naziv mitoloakoga lika rusalka (vila) su zapravo uklju ivali se u opeslavenski, europski krug afirmiranja nacionalnog identiteta kroz osobine narodnog stvaralaatva. Pripadajui istom kao i Hrvati administrativnom - austrijskome - krugu, ovi su predstavnici rus'ko-ukrajinskoga slavenstva neminovno morali dospjeti u polje zora i hrvatskih preporoditelja ato e se i dogoditi. Predstavljanje nacionalnog identiteta je bilo ne samo oduaevljenjem romanti ara glede pu kog stvaralaatva ve je nosilo i politi ku poruku  upuivalo je na stanje ukrajinskog pu anstva u Austrijskoj monarhiji. Tu te~nju Jakiv Golovac'kyj e konkretno izraziti kasnije, u Godianjaku za slavensku knji~evnost, umjetnost i znanost koji je izlazio u Lajpcigu na njema kom. U lanku Stanje Rusina u Galiciji autor, potpisan pseudonimom Gavrylo Rusyn s otvorenim sarkazmom je prikazivao austrijsku kolonijalnu politiku. To je izra~eno s oatrinom koja je ve nosila u sebi raspolo~enja bliske 1848. godine (objavljeno je 1846): Rusini su  pod dirljivim pokroviteljstvom Austrije  ~ive bez knji~evnosti, bez asopisa, bez nacionalne prosvjete, bez akola kao barbari, a u duai naroda se taji izri ito mnogo izroda, takvih ugnjetava a nacije kojima je garantirana potpuna besmrtnost. Ali oni su gori od Herostrata jer je hram nacionalnosti skuplji tisuu puta od hrama Dijane. Autor ukazuje na glavne razloge duhovne stagnacije te upuuje na putovi izlaska: Ponajprije nedostaje rus'kome narodu sposobnih voa i voditelja, srediata i organske povezanosti pojedinih djela, a naobra~enim Rusinima - neophodne moralne snage, poznavanja stvari, ljubavi prema domovini i vlastitoga ~rtvovanja. Narod je razjedinjen, prignje en i jedva ~ivotari bez samosvijesti, njegove su voe, denacionalizirani i tui njemu, mirno uspavaju ga nadalje u tome snu. A odozgo, na koncu svega gledaju na taj truli zastoj posve mirno i otklanjaju posredno, mo~da i nesvjesno, svaki pokret koji bi mogao probuditi uspavane. Sadr~aj i duh ovoga teksta bi mogao biti prepoznat u srodnim stavovima hrvatskih buditelja koji su morali znati za djelatnost ukrajinskih istomialjenika. Tekst Golovac'kog, izri ito pro~et osudom apsolutisti koga re~ima zahtijevao je radikalnih promjena. Zato je do~ivio airokih odjeka u intelektualnim krugovima ne samo Njema ke, ve i aire te je morao biti poznat i Hrvatima koji su komunicirali s tiskom na njema kom. Osim toga, u hrvatskim intelektualnim krugovima znalo se za glavno djelo ukrajinskih preporoditelja iz Galicije  almanah Rusalka Dnjistrova objavljen 1837. U uvodu je Markijan `aakevy  naglaaavao na onome ato je bilo sredianjim problemom hrvatskih iliraca - na nu~nosti, zna aju narodnog rus'kog jezika koji je u kolu slavenskih jezika, zajedno s duaom naroda  kao da je ista sljeza djevoja ka u dlanu serafina. Sli no zapadnim Ukrajincima, na krajnjoj isto noj strani - u Harkovu je 1843. Mykola Kostomarov objavljuje monografiju O povijesnome zna aju rus'kog narodnog pjesniatva, zatim u radovima iz slavenske mitologije uzdi~e zna aj Herdera. Ukrajinski preporoditelj ukazuje na njegovu zaslugu pred svim narodima, od kojih Nijemci mogu se pohvaliti svojim besmrtnim Herderom jer je nanio odlu an udarac prethodnim pogledima te je na nepokolebivom temelju uzdigao zastavu narodnosti. Dakle problem naroda, kao subjekta povijesti je bio sredianjom temom europske druatvene misli, zato je hrvatsko veli anje puka i njegovog identiteta izra~avano u preporodu bilo adekvatno opeevropskim, tako i ukrajinskim te~njama. Europski romantizam, a u njegovom sustavu preporodni pokreti u slavenskim kulturama izgraivali su niz pojmova koji su stvarali svjetonazor, estetska razumijevanja ovjeka toga doba. Oni su bili suprotni prethodnim polo~ajima klasicizma i prosvjetiteljstva, vodili su prema stvaranju nacionalnih znanosti, usmjerenih na prou avanje narodne kulture, stvarale su temelj za nastanak takve zna ajne grane kao etnopsihologija. U traganju za nacionalnim identitetom romanti ari su, kao i njihovi prethodnici uputili na niz pojava koji su meusobno povezani kao sastavni dio kulture u kojoj funkcionira duhovna, psiholoaka bit naroda. Oni su naglaaavali na takvim zna ajnim pojmovima koje se opa~aju kod svih slavenskih kultura, u druatvenoj, znanstvenoj misli  to je najprije nacionalna individualnost, karakter naroda i njegov odraz u pu koj kulturi. Herder u radu Misli iz filozofije povijesti ljudstva skree pozornost na posebnosti karaktera indijanskih plemena iz sjeverne Amerike, s njihovim posebnim izra~ajem ratobornosti, slobodoljublja, poatenja. U neku ruku sli no je i razmialjao Gogolja kao predstavnik romantizma u ukrajinskoj i ruskoj knji~evnostima. Kad je postigao uspjeh u ruskoj sredini upravo zahvaljujui prikazu ukrajinske pu ke kulture, Gogolj se usmjerio na dalje i dublje prikupljanje usmene knji~evnosti s ciljem prikazati preko nje ukrajinski nacionalni karakter. Pisac odlu uje napustiti Rusiju i vratiti se u domovinu gdje bi predavao na novootvorenom Kijevskom sveu iliatu povijest Ukrajine. O tome je ve dogovorio suglasnost s rektorom sveu iliata i svojim prijateljem  