ࡱ> q`~:bjbjqPqP.l::+z&:,"""8#,B$DR$l%" & & & &((LQQQQQQQShVrQAM/ & &M/M/Q & &ZRJJJM/ & &QJM/QJJJ &$ "ӛ"@dJQpR0RJVIG8VJVJ(db*J`+,,!(((QQI(((RM/M/M/M/dzdz Zlatko Kara , Alen }uni Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu HR  10000 Zagreb, Ka ieva 26  HYPERLINK "mailto:zlatko.karac@inet.hr" zlatko.karac@inet.hr ;  HYPERLINK "mailto:alenzu@net.hr" alenzu@net.hr ARHITEKTURA DALMATINSKIH I PRIMORSKIH VJETRENJA A Memento nestaloj tradicijskoj baatini Meu tipovima naaih tradicijskih mlinova najslabije sa uvana i neistra~ena skupina su vjetrenja e. Najviae ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala da je u Hrvatskoj postojalo blizu 1000 vjetrenja a! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenja a s o uvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kru~nih 'kula', uglavnom u ruaevnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na otocima Silbi, Olibu i Oaljaku, na otoku Bra u u Sutivanu, Postirama, Bolu i Dra evici, u Starom Gradu na Hvaru, kod Malog Loainja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radoaiu kod Leevice, ponad Lastova, a spominju se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenja e na Kor uli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu, Metkoviu, Milni, Supetru, Postiri i `kripu na Bra u, gradu Hvaru, Rogoznici, na oto iu Bapcu& Uvod Meu raznolikim tipovima naaih tradicijskih mlinova  poput ru nih ~rvnjeva, 'konjskih' suvara, vodenica ~li ara s horizontalnim kolom, vodenica s vertikalnim podljevnim ili nadljevnim kolom, splavnih plutajuih vodenica, toaeva za masline - najslabije sa uvana i gotovo posve neistra~ena skupina su v j e t r e n j a  e  mlinovi pokretani vertikalnim vjetrenim jedrima. Tematske krae lanke o vjetrenja ama objavili su: Jutroni (1956: 47), Fiskovi (1959: b.p.) i Peri i (1998: 151-158), a simpozijska izlaganja Kova  (2003: b.p.) i Kara , }uni (2010: 18). Dokumentarno vrijedne skice vjetrenja a u svojim je sinteznim knjigama ostavio Freudenreich (1962, 1972), dok se ostali pojedina ni podaci ili usputno spominjanje ponekog primjera vjetrenja a mogu nai u lokalnim historiografskim radovima, vodi ima, u novije vrijeme i na web-stranicama turisti kih mjesta (web 1-18). Najviae vjetrenja a bilo je u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez stalnih vodotoka, no s dovoljno vjetra. Evidentirane su i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom mehani kih mlinova, pa danas u Hrvatskoj ne postoji viae niti jedna vjetrenja a s o uvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek arhitektonski ostaci njihovih zidanih kru~nih 'kula' (Kara , }uni 2010: 18), uglavnom u ruaevnom stanju ili u nekoj sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj, skladianoj). Inicijative za obnovu vjetrenja a u turisti ke svrhe za sada su pokrenute u Malinskoj (Kova  2003: b.p.) i Medulinu (web 7). Vjetrenja e - podrijetlo i geneza arhitektonskog tipa Vjetreni mlinovi najranije se javljaju u pustinjskim dijelovima Bliskog istoka gdje nema stalnih vodotoka, a prvi poznati graditelj vjetrenja a  Abu Lu'lu  zabilje~en je u Perziji (644.). Vjetrenja e su kao graevni tip (i 'naprava' !) detaljno opisane u Sistanu, grani nom podru ju izmeu Perzije i Afganistana (9. st.), kada su zbog joa nepoznatog sustava okomitog prijenosa vrtnje imale horizontalno kolo neposredno povezano s osovinom ('jarbolom'). U Europu iskustvo graenja vjetrenja a donose kri~ari, vjerojatno iz Sirije, pa se takvi isprva drveni objekti sa zaokretnim trupom na postamentu ve u 12. stoljeu spominju u Francuskoj (1180.) i Engleskoj (1191.). U Francuskoj je doskora razvijen i zidani kru~ni toranj s drvenom rotacionom 'kapom' koja se mogla pomicati prema smjeru vjetra (oko 1300.). Najstariji prikaz vjetrenja e sa uvan je u tzv. 