Pregled bibliografske jedinice broj: 61403
Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednica invadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu
Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednica invadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu, 1999., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 61403 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednica invadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu
(Drone mating activity (Apis mellifera carnica Poll., 1879) from colonies infested with Varroa jacobsoni (Oud., 1904) and imbred colonies)
Autori
Bubalo, Dragan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.10
Godina
1999
Stranica
139
Mentor
Kezić, Nikola
Neposredni voditelj
Kezić, Nikola
Ključne riječi
Apis mellifera carnica; Varroa jacobsoni; uzgoj u srodstvu; trutovi; parenje
(Apis mellifera carnica; Varroa jacobsoni; imbreeding; drones;)
Sažetak
Parenje truta i matice odvija se u zraku za vrijeme leta i to na posebnom mjestu, sakupljalištu trutova. Zbog činjenice da se matica pari s više trutova (8-10), na sakupljalištu trutova postoji velika konkurencija između njih. U toj konkurenciji sposobnost parenja truta je vrlo važna za uspjeh prenošenja njegove genetske informacije. Grinja Varroa jacobsoni Oudeman 1904. potječe iz Azije, a prvi je puta unešena u Europu 1967. godine i predstavlja veliki problem za europsko pčelarstvo (Ritter, 1981). U nekim dijelovima Europe zabilježeni su veliki gubici pčelinjih zajednica zbog pojave rezistentnosti ove grinje na upotrebljavane akaricide (Milani, 1995). Također zbog uporabe sve većih doza akaricida postoji opasnost od rezidua u pčelinjim proizvodima (Walner i sur., 1995). Uspješnost oprašivanja kultiviranog, a i samoniklog bilja postaje problematična jer je poznato da su pčele najvažniji oprašivači. Prirodni oprašivači (bumbari, solitarne pčele i dr.) također su u opasnosti zbog velikih promjena u okolišu. Jedan od načina da se riješe navedeni problemi je selekcija pčela tolerantnijih na varou.
Poznato je da varoa za razvoj prije svega odabire trutovsko leglo što utječe na broj trutova u invadiranim zajednicama (Schulz, 1984). Na reproduktivnu sposobnost trutova utječe i pojava inbreedinga jer se povećanjem koeficjenta inbreedinga smanjuje broj spermija (Moritz, 1981).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