Maksymovy em, sakuplja em narodnih umotvorina i u kojima Gogolj vidio odraz ukrajinske narodne duae. U istra~ivanju O maloruskim pjesmama (1834) Gogolj izra~ava viene ukrajinske naravi, ponajprije kozaatva koje do~ivljava, adekvatno romanti arskome svjetonazoru - u duhu onih stavova koje je iznosio Herder i koji je bio, da ponovimo poznat ukrajinskim romanti arima. Naime, Gogolj tuma i narodnu pjesmu ne kao povijesno svjedo enje, ve ponajprije kao odraz narodne svijesti, duae kroz koju taj dogaaj izra~ava se - u pjesni kom do~ivljavanju stvarnosti. Pisac naziva usmenu knji~evnost umjetni kim odrazom ukrajinskog koza kog mentaliteta, kao njegova umjetni ka refleksija. Gogoljeva nadahnuto rodoljubna, izri ito proukrajinska vizija kozaatva kao, pristup ukrajinskoj pjesmi kao odrazu nacionalne naravi bili su naairoko opa~eni u tadaanjoj Rusiji. Ali ne samo u kulturnom miljeu, ve i represivnom s odgovarajuim posljedicama: carska administracija te~ei presjei bujanje nacionalnoga patriotizma tog Ukrajinca nije mu dozvolila ostvariti naum vratiti se u Kijev i predavati na sveu iliatu. Meutim, pia evo slikanje kozaatva, poimanje ukrajinske duae odjeknulo se u stavovima harkivskog, zatim kijevskog i peterburakog profesora M. Kostomarova kao glavnoga teoreti ara ukrajinskog mentaliteta, posve druk ijeg od onoga u Rusiji. Sli no Gogolju poljski skuplja  ukrajinske usmene knji~evnosti u Galiciji Vaclav Zaleski takoer naglaaava na tome da pu ke pjesme vrlo tanko odra~avaju emocionalni sustav narodnoga karaktera. Prema mialjenju poljskoga romanti ara, pu ke pjesme su klju evi za svetinju narodnosti koji otvaraju likove kroz koje svaki narod s najveom istinom oslikava te izra~ava svoj karakter, izra~ava osjeanja, predo ava svakojake obi aje, to je najto nije uobli avanje narodnoga ~ivota. Takav je stav Zaleskog opazio ruski filolog Aleksandr Pypin koji je posebice visoko cijenio inzistiranje Zaleskoga na nu~nosti razlikovanja na ina izra~avanja ekspresije u usmenoj i pisanoj knji~evnosti. Zna aj doba romantizma u daljem razvoju druatvenih znanosti koji su produbljivali spoznaju o nacionalnom identitetu izra~avao se i u sagledavanju formiranja nacionalnog karaktera u kontekstu druatveno-politi kih zbivanja. Dakle, osobine mentaliteta ne predstavljaju neku stati nu kategoriju ve oblikuju se u vremenu, transformiraju se ovisno zna ajnim druatvenim formacijama, prebivaju u dinamici povijesnoga razvoja. Opa~anja Herdera glede toga da je pjesniatvo naroda srodno Proteju ato mijenja svoj izgled ovisno o nacionalnim osobinama tih naroda dobivaju potvrdu u ukrajinskoj sredini. Ukrajinski su romanti ari, slavisti, filolozi  ponajprije Osyp Bod'ans'kyj, Amvrosij Metlyns'kyj, Mykola Kostomarov i drugi su otra ali pozornost na izra~eni dramatizam ukrajinskih pjesama, povezivali su te osobine s posebnim karakterom ukrajinskog naroda koji se formirao, za razliku od susjedne Moskovije (od 1721.  naredbom cara Petra I. slu~beno uvedeno je ime prema gr kome Rossija). Napetost, dramatizam ukrajinskog epskoga spjeva romanti ari su tuma ili prebivanjem naroda u dramati nom povijesnom ozra ju. Prema mialjenju Bod'ans'kog, izra~enom u magistarskoj radnji O narodnom pjesniatvu slavenskih plemena, razinom dramati ne napetosti ukrajinske pjesme su jedinstvene i stoje po tome viae od drugih slavenskih plemena. Prema opa~anju tog slavista, upravo manje buran ~ivot i pasivizam bili su viae karakteristi ni nacionalnoj sudbi Rusa ije su pjesme obilje~ene tugom. Srodna opa~anja izra~avao je Gogolj koji je povezivao povijesne osobine ~ivota ukrajinskog pu anstva, u prvom redu kozaatva s osobinama njihovog usmenog pjevanja: Izraz pjesama njihovih  ato ~enskih, ato koza kih skoro je uvijek dramati an  obilje~je razvoja narodnoga duha i aktivisti kog nemirnog ~ivljenja kojim je dugo ~ivio taj narod. Meutim, M. Kostomarov je prikazao transformiranja nacionalne sudbe, mentaliteta razli itih tipova Ukrajinca  adekvatno daljem povijesnome razvoju. Nostalgija, sjeanje na veli anstvenu proalost i tu~na realnost e postati izra~enom crtom stvaralaatva romanti ara ali e se izraziti u neoromantizmu moderne. Stvaralaatvo Nazora istarskoga razdoblja u kojem je pisac koristio zbirke usmenoga pjesniatava ali i obraao se odreenim elementima iz ukrajinskog pu kog ~ivota predo enim u stvaralaatvu Gogolja, mo~e biti samo jednom ilustracijom. Pisac razmialja o promjenama u narodnome karakteru nastalim zbog dramati nih promjena u polo~aju naroda  od slobodarskog do porobljenog. Sli ni su modeli nazo ni u hrvatskim vizijama sve do secesijskog alegorija Nazora - od Velog Jo~e do galiota ato ima svoj niz paralela u ukrajinskom romantizmu. Kroz tu poredbu mo~emo opaziti joa jednu potvrdu da romanti ari nisu zastajali na nekim konstantama u opredjeljenju narodnih osobina ve su u$&(*Xhj$ j " :   * d p   :ŽŵŽŽŭ}umuhmHsHh4DmHsHhu:mHsHh- mHsHhramHsHh'mHsHh RmHsHh-bmHsHhFmHsHh|mHsHh{ddmHsHhAmHsHhH_3mHsHhiJmHsHhBmHsHh/smHsHh27h/smHsHh27mHsH*&(   h,49BKhSs`h$Nhr, $dha$gd $dha$gd:y$a$gdM@x­:Jx&.@h,.2FH\`tvBp&LаȨȨȰȨȰనh{nmHsHhOmHsHhbmHsHh]mHsHhmmHsHhUmHsHhHmHsHh'mHsHhomHsHh27mHsHh4DmHsHhmHsHh smHsH< X.:@Nbf|6@4dhj*:htɹyqyh6+mHsHh:ymHsHhimHsHh_mHsHhTmHsHh (mHsHhSmHsHhjmHsHh0:mHsHh98mHsHhbmHsHhmHsHh{nmHsHh]mHsHhUmHsHhomHsHjh]0JUmHsH,<J  : L p B!R!|!~!!!!! "H"^" #H#`#l####$ $$$0$f$$$$$$$%%(((b(l(訰h ??mHsHhJVmHsHhmHsHh[mHsHhBSmHsHh6+mHsHhWsmHsHh$TQmHsHhH_3mHsHh0:mHsHhmHsHh_mHsHh&mHsHh (mHsH8l(n((((((())$*&*<*b*x*******+V++,H,Z,x,,,,,, - --,-B-^-|---".2.@..&/(/*/@/^/ذШȨРЈhI*mHsHhmHsHhG.mHsHhaqmHsHh>|mHsHhef!mHsHhk mHsHhRq^mHsHhs[mHsHhN3DmHsHhLmHsHhRWmHsHhh mHsHha^SmHsHh_mHsHh ??mHsH2^/l//////&0.0N000111X111t2v222222"34363X3Z33D4t44444455j55555L666ȈȀhlmHsHhb+mHsHhSmHsHh_mHsHhkGmHsHhXmHsHhN3DmHsHhk mHsHhxmHsHhmHsHhI*mHsHhmHsHhLmHsHhClmHsHhG.mHsHhobmHsH/666677l7777788D8294969`9999999::$:&:>:V::::::::::;2;^;p;;Ž൥ͥ襑yymhh:hh:6mHsHhh:mHsHh mHsHh.gmHsHhvmHsHhhP6mHsHhPmHsHhxmHsHh<mHsHhJ~mHsHh*mHsHhmHsHhH+uhobmHsHhobmHsHh:jLmHsHhb+mHsHh~&mHsH*;;;;;<<$<D<F<P<R<j<l<n<<< =~>>>>>>?0?h?l?????J@T@V@b@d@h@|@@@@@AAAAAA࣫{{h AmHsHhJ~mHsHh? EmHsHh*}mHsHhvmHsHh+mHsHhe"mHsHh mHsHhH mHsHh[6mHsHh h[6mHsHhw8mHsHhHsHh:jLmHsHhmHsHhh:mHsH0A>BPBRB`BBBBBBB&C8C:CZCCCCCXDbDvDDDDDDDD E&E8EPEEEEETFZFFFGGG^GrGtGGGGººڲڪڲʲ𲖎hg*hob6mHsHhH=mHsHhg*mHsHh mShob6mHsHh+mHsHhBmHsHh mSmHsHh=57mHsHhmHsHhExmHsHh AmHsHjhH 0JUmHsHhobmHsHh? EmHsH1GHHNHZH~HHHH I I4IDIIIJ&J,J@JhJJJJKNK`KbKxKKKKKKKKKLL NNN$NRNTN^NNO OOO0PYBYZYY.Z2ZZZr[t[[[[B\H\V\h\x\\\$]ȵ赭hgmHsHh8GomHsHh| h| mHsHh-mHsHhmHsHh-mHsHhV mHsHh| mHsHh7mHsHhw8mHsHB$](]]]]]]]]^^L^N^P^^^^^^_._d_"`J`t```aaaaaaaPbRbnbbbb`cfczc\d^dndeeeefggNgghhؼ輠hRmHsHh_mHsHh}<mHsHhPmHsHhPhX6mHsHh'wmHsHh8GohX6mHsHh8GomHsHhgmHsHhmHsHhXmHsHh| mHsHhLmHsH8hhi"i&iBidiiijjj2jjjjjkHkkkkkkkkll2mBm\mpmmmmmm nqLqRqjqqqqqPrrs\srss tt8t:tHtVtttttttttu[mHsHhFHmHsHhAh:}6mHsHhAmHsHh:}hU[6mHsHh:}ht6mHsHhOmHsHh:}mHsHhY6mHsHhU[mHsHh%mHsHhtmHsH:lwwww*xRxxZyyyyz zzzz{T{p{~{{{$|&|(|8|:|P|l|||}D}P}}D~L~l~~hjl†ؤ~hmHsHjhU[0JUmHsHh{mHsHh5mHsHh`mHsHhJ+mHsHhFHhU[6mHsHhFHhJ+6mHsHhFHh>[6mHsHh%{mHsHhY6mHsHh>[mHsHhU[mHsHhFHmHsH0†Ć$:@fxʈ|Љ,@l؊ڊ6J bnvȌҌN΍8شئzh*hU[6mHsHh*mHsHh>mHsHhOmHsHhtmHsHjh0JUmHsHhJVmHsHhumHsHh Th6mHsHhyXmHsHhmHsHh TmHsHh{mHsHhU[mHsHh^?mHsH.tJtƓړ֔ؔڔ$BDPڕ NdƗ,Hnp&(6:N™ɹ鹩hA8ho6mHsHhA8hd6mHsHhdmHsHhA8mHsHhomHsHhX]mHsHhomHsHhymHsHhOmHsHhumHsHh*mHsHhU[mHsHjhU[0JUmHsH6 :(ޝ<Ԟ؞ N,f  ơ6PRv̢ТXZ\^bd0xи踰jh`Lc0JUmHsHh~/mHsHhxZ mHsHh-mHsHhnmHsHhmHsHh mHsHhJVmHsHhU[mHsHhdmHsHhq mHsH@($Zħ̧̨ @Pbx&LNP"4TdXjƯȯޯ Xf "0:ظhomHsHhDhmHsHhtmHsHjh0JUmHsHheEmHsHhmHsHhA}mHsHhxZ mHsHhIrmHsHh~/mHsHhU[mHsHhJVmHsHh-mHsH9&<²Thд\b*BDPVl`ҷ޷ȸt"$&Xlhx|ֽĿ"4@NĮĮĮhE0mHsHh`lmHsHhfYmHsHhG mHsHjho0JUmHsHhmHsHh`mHsHhk]-hz]U6mHsHhz]UmHsHhk]-mHsHhDhmHsHhomHsH;Njp<`dfx*2fhj$RTJrvx0Xj"8VξƾξξξƶƮζήΒh(hb6mHsHh`lmHsHhbmHsHh(mHsHh]*:mHsHhb(#mHsHhY+AmHsHhbmHsHht 1mHsHhmHsHhE0mHsHUhomHsHhfYmHsH6puivali na dinamiku u razvoju ato ima potvrde i u obraanju predstavnika moderne modelima romantizma kao odraz neoromantizma dovoljno airoko izra~enog u ukrajinskoj knji~evnosti. Njema ki su romanti ari postavili pitanje o suodnosu nacionalne psihologije i jezika ato je izra~eno u radovima Herdera, `legelja, Jakoba Grimma i kasnije odazvalo se u teoretskim radovima Humboldta, `tejntala, Lacarusa a takoer kod ukrajinskog jezikoslovca Oleksandra Potebnje. Ukrajinski romanti ari imali su srodne ideje glede suodnosa unutarnjega svijeta, ~ivotnih spoznaja naroda s odreenim osobinama jezika. Problem jezika u ukrajinskoj sredini e biti neprekidno aktualan jer je upravo jezik se naaao na udaru ruske imperijske politike te je bio neprekidno zabranjivan. U preromanti arsko i neposredno romanti arsko doba narodni jezik e biti sredianjim pitanjem te taj jezik bude uveden u knji~evni opticaj, usuprot prethodnome knjiakom jeziku baroknoga doba koji je zbog sve viaega usvajanja ruskom literaturom jezika srednjevjekovnoga razdoblja ugro~avao asimiliranjem ukrajinskog druatva. Pu ki jezik e upravo od kraja 18. stoljea, kroz stvaralaatvo pjesnika Ivana Kotljarevs'kog ui u knji~evnost i do~ivjeti e svog uzleta upravo u romantizmu  kroz stvaralaatvo `ev enka. Ukrajinski romanti ari, teoreti ari nacionalne misli Izmajil Sreznevs'kyj, Amvrosij Metlyns'kyj i mladi Kostomarov su poznajui radove njema kih romanti ara, obvezno se obraali temi suodnosa izra~ajnih mogunosti jezika i narodnoga mentaliteta ato se odrazilo i u knji~evnosti kod spomenutoga Kotljarevs'kog s njegovim bujanjem jezi ne ekspresije u spjevu Enejida i nadalje. Metlyns'kyj se u tekstu Biljeake glede ju~norus'kog jezika pribli~io problemu povezanosti jezi ne ekspresije i psihi ko-kulturnih aspekata pu koga komuniciranja. Kod romanti ara dobiju svoga razvitka problemi kao izraz podsvjesnog i nesvjesno osmialjavanoga ato je po prvi puta pokrenuo `elling i naialo na odjek kod ukrajinskih teoreti ara. Romanti arska koncepcija ~ivotne pozvanosti umjetnika, njegove mogunosti pronii u dubine narodnoga duha, bia prati stvaralaatvo ukrajinskih pjesnika koji su te~ili ne samo shvatiti narodni duh, ve su i vjerili da je literatura je sposobna utjecati na formiranje narodnoga karaktera. Ne manje izra~enom je bila vjera u mogunost utjecaja pjesnika na narodnu svijest, memoriju ato je na primjeru anti kih pjesnika dokazivao