'Vjetrenja kom psaltiru' iz Canterburyja (oko 1270.), a dokumentarnu vrijednost ima i prikaz vjetrenja e na prozorskom vitraju crkve Stoke-by-Clare u Suffolku (1470.) (web 11). Danas su vjetrenja e rasprostranjene diljem Europe i dio su tradicijske baatine mnogih zemalja gdje su sa uvane u razli itim arhitektonskim ina icama - primjerice u skandinavskim prostorima, Nizozemskoj, Danskoj, Mad~arskoj, Rumunjskoj, `panjolskoj, Malti& i osobito u Gr koj gdje su postojei vjetreni mlinovi oblikovno i tipoloaki najbli~i poznatim primjerima s naaega jadranskog pojasa. Vjetrenja e u Hrvatskoj  povijesni diskurs Nije poznato kada se vjetrenja e javljaju na hrvatskim prostorima, no najstariji njihov spomen datira iz 1591. kada Franjo de Soppe na svome ladanjskom imanju na oto iu Bapcu u Paamanskom kanalu ugovora gradnju vjetrenog mlina (& un' molin da vento a Babaz). Tu vjetrenja u su, uz naknadu od 25 dukata, za tri mjeseca trebali podignuti njegov kolon Nikola Stagli i i majstor Ivan Taljaduri, no nije poznato je li uope izvedena, budui da na oto iu danas nema vidljivih ostataka takve graevine (Sori 2008: 52; Peri i 1998: 153). Naae je vjetrenja e teako pouzdano datirati jer je rije  o anonimnom i u dokumentima uglavnom nezabilje~enom tradicijskom graditeljstvu bez izrazitih stilskih obilje~ja, pri tome danas u ruaevnom ili bitno izmijenjenom stanju. Koliko je po lokalnim podacima poznato, najstarije joa postojee 'kule' vjetrenja a su one na oto iu Oaljaku u Zadarskom kanalu iz 16. stoljea (web 1), te u Bolu na otoku Bra u s kraja 18. stoljea. Sve ostale izgraene su tijekom 19. i napuatene po etkom 20. stoljea kada se javljaju parni, motorni i elektri ni mlinovi (Kara , }uni 2010: 18). Iako su vjetrenja e u korpusu hrvatske tradicijske arhitekture danas gotovo nestala skupina mlinova, tijekom povijesti bilo ih je iznimno mnogo, pa je prema podacima Dr~avnog hidrometeoroloakog zavoda samo na srednjodalmatinskim otocima inventarizirano preko 400 takvih graevina (Sijerkovi 2008: 75). U ekonomskoj statistici mleta ke Dalmacije iz 1796. prilo~enoj knjizi Ivana Luke Garanjina, Riflessioni economico-politici sopra la Dalmazia, navodi se ak 807 mlinova za ~ito, od ega je samo na otoku Bra u tada bilo 125  uz neato ru nih ~rvnjeva, ponajviae vjetrenja a (Jutroni 1956: 47; Vrsalovi 1968: 119; Ke kemet 1998: 159; web 3). Podru je rasprostiranja im je uzdu~ cijele jadranske obale  s najsjevernijim poznatim primjerima u Medulinu, te najju~nijim u Metkoviu i na otoku Lastovu. Vjetrenja e na naaim priobalnim prostorima vjerojatno su 'levantske' provenijencije i kao importirani graevni tip donose ih trgovci i moreplovci sa aireg sredozemnog prostora, sa gr kih otoka ili sa maloazijske obale. Vjetrenja a je u manjem broju bilo i u kontinentalnoj Hrvatskoj u podru jima bez vodotoka, primjerice na pustarama Belja u unutraanjosti Baranje (Freudenreich 1972: 235), gdje su se u posttursko doba proairile s mad~arskih prostora. Parafrazirana tema kontinentalne tradicijske vjetrenja e javlja se i u suvremenoj arhitekturi, primjerice u Apatovcu kod Kri~evaca (web 9). Arhitektonske odlike naaih vjetrenja a Vjetrenja e su naj eae bile pozicionirane uz morsku obalu na istaknutim vjetrovitim to kama (Stari Grad, Sutivan, Bol, Medulin), esto i u samome mjestu na vrhu rive (Supetar, Postira), ili na bre~uljcima iznad naselja (Malinska, Silba, Lastovo, Dra evica, Rogoznica, Mali Loainj). Svi poznati primjeri graeni su kamenom i vapnenim mortom, rusti no, rjee s pritesanim blokovima ili klesanim detaljima (konzole, stubiata, dovratnici), zidova debljine 80-100 cm, neo~bukanih pro elja (samo je loainjski primjer izuzetak). Kule vjetrenja a su valjkaste (nikada konusne kao u Gr koj i `panjolskoj!), natkrivene plitkim sto~astim ili aatorastim krovom od kamenih akrila. Vanjskog su promjera 4 - 6,5 m (iznimno u Malinskoj je ta mjera prelazila 8 m). Dosezale su 6-8 m visine, ovisno o tome da li su jednokatne ili dvokatne. U unutraanjoj organizaciji prizemlje je slu~ilo za mlinski pogon, a katne eta~e, s po jednim veim prozorom, za stanovanje mlinara. Spiralna stubiata su konzolno ugraena u obodne zidove, a drvene podnice su oslonjene na konzole po unutraanjem zidnom perimetru..Vertikalno vjetreno kolo, redovito s 8 trokutastih polja za platnena jedara koja su se mogla zatvarati i airiti, osovinom je bilo pri vraeno pod krovnu kapu (pretpostavlja se da je bilo i primjera s rotirajuom 'glavom'). Prijenos rotacije na sredianji jarbol i ~rvnjeve rijeaen je drvenim, kasnije ~eljeznim zup anicima. U Istri vjetrenja e nazivaju 'malini na jedra', u dolini Neretve 'mlinovi na vitar'. Katalog vjetrenja a [zemljopisnim redoslijedom S-J] Postojee vjetrenja e Medulin  Na rubu zaljeva na lokalitetu 'Bijeci' i danas stoje dvije dobro o uvane vjetrenja e, na ~alost bez jedara i izvan pogona. Nakon povratka iz Amerike 1872. izgradili su ih braa Ivan i Andrea Poai (Poati). Ivanova je smjeatena na samoj morskoj obali, a Andreina 50 m u zaleu, danas skrivena aumicom. Andrea je u svoju vjetrenja u ve 1886. uveo parni stroj, ato je izazvalo sukobe meu braom, pa su 4 ~rvnja od tada radila na paru a 2 na vjetar. Na razglednici iz 1903. Ivanova je vjetrenja a joa uvijek imala jedra s 8 polja i o ito je bila u pogonu, no 1910. nasljednici su oba objekta prodali Paulu Kupelwieseru koji ih je namjeravao koristiti za turisti ke potrebe (web 2; web 6; web 7). Vjetrenja e su graene kamenom, kru~nog su tlocrta, izvorno kao i danas natkrivene plitkim sto~astim krovom. Zanimljivo je da Freudenreich u svojim radovima viae puta objavljuje crte~ navodno Medulinske vjetrenja e opasane kru~nim dvorianim zidom, u susjedstvu koje su stajali i stambeni objekti. Meutim, ta situacija, kao i sam raspored otvora na pro elju ne odgovara niti jednoj od dvije medulinske vjetrenja e.pa je po svoj prilici rije  o pogreanoj atribuciji (Freudenreich 1962: 208; Freudenreich 1971: 327, 329; Freudenreich 1972: 231, 232). Medulinske su vjetrenja e naai najsjeverniji primjeri i jedini su poznati objekti tog tipa u Istri. Ing. Marko Klari izradio je projekte za njihovu rekonstrukciju ime bi se mogla dobiti kvalitetna turisti ka atrakcija u ina e neizra~ajnoj veduti mjesta (web 6, 7). Mali Loainj - Na ulazu u mjesto, s lijeve strane ceste na bre~uljku 'Malin', stoji recentno adaptirana vjetrenja a ato ju je 1820./21. izgradio mlinar Rassol. Od te je vjetrenja e sa uvan i najstariji poznati prikaz kojeg je grafi ar Havli ek 1887 objavio u austrijskim turisti kim novinama kada je mlin joa bio u pogonu i imao je jedra. Ruaevnu kulu su u II. svj. ratu Englezi s brodova tukli topovima, mislei da je njema ki bunker. To je dvokatna kru~na graevina s dva vea prozora u osi ulaznih vrata i jedina je od svih naaih vjetrenja a imala glatko ~bukana pro elja. Kao slikovita ruaevina stajala je do po etka 90-ih godina kada se na tome mjestu navodno ukazala Gospa (10. 3. 