Pregled bibliografske jedinice broj: 614692
Upamćene i zaboravljene slike iz Okrugićeve Šokice
Upamćene i zaboravljene slike iz Okrugićeve Šokice // Dani hvarskog kazališta / Senker, Boris ; Jelčić, Dubravko ; Moguš, Milan (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2011. str. 145-156 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 614692 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upamćene i zaboravljene slike iz Okrugićeve Šokice
(Remembered and forgotten images from Okrugic's "Šokica")
Autori
Trojan, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani hvarskog kazališta
/ Senker, Boris ; Jelčić, Dubravko ; Moguš, Milan - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2011, 145-156
ISBN
978-953-154-962-2
Skup
Pamćenje, sjećanje, zaborav u hrvatskoj književnosti i kazalištu
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 05.05.2010. - 08.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Ilij Okrugić; Šokica; recepcija; pamćenje; sjećanje; zaborav
(Ilija Okrugic; Sokica; reception; memory; remembrance; oblivion)
Sažetak
Dramski tekst popularnog pučkog igrokaza Ilije Okrugića Šokica (1884.), zajedno s umetnutim narodnim pjesmama, uspoređuje se s izvedbama Okrugićeva djela u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku s nakanom da se razotkriju elementi idejno-tematske ili pak folklorne naravi koji ne odgovaraju recentnim sociološkim prilikama te su iz tog razloga u inscenacijama izostavljeni. Usto valja imatiza sve to imajući u vidu da razloge zaboravljanja pojedinih Okrugićevih slika iz te, i pučko-didaktične i folklorno-dokumentarističke drame, treba tražiti i u nekoherentnoj strukturi dramskoga teksta, koja ne odgovara suvremenom recipijentu. S druge strane, u uprizorenjima Okrugićeva igrokaza iznalazimo razloge naglašavanja pojedinih scena, ponajprije onih koje odlikuje sentimentalno-melodramatska intonacija, a zatim i onih u kojima izvorno narodno, nepatvoreno, svoje odjeke pronalazi i danas. U konačnici, želi se pokazati koje tipološke i etnološke varijacije sadržane u Okrugićevoj Šokici uspijevaju odoljeti više no stoljetnom vremenskom razmaku, a koje se smatraju zaostalima i neupotrebljivima današnjem gledatelju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti