Pregled bibliografske jedinice broj: 614566
Ordo sancti Pauli primi Eremitae u kasnom srednjovjekovlju i sloboda: mogućnost slobodnog djelovanja pavlina s obzirom na pravila pavlinskog reda s posebnim osvrtom na pavlinski samostan Blažene Djevice Marije na Gariću
Ordo sancti Pauli primi Eremitae u kasnom srednjovjekovlju i sloboda: mogućnost slobodnog djelovanja pavlina s obzirom na pravila pavlinskog reda s posebnim osvrtom na pavlinski samostan Blažene Djevice Marije na Gariću // Sloboda : zbornik sažetaka ; IV. Kongres hrvatskih povjesničara / Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2012. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 614566 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ordo sancti Pauli primi Eremitae u kasnom srednjovjekovlju i sloboda: mogućnost slobodnog djelovanja pavlina s obzirom na pravila pavlinskog reda s posebnim osvrtom na pavlinski samostan Blažene Djevice Marije na Gariću
(Ordo Sancti Pauli receives Eremitae in the late Middle Ages and freedom: the possibility of free action with regard to the Pauline rules of order with special reference to the Pauline monastery of the Blessed Virgin Mary on GaricOrdo)
Autori
Pisk, Silvija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sloboda : zbornik sažetaka ; IV. Kongres hrvatskih povjesničara
/ Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ), 2012
ISBN
9789535729600
Skup
IV. Kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.10.2012. - 05.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Pavlini; Pavlinski samostan BDM na Gariću; srednji vijek; sloboda
(Pauline Monks; Pauline Monastery BDM at Garic; Middle Ages; freedom)
Sažetak
Ordo sancti Pauli primi Eremitae nastajao je tijekom 13. stoljeća na prostorima Ugarskog Kraljevstva i u kasnom srednjem vijeku bio je među omiljenijim i značajnijim crkvenim redovima u Ugarskom kraljevstvu. Širenje pavlinskog reda posebno je izraženo nakon priznanja istog 1308. godine. Rad će se baviti pravilima pavlinskog reda, kao i ranijim regulama koje su pojedini crkveni dostojanstvenici propisali eremitima. Istraživati će se slobodno djelovanje pojedinih slavonskih pavlinskih samostana u odnosu na poglavara pavlinskog reda. Na primjerima pojedinih slavonskih pavlinskih samostana (poglavito pavlinskog samostana BDM na Gariću), također će se analizirati koliku su mogućnost slobodnog i samostalnog djelovanja imali pojedini pavlini (priori i vikari te redovnici) s obzirom na stroga pravila. Isto tako će se pokušati ustanoviti jesu li se pravila zaista poštovala, je li bilo kršenja, koje su bile sankcije te je li se sloboda djelovanja pojedinih redovnika tolerirala ili čak i poticala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