1990.), izrazivai ~elju da se njoj posveti i u vjetrenja i uredi kapelica (!). Do 2007. trajali su radovi na adaptaciji za novu, religijskim potrebama neprimjerenu namjenu, kada je nizom degradirajuih graevnih i oblikovnih intervencija na kuli i okoliau posve poniatena itljivost izvorne funkcije (Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263; web 5). Silba  U zaleu crkve, 5 min hoda od centra mjesta stoji ruaevna kamena kula vjetrenja e. Mihovila Supi ia iz 1818. Jednokatna graevina kru~nog tlocrta, zidana rusti nim kamenom, dersanih reaki. Na gornjoj eta~i nekada je bio stambeni prostor s dva prozora izvedena s kamenim okvirima (Freudenreich 1962: 208; Stareaina 2004:26; web 12). Olib - Po etkom 70-ih godina proalog stoljea spominju se ostaci vjetrenja e za otoku (Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263), no danas mjeatani viae ne znaju za nju, pa nije sigurno da joa postoji. Oaljak  Na otoku smjeatenom u Zadarskom kanalu nalaze se ostaci naae najstarije vjetrenja e iz 16. stoljea (web 1). Rogoznica  U zaleu ~upne crkve na brdu 'Vraac', najviaoj to ki rogozni kog poluotoka, o uvana je kula vjetrenja e izgraene krajem 19. stoljea. Pripadala je `imunu Lovriu Caparinu, a obnovljena za stambenu namjenu i danas je u vlasniatvu iste obitelji. Zanimljivo je da je sa uvan i projekt ove vjetrenja a iz 1892. kojeg je izradio vlasnikov sin, tada student be ke Visoke akole 'boden-kulture'. Iako je projekt viae likovna ilustracija nego li tehni ki nacrt, iz njega se jasno mo~e do arati izvorni izgled vjetrenja e. Graevina kru~nog, valjkastog korpusa, vanjskog promjera oko 6,5 m, debljine zidova 1 m., visine P+2, bila je natkrivena plitkim sto~astim krovom na vrhu kojega se nalazio vjetrokaz. Zidana je uredno uslojenim blokovima tesanog kamena, a po obodu pro elja ugraene su kuke za privez magaraca koji su donosili ~ito na meljavu. Podnice eta~a oslanjale su se na kamene konzole po obodu zida, a u zid je bilo ugraeno i spiralno konzolno stubiate koje i danas postoji. Dva prozora nalazila su se u osi ulaznih vrata, kota l s platnenim jedrima na 8 polja stajao je bo no. Zanimljivo je da je u presjeku prikazan i mehanizam mlina s rotacionim jarbolom, 4 zup anika za prijenos, te mlinskim kamenom. Na razglednicama Rogoznice iz 1906. i 1907. vidljiva je vjetrenja a koja je tada stajala na osami na joa nepoaumljenom brijegu i imala je otvorena jedra. U funkciji je bila do II. svj. rata, u borbama je bombardirana i oateena te je potom stajala napuatena do 1980. kada ju za vikend stanovanje obnavlja praunuk vlasnika. Tom je prigodom kula sni~ena za jedan kat i natkrivena salonitnim krovom. Sutivan (o. Bra )  Vjetrenja a obitelji Ili na morskoj obali u I. dijelu naselja, iz po etka 19. stoljea. Najbolje sa uvana od svih bra kih vjetrenja a. Cilindri na, jednokatna, sa sto~astim krovom od kamenih akrila. Krila su demontirana 1903. kada je prestala mljeti ~ito, sa uvana je u sekundarnoj stambenoj funkciji s neodgovarajuom adaptacijom i arhitektonskim dodacima (Jutroni 1956: 47; ***1976: 29; `imunovi 1987: 164; Ke kemet 1998: 159, 160; ***2007; ***2010: 41; web 2; web 3; web 4). Postira (o. Bra )  Pred ulazom u Hotel 'Pastura' stoji adaptirana graevina negdaanje vjetrenja e. Kru~nog tlocrta, vanjskog promjera 5,5 m danas je sni~ena na visinu prizemlja i natkrivena sto~astim kamenim krovom pa se viae doima kao zdepasta 'bunja' nego li kao toranj vjetrenja e. Solidno je zidana tesanim blokovima veeg formata. Donedavno je slu~ila kao caffe bar, sada je u funkciji suvenirnice i galerije (***2010: 41; web 2). Dra evica (o. Bra )  Na zaravnjenom vrhu brijega 'Glavica' SI. od sela (kota 313) stoje ruaevine jedne od najveih bra kih vjetrenja a. Kula je vanjskog promjera oko 4 m, danas sa uvana do 2,5 m visine, zidana je uslojenim pritesanim kamenom, neo~bukana, u