Naslov
Obraštaj na uzgojnim instalacijama u moru: ekološki, tehnološki i pravni aspekti
(The fouling on aquaculture instalations in the sea: ecological, technological and legal aspects)

Autori
Petricioli, Donat ; Bakran-Petricioli, Tatjana ; Bavčević, Lav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi, Zbornik sažetaka / Bogut, Ivan ; Božić, Milan - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, 2012, 30-30

Skup
8. međunarodni gospodarsko-znanstveni skup "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 19.04.2012. - 20.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
uzgajališta riba u moru; obraštajni organizmi; ekonomsko iskorištavanje obraštaja; mlađ školjkaša
(fish mariculture; fouling organisms; economical use of fouling)

Sažetak
Obraštaj podrazumijeva organizme koji se naseljavaju na ljudskom rukom konstruirane instalacije u moru. Tako se i na podmorskim instalacijama marikulture (sidrine, mrežni teg, plovci, itd.) nakon njihovog postavljanja vrlo brzo pojavljuje obraštajna zajednica. U obraštaju marikulture do sada je zabilježeno više desetaka vrsta algi i životinja. Masa obraštaja može premašiti trideset kilograma živih organizama po metru kvadratnom, a ukupna količina godišnjeg prirasta obraštaja na svim uzgajalištima zajedno premašuje količinu od tri stotine tona. Obraštajna zajednica apsorbira dio izlučevina uzgojnih organizama i tako umanjuje utjecaj uzgojnih organizama na okoliš. S druge strane pak obraštajni organizmi smanjuju izmjenu vode kroz mrežni kavez smanjujući tako opskrbu organizama u uzgoju otopljenim kisikom. Organizmi obraštaja često završavaju na morskom dnu ispod uzgajališta: bilo da su otpali uslijed prevelike mase, djelovanja morskih valova i/ili struja ili su ih ljudi skinuli s instalacija pri redovitom čišćenju. Ovi organizmi mijenjaju strukturu morskog dna: ono postaje ljušturno, a bentoska zajednica ispod uzgajališta se mijenja vrlo brzo nakon postavljanja uzgoja te opstaje dugo nakon njegovog prestanka. Na ljušturama otpalog obraštaja naseljavaju se brojni bentoski organizmi. Povećanje površine dna i veći broj organizama povećava mogućnost oksidativne razgradnje emitiranih organskih čestica. U obraštaju se, često uspješnije nego na prirodnim staništima, naseljavaju ličinke nekih ekonomski interesantnih vrsta školjkaša porodice Pectenidae koje odrastajući naseljavaju okolna područja. Za uzgajališta riba u moru obraštaj predstavlja značajan tehnološki pa tako i financijski problem. Mrežni kavezi malog oka, namijenjeni za početne faze uzgoja bijele ribe brzo obrastaju (početna dominacija algi) te se zbog prevencije opstrukcije izmjene morske vode moraju mijenjati (i prati). To može izazivati stres kod uzgojnih organizama i predstavlja značajan udio u financiranju radne snage na uzgajalištu. Mreže velikih kaveza kod uzgoja tuna rjeđe se mijenjaju pa obraštaj može svojom masom izazvati tonjenje kaveza ili abraziju konopa između prstena plovaka prilikom oluja, a to može kao posljedicu imati bijeg uzgajanih tuna. Oštri rubovi ljuštura obraštajnih organizama mogu izazvati ozljede na koži uzgajanih tuna. Čišćenje tako velikih mreža obavlja se in situ što iziskuje veliki broj radnih sati ronilaca ili korištenje vrlo skupog podmorskog robota-čistača. U obraštaju prevladavaju dagnje koje se mogu koristiti kao uzgojni organizmi ("korisni otpad"), odnosno u konačnici kao hrana za ljude. Međutim, to pak predstavlja pravni problem jer trenutno važeći propisi ne dozvoljavaju korištenje mlađi dagnji, koje su sakupljene izvan zona pod monitoringom Uprave veterinarstva (tzv. proizvodnih zona), za nasađivanje u registriranim uzgajalištima školjkaša. Veći dio uzgajališta riba, a posebno tuna, za sada nije predviđen kao uzgajalište za uzgoj organizama u polikulturi pa na njima nisu proglašene proizvodne zone za školjkaše. Tako za sada velika količina ispravne mlađi dagnji propada i umjesto korisnog proizvoda postaje otpad.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA