Pregled bibliografske jedinice broj: 615043
MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI POVAĆANJA IZVOZNE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA
MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI POVAĆANJA IZVOZNE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA // Economics and Finance Review, 2(3) (2012), 26-37 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 615043 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
MONETARNA POLITIKA U FUNKCIJI POVAĆANJA IZVOZNE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA
(Monetary Policy in theRole of Boosting the Export Competitiveness of the Croatian Economy)
Autori
Šokčević, Sandra ; Šarić, Valter ; Juraković, Linda
Izvornik
Economics and Finance Review (2047-0401) 2(3)
(2012);
26-37
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
monetarna politika; izvozna konkurentnost; devizni tečaj;
(monetary policy; exportcompetitiveness; foreign currency exchange rate; inflation; balance of)
Sažetak
U važnije indikatore gospodarske konkurentnosti ubraja se izvozna konkurentnost, koja se može pratiti globalno, na razini ukupnog izvoza neke zemlje, ali i po pojedinim sektorima i proizvodima. Monetarna politika koju provodi središnja banka, sastavni je dio makroekonomske politike neke zemlje i ima bitan utjecaj na sveukupni rast i razvoj, a ne samo na stabilizaciju cijena i kontrolu inflacije, što znači da ima i značajan utjecaj na izvoznu konkurentnost određene nacionalne ekonomije, a naročito malog i otvorenog gospodarstva, kao što je gospodarstvo Republike Hrvatske. U RH monetarnu i deviznu politiku provodi Hrvatska narodna banka (HNB). Radi ostvarivanja ciljeva monetarne i devizne politike HNB može odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje količine novca u optjecaju te donositi mjere u vezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute. Ako zemlja ima visoku stopu inflacije, poduzeća nisu u mogućnosti provoditi dugoročne poslovne planove, a to nanosi štetu dugoročnoj konkurentnosti. Isto se može reći za precijenjeni devizni tečaj (kao, primjerice, u Hrvatskoj), koji sva poduzeća u zemlji čini nekonkurentnima u usporedbi s inozemnim poduzećima. Globalna financijska i gospodarska kriza dodatno je zaoštrila dva ključna problema hrvatskoga gospodarstva koji se akumuliraju godinama, a to su: deficit tekućeg računa platne bilance koji je u 2009. iznosio oko 2, 5 milijarde eura ili 5, 5% BDP-a i inozemni dug, koji je krajem 2009. dostigao 44 milijarde eura, što je 98, 5% BDP-a. Ta dva bitna problema definiraju ukupnost budućih ekonomskih kretanja i predstavljaju osnovni izazov za monetranu i ukupnu ekonomsku politiku. Stoga ćemo glavninu istraživanja u ovom radu posvetit analizi i ocjeni izvozne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, te pokušati odgovoriti na pitanje koliko je dosadašnja monetrana politika utjecala na izuzetno nisku konkurentnost hrvatskog izvoza i predložiti odgovarajuće instrumente i mjere monetrane politike u funkciji povećanja izvozne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Ekonomija
Napomena
Rad je tiskan cijeli na engleskom jeziku, strani recenzenti, znanstveni
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Visoka poslovna škola s pravom javnosti