unutraanjosti postoje kamene konzole koje su nosile podnicu katne eta~e. Vjerojatno datira s po etka 19. stoljea; vlasnik nije poznat (`imunovi 1987: 62; Ke kemet 1998: 152; web 13). Bol (o. Bra )  Na I. kraju bolske rive blizu obale mora stoji kamena kula negdaanje vjetrenja e, ina e najstarije joa postojee na otoku (kraj 18. st.). Recentno je adaptirana za ugostiteljsku funkciju, kojom je prilikom dobila ravni krov, zazidani su povijesni otvori a na pro elje je dodan motiv vjetrenog kola (***2010: 41; Nejaami 2011: 14). Stari Grad (o. Hvar)  Vjetrenja a smjeatena u J. dijelu luke uz samu morsku obalu, podignuta u 19. stoljeu. Sredinom 50-ih godina proalog stoljea spominje se 'ruaevina okrugle kule vjetrenja e' koja je kasnije adaptirana za sekundarno stanovanje, pri emu je devastirana i dobila je ravni krov (Mili i 1955: 191; Freudenreich 1972: 232, 263; web 2; web 10). Lastovo  Na brijegu J. od sela nedaleko goti ke kapele sv. Lucije stoje ruaevine negdaanje vjetrenja e. Izgraena je krajem 19. stoljea za vlasnika Antuna Frlana, u pogonu je bila do I. svj. rata, a na razglednici iz 1932. ve je u ruaevnom stanju. Kru~na rusti no zidana kamena kula vanjskog promjera 4,2 m, sa uvana je do visine od 6 m. Prizemlje (nekada s mlinskim ureajima) u interijeru rusti no, stambeni 1. kat s velikim prozorom u osi ulaza grubo je ~bukan, a primjetan je i za etak 2. kata koji se uruaio. U interijeru sa uvani ostaci konzolnog spiralnog stubiata. Po vanjskom obodu postoje ~eljezne kuke za vezanje magaraca (Fiskovi 1959: b.p.; Fiskovi 1966: 103; Gvozdenovi 1973: 53; Belamari 1985: 51; Jurica 2001: 268). Radoai kod Leevice  O uvani su ostaci vjetrenja e na brdu 'Kulina' nedaleko sela (web 18). Kula Norinska  Negdaanja kru~na turska kula podignuta oko 1500. na utoku rje ice Norin u Neretvu, nakon 1813. kada ju je vojska definitivno napustila bila je preureena u vjetrenja u ('mlin na vitar'), u vlasniatvu obitelji Nonkovi. Iako kula i danas postoji, ostataka mlinskoga mehanizma i jedara viae nema (Freudenreich, 1972: 303; Vr i 1974: 15). Sruaene vjetrenja e [dokumentirane na fotografijama ili u literaturi] Kastav - P02  " J L R T ( r t v x  < P BZӸۭӸ۩wldl\ldlh"CJaJhCJaJhhCJaJhAlOJQJhOJQJ h^`5;h_ h^`5;h^`5CJaJhAlhchh_ jh^`Uh!h^`0Jjh^`U h^`h^`jh^`Uh^`h^`h^`6h^`h{e5CJaJh^`h^`5CJaJ#2 ( t v x TVgd_ $dha$gdkdhgdk$a$gdwA$a$gd$a$gd^`(0:|:Zl(8FXj 4bfvx>@BDFHJLNPRTVXZ\^ hpMhQhgy%hpMhd8 h'h@h"h@ hThQ!jhjQh-0JCJUaJhjQhHP5CJaJh8xCJaJhCJaJh2CJaJhbHCJaJhhCJaJhe CJaJ5^`bdfhjl68:dHP2^Fhlrx<|BFv<TXZ*ھ⺳ʩʳʳʢʞhxRhm hThHjh|{,0JU hThhJhLh"h"6h'hgy%h+h_h"h@h'|h:LhpM hThQ hpMhQhd8<*@RTVtb v z!!!!!!8"<"J"^""#6#P#R#T#V####$$$6$8$\$b$$$%$%Ľ{t h@hxjh@hi0JUh@ h@h^T6 h@h=4 h@hL_ h@hR h@h" h@hyt h@h- h@h;h8xCJaJhn.h_ 5CJaJhn.h8x5CJaJh.:5CJaJhL_CJaJh hThH*V#'**J+|/3;>>4?JJKHKJKxK\W_8bcdxqbu$dhPPa$gd[|$a$gd[| $dha$gdH $dha$gdT$%4%H%L%%%% &8&t&''f(h(((()),)@)B)H)z)))))))))))) **,*.******** +H+ĶҲҫҜhHh 15CJaJhHhTw5CJaJhHB*ph h@h h@hT>hro h@hL_ h@hn. h@hR h@h" h@h{6 h@h/^ h@h8xh h@h^T6 h@hyt h@hk/H+J++++,--J-P-X-j-------b......././2/t/v/x/z/|/000f11111 2:2R2b2r2t2|2庳~ hI@kh3  hI@kh}IhI@k hI@khJD hI@khw hI@kh+ hI@kh$ hJDh hJDhyW hJDhk $ hJDh 1 hJDhrZ hJDh$hJDhFE6 hJDhTw hJDhFE hJDhJDhHh5CJaJ/|222222222223333333v4444455&56555 6 6.6F66666677t7v7777777777Ľ h:hqqh:hg76 h:h&8hs h:hg7 h:h3E h:hOo h:hI@k h:hw h:h> hI@kh$ hI@khI@k hI@kh 9 hI@kh/}h#l hI@kh+ hI@khJD hI@kh}I hI@khyW278888z8|8~888888999P9\9::B:0;2;z;;;<<=J=b====>>>>>>?ӳӯӯӯӳӠӓxohH5CJaJhHB*ph h:h>ho8h MhxVMjh:hbz0JUh:h]E' h:hBh.: h:ha h:hg7 h:h3 hn6 h:h3E h:hjh:h0JUh h:hqq h:hOo h:h&8(???2?4???8@@@@fABFC^DDDDDDDDE@FBFxFzFFGzHHIJ0J2JJJJJKKHKJK^KtKvK~sh[|haCJaJh[|CJaJh[|hZ2CJaJh!