Adam Mickievi  i ato je razvijao Mykola Kostomarov. Ukrajinski romanti ari su razvijali ve sazreli u knji~evnosti baroka problem nacionalnoga identiteta u konfrontiranju s drugim etnosima ato je bilo izazvano i konkretnim sudaranjima s susjednim agresivnim narodima. Maksymovy  je pokrenuo komparativno prou avanje etnopsiholoakih karakteristika kod Ukrajinaca i Rusa ato se nazire kao predmet razmialjanja i kod Gogolja. Takve su razlike crpili se ponajprije iz poredbi usmene knji~evnosti dvaju naroda, povijesnih, jezikoslovnih istra~ivanja ato je vodilo prema formiranju etnopsihologije kao zna ajne znanosti u spoznaji nacionalnoga identiteta. Romantizam je poticao buenje svjetonazora kod Ukrajinaca, koji su bili primorani dokazivati svoju nacionalnu posebnost u imperijskome okru~ju. Pod utjecajem folklornih zbiraka i rasprava objavljenih rektorom Kijevskog sveu iliata M. Maksymovy em, pisci su, filolozi s veim entuzijazmom posveivali se nacionalnim temama ato, izmeu ostalih uobli ava Panteljemon Kulia iji su se pogledi glede etnopsihologije formirali u zna ajnoj mjeri pod utjecajima folkloristi ke djelatnosti Maksymovy a. Od 1840-ih Kulia objavljuje niz publikacija, zatim poeziju, prozu pro~etu nacionalnom problematikom. Posebno aktualnom je bio prikaz etni kih razlikovanja izmeu  dvije rus'ke narodnosti kako je pisao Kostomarov, usporeujui mentalitet Ukrajinaca i Rusa, posebice s obzirom na porast imperijskoga diskursa od strane Rusije. Dakle, nacionalni preporod se pro~imao kulturom romantizma, prou avanje  narodnoga duha se ostvarivalo uz kult narodnosti ato je bilo karakteristi nim za europski romantizam, posebice u njegovom pronarodnom usmjerenju ato se odazvalo u ukrajinskom romantizmu. U ukrajinskoj druatveno-znanstvenoj misli problem narodnosti su zapo eli od 1830-ih godina prou avati predstavnici harkivske romanti ke akole okupljeni oko sveu iliata u Harkivu i gdje su se posebice isticali profesor fakulteta, filolog Sreznevs'kyj, pjesnik Metlyns'kyj, povjesni ar Kostomarov. Romanti arske ideje su nadalje sna~no odjeknule u stvaralaatvu pisaca koji su pripadali bratstvu sv. Kyryla i Mefodija (Kyrylo-Mefodijivs'ke bratstvo) stvoreno mladim intelektualcima, izmeu ostalih uz Kijevsko sveu iliate. U njemu su najpoznatiji bili pisci Kulia, Kostomarov i odvojeno  `ev enko. Ukrajinski su romanti ari kijevskoga kruga izri ito razlikovali se od slu~bene narodnosti koju je kao rusku monarhisti ku doktrinu (pravoslavlje, samodr~avlje, narodnost) uveo upravo tada ministar prosvjete Uvarov. Kijevski su romanti ari demonstrirali posve druk iju svijest, mentalitet, svjetonazor u odnosu na rusku ideologiju zbog ega su bili uhapaeni 1847. a `ev enko je nasilno, uz osobno zabranu cara pisati na ukrajinskom i slikati oaiaan je na deset godina u vojsku, u azijskim predjelima imperija. S presijecanjem djelatnosti te ukrajinske politi ke udruge, hapaenjem `ev enka po inje, u biti obnavlja se slu~beno proganjanje svega ukrajinogovornog u podruskoj Ukrajini. U podaustrijskome djelu, ne bez utjecaja i oduaevljenja zbirkama Maksymovy a djelovala je pri sveu iliatu u Lavovu spomenut Rus'ka Trijc'a kao predstavnici romantike sa srediatem u Lavovu. I njihova je djelatnost razvila se u ozra ju imperijskoga diskursa te je predstavljala izraz zapadno-ukrajinskoga kontardiskursa imperijskim pritiscima u kojima se razvija ukrajinski romantizam. U knji~evnosti je ostvaren solidan domet koji se u zna ajnoj mjeri osnivao i na radu spomenutih znanstvenika, ponajprije pod utjecajem dubokog istra~ivanja povijesne proalosti (historiografski preromantizam) i usmenoga stvaralaatva (folkloristi ki preromantizam). Vidljivu ulogu su odigravale  ukrajinske akole u drugim nacionalnim knji~evnostima, odnosno ukrajinska tema u romantizmu ruskom, poljskom, njema kom. Ukrajinski knji~evni romantizam se zapo inje od anonimnoga djela s potkraj 18. st. Istoriji rusiv (objavljen O. Bod'ans'kym 1846), nastavlja se kroz spomenute folklorne zbornike, historiografske radove i sve do knji~evnih djela spomenutih srediata harkovske, kijevske i lavovske romantike. Od kraja 30-ih, po etka 40-ih godina 19. st. pojavljuje se nova generacija romanti ara (A. Metlyns'kyj, M. Maksymovy , P. Kulia, T. `ev enko) a u Galiciji  Rus'ka Trijc'a (M. `aakevy , I. Vagylevy , Ja. Golovac'kyj). Ukrajinski nacionalni preporod je dao poticaj za nastanak politi koga druatva sv. irila i Metodija koje se svojim idejama odjeknulo u knji~evnosti  nastankom povijenoga romana, povijesne drame, razvojem intimne, pejsa~ne, graanske lirike (V. Zabila, Je. Grebinka, V. Petrenko, S. Pysarevs'kyj, O. Afanas'ev- u~byns'kyj i drugi), ukorjenjivanjem ~anrova poeme (povijesne, lirsko-epske, ~ivotno- svakidaanje), balade. Izuzetni je zna aj imalo je utvrivanje knji~evnoga jezika, adekvatne umjetni ke stilistike, forme u osmialjavanja stvarnosti. Romantizam se sna~no odjeknuo u knji~evnosti druge polovice 20. stoljea, zatim u formi neoromanti ara moderne, pa ak i u knji~evnosti aistdesjatnika  predstavnika ukrajinske mlade generacije iz doba zatopljenja. U kontekstu naae teme predo en prikaz je va~an zbog pitanja  kako i u kojoj mjeri moglo je dolaziti i dolazilo do uzajamnoga upoznavanja izmeu knji~evnosti ukrajinske i hrvatske. Osim implicitne povezanosti putem uklju ivanja u europski romanti arski krug  posredstvom upoznavanja i prenoaenja na nacionalno tlo teoretskih polo~aja njema kih romanti ara, ne manje sna~nim poticanjem je bila te~nja prema slavenskoj uzajamnosti kao izraz romanti arskoga slavizma. Spomenuta su filoloaka, povijesna srediata na sveu iliatima kao forma romanti arskog intelektualizma te~ila upoznati druge slavenske kulture uspostavom neposrednih kontakata i do kojih je dolazilo upravo poduhvatom tih znanstvenih srediata. Mo~emo rei da su na svim trima sveu iliatima tadaanje Ukrajine radili intelektualci koji su znali za ju~noslavenski prostor, u njemu su vidjeli i hrvatsku sredinu kao predmet svojih zanimanja. Odreeni su izra~aji hrvatskog preporoda, zatim istaknuti predstavnici kulture, izdanja folklornih zbirki  sve to i drugo neumitno su zanimali te nisu mogli biti nepoznati u sredini ukrajinskih romanti ara, naravno prema tadaanjim mogunostima komuniciranja. Veze se uspostavljali direktno  dolaskom konkretnih znanstvenika u hrvatsku sredinu ato potvruje djelatnost Osypa Bod'ans'kog, Izmaila Sreznevs'kog. Razlogom upoznavanja mogla je biti spoznaja za preporodni pokret na elu s Gajem. Odreene su pojave u Hrvatskoj imale tipoloaku srodnost u ukrajinskoj sredini. Ilirizam je svojim nazivom odra~avao karakteristi nu osobinu romanti ara u njihovoj te~nji rekonstruirati i ponovno mitologizirati proalost, kao izraz romanti arskoga retrospekcionizma, traganja za idealima  zlatnoga doba prenoaenoga u proalost, kao temelj za obnovu mita o duhovnoj, genetskoj zajednici Slavena postojeoj u proalosti i izgubljenoj u suvremenosti. Na takav na in romanti ari su se pribli~avali folklornome tipu mialjenja koji je bio blizak njihovim svjetonazorskim uvjerenjima. Gajeva vizija ju~noslavenskoga zajedniatva nastavljala je hrvatski slavizam iz prethodnih razdoblja  od renesansnoga preko baroknoga, prosvjetiteljskoga slavizma. Od doba romantizma hrvatski slavizam, dotada nastupajui u velikoj mjeri usamljenom pojavom glede drugi slavenskih kultura, dobivao je svoje analogije i nastupao posve logi nom idejom. Gaj amblematizira svoj pokret imenom koje pripada arhajici ato je bilo opom pojavom romantizma. Sli no su Ukrajinci u Kijevu svome druatvu-bratstvu dali ime srednjovjekovnih svetitelja irila i Metodija. Buditelji su preporoda u Galiciji, dakle Rus'ka trijc'ja svoj almanah s prikazom ukrajinskog narodnog jezika imenovali mitoloakim biem iz pu ke demonologije  Rusalka Dnistrovaja. U tome nazivu bi morala osluakivati i arhajika etni koga naziva Rus', Rusin i mitoloaka kultura koja posebice zaokupljala romanti are i koji su pokrenuli niz pitanja etnogenetskoga karaktera. Gaj je svojim ilirizmom svjesno ili intuitivno iznio na povrainu problem hrvatsko-slavenske etnogeneze koja je neumitno uklju ivala se i u predslavenski supstrat, duboko arhai an po svome sadr~aju. Balansirajui izmeu mitskog i realnog, udubljujui se u mitsko i retrospektirajui ga na realnost, preporoditelji-romanti ari su i sami stvarali mitsku viziju te~ei nju pretvoriti u realnost. Takva je bila ideja zajedni koga jezika, mo~da realna gledajui u proalost s moguom praslavenskim jezi nim zajedniatvom ali i mitska ako nju sagledavati iz perspektive preporoda kada je upravo jezik morao odra~avati nacionalnu osebujnost. Odricanjem od nacionalnog i te~njom, u ime nacionalnoga priklju iti se drugome nacionalnome prostoru, Gaj je u ideji jezi nog zajedniatva bio srodan ukrajinskim entuzijastima. Sli no su mislili ukrajinski intelektualci harkivskoga, kijevskoga kruga kada su iali u Moskvu, Peterburg s ciljem posvetiti se tamoanjoj kulturi do~ivljavanoj kao neko srediate potencijalno humanoga zajedniatva. Time su ukrajinski romanti ari nastavljali sli nu hrvatskom slavizmu, izra~avanom kroz Kri~anievu djelatnost, tendenciju ukrajinskog baroknog slavizma. Ukrajinski su polihistori, pitomci, profesori Kyjivo-Mogyljans'ke akademije od druge polovice 17. st. su prenosili svoji intelektualni darovi u Moskvu s te~njom prosvijetiti nju svojim naobrazbom ato je trajalo u narednom 18. stoljeu i nadalje  sve do Gogolja. Posve nov, otrije~njen pogled je predstavljao zreli ukrajinski romanti arski slavizam kada je Gogolj shvatio vlastitu pogreanost glede vjere u mogunost sli noga mialjenja ruskih intelektualaca, slaganja s njegovim glorificiranjem ukrajinskog viteatva, ukrajinske narodne menatlnosti. Ruski kriti ar Visarion Bjelinskij je neprekidno usmjeravao talentiranog Ukrajinca na nu~nost odrei se od svijesti o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti pu koj Malorosiji te je uvjeravao ga u neophodnosti do~ivljavanja sebe ako Velikorosa. Pokuaaji Gogolja promijeniti sebe i usmjeriti se na pozitivno mialjene o carskoj Rusiji zna ilo bi spaliti sve ono ato je on napisao poslije 1835. - beskrupuloznog ~igosanja ruske caristi ke stvarnosti. U pokuaajima kompromisa Gogolj je do~ivio moralni a zatim