#5CJaJh[|h[|CJaJh[|h[|5CJaJh[|hZ25CJaJh8h!#h/Ihsh]JhhY,? hY,?hY,?h~DhH5CJaJh2m5CJaJh{q5CJaJ-vKxKKKKKKKOOOOOPPP8Q:T>TtTvTTTTT UUUVWZW\WrWxWzWWWYZZ[οøããÔ}u}n}n hFwhsXhFwh{: hFwh{hFwh2m:hFwhS::hFwhZ2: h]5hCP h]5h} h]5hTJO h]5hI h]5hNh?9 h]5h}s3hs h]5h|uh]5hN5h]5hI5h]5h|u5h]5hZ2:h[|hZ2CJaJ([V[]]]"^0^N^^^____D_p_z________@`x`z```axVxxxxxxxxxxx.y0yByDyJyLyPy\yry~yyyyz>z@zrzxzzzzz{{{{{»ճh12 h%chRh%chh4C6h%chR6 h%chh4C h%chwnh%chwn5 h%ch5h- h%ch h%ch55hCOhZ2: h%chZ2 h%chK h%ch *< h%ch h%chI4buxB|~΁R@6H"B\ $dha$gdz$dhPPa$gdE $PPa$gdE$a$gd $dhPPa$gd[|{|,|<|>|@|B|\|b|h|l||}}~~~~~~"&(X\^<>Hhɺɺɫ{tptptplhta h_h_h_huh h_hl+ hu5 huhuhLhL6hLh_hl+5hCOhl+:hCOhZ2:h#lhZ25 h#lhLpo h#lh5h#lh\6 h#lh\h#lh55h#lhZ2: h%chZ2h12 h%chq h%chwn h%ch;,&NZʁ́΁܁ށZr`bƒăƃԃPVv|vxLNtȆʆHl»h12jhP0JU h?h/}( h?hj h?hYh?h9 6 h?h9 h?h1.5h?h9 5hCOh1.:hCOh%j: h_hZ2habhI h_huh_hu8‡ć؇ڇ܇ PRlr>@Ḇ̽̽㩢zrgrg]hE5B*phh h%jCJaJh CJaJh CJaJh h%jCJaJh 5B*ph hZ%hLe)hV hZ%hhZ%h5hVhLe)5h$ hVh=bhVh0s5 hVh0shVh=b5hVh1.5hCOhLe): h?hZ2 h?hj h?h9 !޸"$&(V.0jp~غƻ̻(*X` (J~ǿ}voo hS:h1) hS:h hS:h hS:h hS:hD;1hS:hP?Z6 hS:h^M hS:hP?Z hS:hxvhS:hP?Z5hS:hl+5hCOhB: hhS:hzh hhUhx}hh5:hhS:5:hhB:+rema lokalnoj predaji u mjestu je nekada postojala vjetrenja a o kojoj za sada nema pouzdanih podataka (Kara , }uni 2010: 18). Malinska (o. Krk)  Negdaanji mlin (lokalno 'malin') odredio je ime danaanjeg mjesta koje se prema predaji ovdje razvilo.oko izvoru slatke vode u luci, gdje je stajala i vodenica. Tek kasnije izgraena je vjetrenja a u J. dijelu naselja. Nalazila se na padini bre~uljka, na lokaciji danaanjeg Hotela 'Malin' (kojemu je ostavila i naziv). Dokumentirana je na razglednicama iz 30-ih godina proalog stoljea, prije izgradnje hotela, kada je zdepasta valjkasta graevina ve bila sni~ena na po prilici pola visine. Poslije II. svj. rata preureena je za stanovanje podvornika hotela i devastirana probijanjem prozora, postavom balkona i ravnog krova, a sruaena je u prosincu 1968. prilikom proairenja hotela. Prema katastarskim kartama kula vjetrenja e je imala 8 m u promjeru po emu je bila najvea graevina te vrste u Hrvatskoj. Opina Malinska namjerava rekonstruirati vjetrenja u kao etnografski muzej i turisti ki simbol mjesta (Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263, 265; Radi 1995: 50; Cerovi 2000: 121; Kova  2003: b.p.; web 8). Punat (o. Krk)  Na terenu J. od danaanje vile 'Kostarika' postojala je vjetrenja a, vlasniatvo brae Antona i Ivana }ica Kla ia. Imala je platnena jedra na vezanje koja su se otvarala za ja ega vjetra. Bila je izgraena u 19. stoljeu, a prestala je raditi 1908. kada je vlasnik stradao upravo pri razmatanju jedara te je potom podignut motorni mlin. Fotografski je dokumentirana (Ragu~in 1991: 259; Kova  2003: b.p.). Cres  Po etkom 70-ih godina proalog stoljea evidentirani su ostaci vjetrenja e na otoku, no ne navodi se pobli~a lokacija (Freudenreich 1972: 263). Babac  Na oto iu u Paamanskom kanalu prema ugovoru iz 1591. spominje se gradnja vjetrenja e na ladanjskom imanju obitelji Soppe. Za 25 dukata naknade tijekom tri su je mjeseca trebali izvesti kolon Nikola Stagli i i majstor Ivan Taljaduri, no nije poznato je li vjetrenja a izvedena budui da vidljivih ostataka takve graevine na oto iu nema (Sori 2008: 52; Peri i 1998: 153). Rogoznica - Piaui o francuskoj vladavini u Rogoznici Don Krsto Stoai je 1941. na brdu iznad sela spomenuo i vjetrenja u iz francuskog vremena, tada zapuatenu (Stoai 1997: 143). Na lokalnim rogozni kim web-stranicama i danas se navodi: 'Vidljivi su ostaci utvrde i vjetrenja e na vrhu oto ia koju su 1809. god. po eli graditi Francuzi& ' (web 