i fizi ki slom koji se zavraio smru tog Ukrajinca u ruskoj sredini. Meutim, drugi ukrajinski romanti ar `ev enko je krenuo, i to beskompromisno upravo putem antiimperijske ideologije te je bio represiran od strane carizma. Gogolj je ~ivio mitom o mogunosti prosvijetljenosti Rusije, `ev enko  mitom o preporodu ukrajinske veli anstvene proalosti te je pozivao na otpor velikodr~avnom zlu. Upravo Gogolj je bio svjetonazorski blizak hrvatskome idealistu Gaju u njegovoj vjeri, zaokupljenosti idealom ju~noslavenskoga zajedniatva. `ev enko e postati blizak hrvatskoj nacionalnoj ideji kasnije, s postupnim otrje~njenjem glede zamagljivanja svijesti utopijama o slavenskom bratimljenju . Meutim, u po etnoj fazi preporoda i njegovim knji~evnim odjecima ukrajinska i hrvatska sredine su prolazile fazu upravo tog romanti arskog zamagljivanja. Romanti arski slavizam je imao pozitivnu ulogu kao poticaj na upoznavanje onih drugih i negativnu  kao nesposobnost razgledati mogue posljedice zbli~avanja. Na putu prema prepoznavanju stajale su i prepreke imperijskoga podrijetla  od restrikcija prema istaknutim djelatnicima do terminologije nastale u imperijskom ideoloakom srediatu (Ukrajinci kao Malorusi, Ukrajina kao ju~na Rusija; ili nastali u emocionalnome ozra ju (Slaveni kao zajedni ko pleme) ato e dugo pratiti terminoloaki vokabular hrvatske ukrajinistike u njenom nastanku i daljem razvoju. S ukrajinske strane je glede Hrvata takoer prisutna terminoloaka maglovitost koja e se izra~avati u ne konkretiziranim nazivima. Pozitivnim rezultatima bilo je nadahnuto idejama prepoznavanja prenoaenje konkretne znanstvene informacije. Ukrajinski su intelektualci te~ili podr~avati veze s hrvatskim institucijama, znali su za izdanja Matice hrvatske, bili su upoznati s njihovim publikacijama, predstavnicima kao ato je Kukuljevi-Sakcinski, trudili se poslati zbirke ukrajinskog folklora, knji~evnosti ato je pru~alo viziju o ukrajinskom, joa nedovoljno poznatom slavenskom jeziku. Dolazei u 1839-1842. godinama u Hrvatsku predstavnik harkivs'ke filologije Sreznevs'kyj je upoznao Vraza, zanimao se za usmenu knji~evnost Hrvata, skupljao je i objavio grau o hrvatskoj pu koj tradiciji. Njegovo je zbli~avanje s hrvatskim piscima doprinosilo upoznavanju Ukrajine, s obzirom na ve sna~no izra~enu tradiciju narodnosti. Potonje je bilo poticaj za airenje tih spoznaja u ukrajinskoj sredini gdje su se ~ivo interesirali za usmeno stvaralaatvo ju~noslavenske  brae . Ona se tako i do~ivljavala kao zajedni ka slavenska masa u emu je svoju ulogu odigravala djelatnost V. Karad~ia, ponajviae poznatog kod ukrajinskih romanti ara. Ne manji je zna aj za prepoznavanje Ukrajine odigrao Osyp Bod'ans'kyj koji je kao slavist ukrajinskog podrijetla radio u ruskoj sredini, sprijateljio s zemljakom Gogoljem, airio u ruskoj sredini spoznaje o slavenskim kulturama. Bod'ans'kyj je boravio 1840. u Zagrebu i, kako se pretpostavlja - po drugim gardovima Hrvatske, upoznao Vraza, dopisivao se s njim, imao predod~bu o djelatnosti iliraca  kroz dopisivanje, razmjenu knjigama. Pretpostavlja se da je mo~da upoznao Gaja, znajui dobro o njegovoj djelatnosti, podupirajui njegov slavenski patriotizam. Kao Ukrajinac, taj slavist je 1844. poslao Vrazu najzna ajniji izraz ukrajinskog romantizma  publikacije pjesama `ev enka koje su predstavljale ukrajinski knji~evni jezik. Radei na leksikonu hrvatskih pisaca, zatim na rje niku Bod'ans'kyj je doprinosio formiranju spoznaje o hrvatskoj knji~evnosti i jeziku. Upravo on je s vremenom objavio jedan od jezikoslovnih rukopisa Jurja Kri~ania. Ta njegova djelatnost je bila visoko cijenjena kod Hrvata i 1851. Povijesno druatvo u Zagrebu je uputilo njemu diplomu po asnoga lana. Sreznjes'kyj i Bod'ans'kyj nastupajui kao  kulturni emisari (A.Flaker) iz Ukrajine, donosno s isto noslavenske sredine su zna ajno doprinosili spoznajama o Ukrajini. Formirala se predod~ba o jednome od naroda u kolu ostalih slavenskih. Dakle u prvoj polovici 19. stoljea odnosno u doba preporoda i knji~evnosti romantizma kod Hrvata vizija o Ukrajini se osnivala na nekoliko zna ajnih temeljnih izvora. To je bila usmena knji~evnost kao neumitni, nu~ni temelj svjetonazora pregaoca romantizma. Zatim ocrtavala se vizija ukrajinskog jezika predo avanog kroz usmenu knji~evnost. Ne manji zna aj je imao povijesni faktor gdje na prvom je mjestu bio lik ukrajinskog kozaatva koji je bio izra~en u europskom, dakle i slavenskom romantizmu. Predod~bu o tome su pru~ala dva pisca iz Ukrajine koji svojom djelatnoau, sudbinom, sadr~ajem stvaralaatva predo avali povijesnu sudbinu, svjetonazor ukrajinskog romantizma iz podruske Ukrajine. Prvi tip stvaraoca je prezentirao Gogolj koji je krenuo u ruski govorni izra~aj kroz koji je predstavio svoj ukrajinski duh, mentalitet, karakter. Upravo je Gogoljeva proza ukrajinskog sadr~aja postala i nadugo ostala glavna predod~ba o Ukrajini  od kozaatva do pu koga kolorita. Upravo takav Gogolj, ukrajinskog sadr~aja, ne i onoga urbanoga, peterburakoga, odnosno ruskoga je bio najbli~i hrvatskom recipijentu tijekom 19. stoljea, sve do moderne ato potvruju priznanja Matoaa ili odjeci Gogolja u istarskoj prozi Nazora. Drugi tip, izri ito ukrajinski je predstavljala stvarala ka osobitost Tarasa `ev enka. Upravo on je svojom djelatnoau, ~ivotnim podvigom i neposredno ukrajinojezi nom knji~evnoau prezentirao viai izraz ukrajinskog knji~evnog romantizma. Lik i stvaralaatvo `ev enka su postupno i neumitno bili prihvaeni hrvatskom knji~evnoau ve od preporoda i nadalje postavai tako nezaobilaznim faktorom identificiranja ukrajinske nacionalne osebujnosti. Upravo u doba preporoda je bilo za eto formiranje vizije o piscu i njegovom narodu ato e se postupno razvijati u hrvatsku aev enkianu od druge polovice 19. stoljea i nadalje. S represiranjem 1947. `ev enka od strane ruskoga carizma po inje politi ko proganjanje ukrajinstva u podruskoj Ukrajini ato je ko ilo upoznavanje hrvatskom javnoau stvaralaatva pisca u prvoj polovici 19. stoljea. Ne manje represivnom glede ukrajinstva bila je imperijska politika u podaustrijskoj Ukrajini. Djelatnost je Rus'ke Trijc'e iz Ljvova kao i njihov objavljen 1837. u Budimu almanah Rusalka Dnistrovaja su bili zabranjeni upravo zbog afirmiranja ukrajinstva kroz ukrajinski jezik i usmenu knji~evnost. Meutim, ta knjiga je po izlasku iz tiska bila poznata u Zagrebu, izazvala je zanimanje u intelektualnim krugovima. Kada su uskoro, po izlasku krenule represije usmjerene na likvidiranje knjige, hrvatski su intelektualci uklju ili se u otpor zabranjivanju, pru~ajui podraku tom izra~aju ukrajinstva. Na takav na in, postojala je svojevrsna solidarnost hrvatskih i ukrajinskih preporoditelja koji su se povezivali neposredno ili posredovano u zajedni kim te~njama i ~elji prema uzajamnome prepoznavanju. Osim neposrednih kontakata ne manje va~an ali na~alost ne opa~en u povijesti knji~evnosti zna aj imaju odreene srodnosti u razvoju knji~evnosti. Zaslu~uje komparativnog istra~ivanja nastanak i razvoj pjesni kih formi, ponajprije u epskom spjevu. Predmetom poredbi moraju postati epski spjevovi Tarasa `ev enka Gajdamaky (1841) te Ivana Ma~urania Smrt Smail-age engia (1844). Niz podudarnosti u vremenu nastanka, autorskoj motivaciji obraanja povijesnim temama, historizam, idejni sadr~aji, stilske osobine, rodoljubne poruke te druge karakteristike mogle bi uputiti na zaklju ke o odreenim zakonitostima u razvoju pjesni ke kulture u dvjema knji~evnostima. Tu sliku bi obogatila i poredba rodoljubnih izra~aja u ukrajinskom i hrvatskom romantizmu. Ne manje zanimljiv i zna ajan zadatak predstavlja nu~nost usporediti izra~aje historizma u prozi koja je u istom razdoblju nastaje u ukrajinskoj i hrvatskoj knji~evnostima kroz povijesni roman Pantelejmona Kuliaa orna rada (1857) i historizam u romanima Augusta `enoa. NA temelju predo enoga mo~emo konstatirati da je razdoblje preporoda i romantizma imalo je veliki zna aj u povijesti ukrajinsko-hrvatskih knji~evnih povezivanja. To je najzna ajniji period u formiranju vlastitog nacionalnoga identiteta, ostvarivan i kroz prepoznavanje drugih nacija, pa tako i ukrajinske. Knji~evnost romantizma nije zavraila svoje postojanje u prvoj polovici 19. stoljea i trajno se odjeknula u knji~evnosti realizma, u moderni kao neoromantizam. Zna ajnom zaslugom je bilo da je upravo u razdoblju preporoda formirao se temelj za dalji razvoj hrvatske ukrajinistike koja postupno se razvija u narednim periodima  od druge polovice 19. stoljea i nadalje. Regeneration andRomanticizmthefunctionof creatinga national identity:the Ukrainian-Croatian parallels Summary UkrainianRomanticismis represented asa context forthe assessment of someexpressionsin the Croatianrenaissance.CroatianIllyrian movementis a significantfactor informingtheir ownnational identityin comparisonwith other nationalcultures.CroatianromanticSlavismwasambivalent occurrenceofa positive-as an incentivefor the knowledgeof otherSlaviccultures,thenegative-the workload ofthe mythicalutopiaof the necessityof unityof the general Slavicconglomerate.However, Gajis particularlycreditableseries ofideas,affirmation ofthe nationwhichhasanalogiesin the UkrainianRomanticism.Age ofRevivalhas createdthe foundationfor the emergenceand further development ofCroatianukrajinistik. Keywords: Ukrainianromanticism,Gogol,Shevchenko,Bod'ans'kyj,Maksymovy ,Rus'kaTrijc'a, RusalkaDnistrovaja, Gaj,Croatianukrainistika  O tome sam pisao u: Gogoljevo ukrajinsko zalee. Forum, listopad-prosinac, 2009, br. 10-12, str. 1498-1521.  O tome: Jevgenij Paa enko. Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi izmeu Galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb: Udruga hrvatskih ukrajinista, 2010.  Balagutrak Mykola. Geneza etnopsyhologiji v Ukrajini XIX stolitt'a: istoryko-etnologi nyj aspekt. Ljviv: Nacionaljna Akademija nauk Ukrajiny, Instytut narodoznavstva, 2007, str.  Isto, str. 28. Takoer: `aakevy  M. Peredslivje. Rusalka Dnistrovaja. Budym: Pys'mom Korol. Vseu ylya a Peatans'kogo, 1837, str. III-IY.  Kostomarov M. I. Slov'ans'ka mifologija: Vybrani praci z foljklorystyky j literaturoznavstva. Kyjiv: Lybid', 1994, str. 45.  Balagutrak M., isto, str. 30.  