15). U vodi u JLZ preciznije je napisano: 'Na uzviaici iznad sela nalazi se stara vjetrenja a, a nedaleko od nje ostaci utvrde koju su po eli graditi Francuzi 1809.' (***1976: 5). ini se da je ponegdje neto no povezano vrijeme gradnje francuske utvrde i obli~nje vjetrenja e koja i danas stoji, no ona potje e iz mnogo kasnijeg vremena (vidi ad Rogoznica u gornjem Katalogu). Ipak, nije isklju eno da doista postoje i ostaci jedne starije vjetrenja e koju na terenu nismo uspjeli identificirati. Milna (o. Bra )  Vjetrenja e se grade na prijelazu 18./19. st.; polovinom 50-ih godina proalog stoljea zabilje~ene su dvije vjetrenja e; danas im lokacija nije poznata (Jutroni 1956: 47; web 2; web 14). Postira (o. Bra )  Vjetrenja a valjkastog oblika i sto~astog krova pokrivenog kamenim akrilama stajala je na vrhu rive ('na Ratu');. dokumentira na fotografiji iz 1900. te na razglednici i fotografijama iz 30-ih godina. Izmeu dva svjetska rata slu~ila je za pohranu ribarskih potrepatina. Stariji su je zvali 'rotunda di se batalo'. Sruaena je nakon II. svj. rata (Jutroni 1956: 47; Vrsalovi 1968: 363; web 2). Supetar (o. Bra )  Po etkom 20. stoljea dokumentira je na razglednici vjetrenja a s otvorenim jedrima (jedina takva slika, uz medulinsku!). Stajala je vrhu rive ispred danaanjeg trajektnog pristaniata. Bila je kru~nog tlocrta sa sto~astim kamenim krovom, uz prizemlje, sudei po rasporedu otvora, imala je i dvije katne eta~e. Vjetreni kota  imao je 8 polja jedara. Do 20-ih godina proalog stoljea u vjetrenja i je joa bilo sa uvano i postrojenje; sruaena je nakon II. svj. rata (Jutroni, 1956: 47). Sutivan (o. Bra )  Sredinom proalog stoljea na SZ. obronku brda Sv. Rok iznad mjesta postojalo je 'okruglo podno~je vjetrenja e' (Jutroni 1956: 47). `krip (o. Bra )  Sredinom 50-ih godina proalog stoljea nesigurno su identificirani tragovi jedne akripske vjetrenja e (Jutroni 1956: 47). Hvar (grad)  Sredinom 50-ih godina proalog stoljea evidentirana je joa postojea 'ruaevina okrugle kule vjetrenja e', a po Freudenreichovoj skici iz 1962. nalazila se podno padine brijega, bila je dvokatna i imala je viae klesanih detalja uz otvore (Mili i 1955:191; Freudenreich 1962: 208; Freudenreich 1971: 329; Freudenreich 1972: 232, 263). Kor ula  Kao komparativni podatak za joa postojeu vjetrenja u na Lastovu, Fiskovi (1959: b.p; 1966: 103) navodi da je '& sli nih vjetrenja a bilo u ranijim stoljeima i u obli~njoj Kor uli'. Metkovi  Na prijelazu 19./20. st. u mjestu je postojala vjetrenja a (Juri 2000). Zaklju ak Provedeno istra~ivanje pokazalo je da i u Hrvatskoj, unato  oskudnim saznanjima i nepostojanju ak ni temeljnih informacija u literaturi, na terenu ipak postoji odreeni broj djelomi no o uvanih tradicijskih vjetrenja a. Od iznimno velikog broja arhivski zabilje~enih primjera (krajem 18. st. ak oko 1000) danas je opstalo svega 15 kamenih 'kula' negdaanjih vjetrenja a (s joa toliko nestalih objekata o kojima postoje pouzdani pisani ili slikovni podaci). One koje nisu posve napuatene i ruaevne, slu~e sekundarnim funkcijama (vikend stanovanje, ugostiteljstvo, trgovina, skladiatenje, sakralna namjena!), pri emu su izvedeni uglavnom devastirajui adaptacijski zahvati. U ranijem registru spomenika neki su objekti u~ivali formalnu zaatitu, no u danaanjem revidiranom popisu kulturnih dobara za sada se ne nalazi niti jedna vjetrenja a. Kako isti e Aleksandar Freudenreich '& prije izuma paromlinova bile su obale i otoci naaeg mora na i kani nizovima vjetrenja a & s krilima ili jedrima, karakteristi nim motivom u silhuetama naaih krajobraza' (Freudenreich, 1972: 232), pa bi tu atraktivnu i autenti nu sliku barem ponegdje trebalo vratiti u vedute naaih mjesta, svakako i zbog potreba turizma, i zbog zaatite posljednjih tragova ove specifi ne tradicijske baatine. Literatura *** 1976. Jadranska obala i otoci: vodi  i atlas, 3 [ur. }arko Domljan]. Zagreb: JLZ *** 2007. Sutivan: kulturna povijest [ur. Dra~en Katunari]. Zagreb: Letteris *** 2010. Bra : in your pocket: esential city guides. Zagreb: Plava ponistra d.o.o. Belamari, Joako. 