Gogolj. M. Pro malorosijs'ki pisni.  Narodni pisni v zapysah Mykoly Gogolja. Upor'adkuvannja O. Deja. Kyjiv: Muzy na Ukrajina, 1985.  Piesni polskie i ruskie ludu galicyjskiego. Zebral i wydal Waclaw z Oleska. Lwow, 1833, s. XXIII, ciatat prema: Balagutrak M, isto, str. 34.  Balagutrak M., isto, str. 36-37.  A. Metlinskij. Zametki otnositeljno ju~norusskogo jazyka. U kn.; Ukrajins'ki poety-romantyky 20-40-h rokiv XIX st. Kyjiv: Dnipro, 1968, Balagutrak M., str. 40.  y~evs'kyj Dmytro. Istorija ukrajins'koji literatury. Nju-York, 1956, Kyjiv, 2010. Romantyzm. Literaturoznav a enciklopedija. Tom 2, Kyjiv, 2007, str. 353.  Viae o tome: Jevgenij Paa enko. Jevgenij Paa enko. Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi izmeu Galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb: Udruga hrvatskih ukrajinista, 2010.  Vidi: Jevgenij Paa enko. Ukrajinsko-hrvatske knji~evne poredbe. Split, 2010.  Hrvatska aev enkiana. Priredio Jevgenij Paa enko. Zagreb: Udruga hrvatskih ukrajinista, 2011.     PAGE  PAGE 7 RTf "$(Jbr06 &@F$2LN <ƾܶܶܶܦ܎܎܆h%mHsHh{g mHsHh-omHsHhIPmHsHhD4mHsHhPmHsHh#mHsHht 1mHsHjh0JUmHsHhmHsHhbmHsHhDhD6mHsHh(mHsHhDmHsH4<p.FH^`~4Xd8 D    t         F D0@HTfhz"8FH.>DXr*>@XаиаШШШШh>AmHsHh4mHsHhzmHsHhM mHsHhmHsHh}emHsHhd(mHsHhJQmHsHh,?@mHsHhbmHsHh%mHsHB(:"vDRj:Phr$4`vx6$DVhjx贼hF8hu6mHsHhumHsHhF8mHsHhNmHsHh mHsHhBh6mHsHhmHsHhM>mHsHhBmHsHh>AmHsHh}emHsHH>J>X>>? ?(?8?ؼؼؼؼؼجؤh3mHsHh5&mHsHh)mHsHhSmHsHhs7hs76mHsHhs:mHsHh}emHsHh-SmHsHhs7mHsHh XmHsHh_2mHsH@8?F?l???@ @"@6@8@Z@x@@@AJAAAAACC2CDCdCvCxCCzDDDDDDDD EFEREXEzEDFTFXFbFFࣗwwhdmHsHh4vmHsHhrWcmHsHhCEwmHsHh~h~6mHsHh~mHsHh53h536mHsHh536mHsHh53mHsHh3h6mHsHhh36mHsHh}emHsHhmHsHh)mHsHh3mHsH-FFFGG.GHGPGGGH6H8H:H/$-DM a$gdO $dha$gd /$dh`a$gd / $dha$gdNNNOOPpPPPPPQQ$QftvX"0Hʇ*lʉ@RҊԋ8<>DHjؼļļؼشششش؜h;N6mHsHh;Nh;N6mHsHhiwmHsHh;NmHsHhrmHsHh"WmHsHhy mHsHhwzmHsHhImHsHh_Wh/o6mHsHhN7mHsHh(@mHsHhmHsHh_WmHsHh/omHsH2֌ތ~Nҏ֏‘"&bzPfh"`ʕ0DȰȰȸȰ{sss{s{sssh-emHsHh`lmHsHh0{nmHsHhImHsHhI#hb6mHsHhb6mHsHhbmHsHh#mHsHh4nmHsHhImHsHh&xmHsHhYimHsHh;NmHsHhiwhiw6mHsHhiwhYi6mHsHhiwmHsH-lnprvxz|—җԗ02BDVZº{j{^hOB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH h-bh-bB*mH ph333sH h>/0JB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH homHsHhDhM mHsHh mHsHhNmHsHhumHsHh;Nhy mHsHh-emHsHh0{nmHsH!Z  "DF`bƙș8:LN\^prؚښ "(*>@TVZ\prtvʛ̛؛ڛòòòòòòòòòòòòòòòòòԲòòòòòòòòòòòòòò!h-bh-b0JB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH h-bh-bB*mH ph333sH h>/0JB*mH ph333sH hO0JB*mH ph333sH F  *,DFRTtv̜ΜМޜ  24@B^`tv֝؝ڝ,.PRȞޞhO0JB*mH ph333sH h>/B*mH ph333sH h-bh-bB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH G 68:NPR^`nprПҟԟ֟ڟܟݩzrjbZh[mHsHhmHsHhaqmHsHhExmHsHhg*mHsHh AmHsHhBmHsHhw8mHsHh7mHsH h-bhXdh-bh-bB*phhO0JB*mH ph333sH hOB*mH ph333sH h-bh-bB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH !h-bh-b0JB*mH ph333sH #ܟڠܠrĥԦ8~(vx|~gd@~h^hgd@~$  !@dha$gdJ+ $dha$gd:y$&dnڠܠޠ  prtvɺzoeaYNeaYCeahh0{nmHsHhh0{nmHsHh0{nmHsHh0{njh0{n0JUhH hH mHsHhH mHsHhH jhH 0JUh@~h0{nmHsHh@~hh6CJaJmHsHh@~hhCJaJmHsHh@~h0{nCJaJmHsHh@~h0{nCJaJ!jh@~h0{n0JCJUaJh- h- mHsHh- mHsHh (mHsH¥ĥƥȥҦԦ֦ئ68:<|~&(*@P}rjh8`mHsHh-Sh0{nmHsHh@VmHsHh"hh0{nmHsHh)8mHsHhh0{nmHsHhG h0{nmHsHhh0{nmHsHh`Lch0{nmHsHhoh0{nmHsHh@~mHsHhhmHsHh0{njh0{n0JUh>h0{nmHsHh0{nmHsH'|rtvxz~­ĭĹ磝絇h- h- mHsHh@~0JmHnHu h0{n0Jjh0{n0JUjhOUhOhch0{nmHsHh@~mHsHhgJh0{nmHsHh8`mHsHh0{nmHsHh0{njh0{n0JUhXh0{nmHsH#­ĭ $dha$gd:yh]hgdob &`#$gdNN ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa8 @8 obPodno~je  p#2)@2 ob Broj stranice>@>  Tekst fusnoteCJaJ>&@!> Referenca fusnoteH*O1 -bhpsBOAB -bapple-converted-spaceOQ -batnp>ACkFM&RZdBv8{@˻ rHn b^˻kl ls!%5DMR^dgmt;{ ŞҴӴԴ״ٴ۴ߴVW-˷SGCǻȻɻ̻00000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00 0@000C@000C@000C@000C@0@0@0@0@0@000PCҴӴ̻0000 000 0 00 $$$':l(^/6;AGP$]hplw†N<x&<48?FNZZdn{Zĭbefghijklmnopqrstuvwx,ܟĭc­d  '! !8@0(  B S  ?Mt@2Nt\@2Ot\A2PtA2qvw̻qvw̻C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter ^17. st18. st1847. a19. st ProductIDŰZ]6ByŴѴƹιԹ޹ ɻ̻jl kmrt!!%%55AADDMMRR^^ddggmmtt:{<{ ĞƞUY,/ǷʷͷRUFIBEɻ̻xɻ̻ɻ̻snkQ-p!a1 kQ-p!a1^]gJ1bbPI#L Xg- / J {g M | y xZ q -SX*,B Ir<RWd(b@%{up\`u:>|h ` k 0d!ef!b(#%g%5&'h' (!)F*I*g*b+6+\,k]--'7. /!/>/~/E0t 153H_3ke5Y6h627=57N7)898A8F8]*:s:H=M> ??^?M@,?@A:AY+A8A>ATAN3DeD? EeE,5G>GO_GHFHiJ:KL:jL;NNNM5OIP$TQR Ra^S mSz]UJV)V@V"W_WXYfY[>[U[s[O\Xk^Rq^q,`8`t`ra-bb`LcrWcxcXd{dd-e}eGf>Jf0g"hYijCl`ln4n{n0{no/o8Go qrvr1FsWsH+u'wCEwiwxT5xEx0Nz{@~J~z~i)JQ_X Tdl>WRDhG._s3LO}Pc:yRIb(@(kB{~&fm s_v:}5,*}*QH tzV ,X&x=wz>|U[ .g4O|`-e AST4q-J`+D#(cT4DyX%Of~/sQ$-UPX|"m} h 0ST%&,A19-oG cO_yk]9Po jA}s4 X)_2X]rO4ve"PM+]n/BSw8#NTdoD4F`@`B`D`H`J`N`P`V`X`\`^`d`j`n`p`t`v`x`|`````````````UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial"1[FmJf\H\H!4d2QHP ?- 2<Ukrajinsko-hrvatska prepoznavanja kroz preporod i romantizamJevgenijJevgenijOh+'0 , @L l x @Ukrajinsko-hrvatska prepoznavanja kroz preporod i romantizam Jevgenij Normal.dot Jevgenij16Microsoft Office Word@nE@":|@Nݻ՜.+,0$ hp|  H\' =Ukrajinsko-hrvatska prepoznavanja kroz preporod i romantizam Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry Fǩ껞"Data 1Table%WordDocument.SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q