1985. Vodi  Lastova. Split: Logos Cerovi, Zdenko. 2000. Nastanak i nestanak posljednjeg kr kog mlina. Kr ki kalendar 2000, 119-123. Fiskovi, Cvito. 1959. Primorske vjetrenja e. Slobodna Dalmacija, XVI, 4311 (1.-3. 1. 1959.) Fiskovi, Cvito. 1966. Lastovski spomenici. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 16, 5-152. Freudenreich, Aleksandar. 1962. Narod gradi na ogoljenom krasu. Zagreb  Beograd: Savezni institut za zaatitu spomenika kulture Freudenreich, Aleksandar. 1971. uvari drevne tehnike: O predindustrijskoj mehanizaciji kod naaeg naroda. Zbornik za narodni ~ivot i obi aje ju~nih Slavena, 45, 325-336. Freudenreich, Aleksandar. 1972. Kako narod gradi. Zagreb: Republi ki zavod za zaatitu spomenika kulture Gvozdenovi, Radojica. 1973. Otok Lastovo: prirodna i druatvena obele~ja mog garnizona. Lastovo: Komanda VPO Jurica, Antun. 2001. Lastovo kroz stoljea. Lastovo: MH Juri, Ivan. 2000. Gospodarski razvoj luke i trgoviata Metkovi 1850.  1918. Metkovi: MH Ogranak Plo e Jutroni, Andre. 1956. Mlinovi  vjetrenja e na otoku Bra u. IP, III, 47 (1. 2. 1956.), 2. Kara , Zlatko; }uni, Alen. 2010. Tradicijski mlinovi-vjetrenja e u Hrvatskoj: Arhitektonske odlike i mogunosti obnove. Kako ~ive seljaci?: Identitet, reprezentacija, kulturne prakse suvremenog seljaatva (zbornik sa~etaka Godianjeg znanstveno-stru nog skupa HED-a). Zagreb: HED, 18. Kara , Zlatko; }uni, Alen. 2011. Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenja a: Memento nestaloj tradicijskoj baatini. Meunarodni znanstveni iterdisciplinarni simpozij: Hrvatska folklorna i etnografska baatina u svjetlu dubrova ke, svjetske i turisti ke sadaanjosti (knjiga sa~etaka) [ur. Mira Muhoberac]. Dubrovnik: Folklorni ansambl Lino, Dubrovnik, 52. Ke kemet, Duako. 1998. Bra : vodi  kroz povijest i kulturnu baatinu. Supetar: Biblioteka Bra ki zbornik 1 Kova , Milan. 2003. Rekonstrukcija vjetrenja e u Malinskoj na otoku Krku. 1. meunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u rijeci i o uvanje rije ke industrijske baatine (sa~etci/summaries) [ur. Miljenko Smokvina]. Rijeka: Grad Rijeka , b.p. Mili i, Mirko. 1955. Nepoznata Dalmacija: Studija o seoskoj arhitekturi. Zagreb: Arhitekt, Zadruga DAH Nejaami, Nera. 2011. Urbani razvitak i arhitektura Bola / The urban development and architecture of Bol. Ljetna akola arhitekture Bol 2010 / Summer school of architecture Bol 2010. Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveu iliata u Zagrebu (Ljetne akole i radionice 9), 10-15. Peri i, `ime. 1998. Zadarske vjetrenja e. Zadarska smotra, XLVII, 1-3, 151-158. Pokrivka, Matija. 2004. Mlinovi u Hrvata: ~rvnjevi, vodenice, suvare i vjetrenja e. Zagreb: Birotisak d.o.o. Radi, Milan. 1995. Pozdrav iz Malinske (Kr ki zbornik 30  pos. izd. 24). Malinska - Rijeka: Glosa, d.o.o. Ragu~in, Alojzije. 1991. Punat, II. (Kr ki zbornik 24  pos. izd. 18). Krk Sijerkovi, Milan. 2008. Na monim krilima bure i juga. INA asopis: Hrvatska revija za naftno i plinsko gospodarstvo, X, 41, 75-79. Sori, Sofija. 2008. Utvreni ljetnikovac obitelji De Soppe na Bapcu. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU Zadar, 50, 47-62. Stareaina, Petar. 2004. O stogodianjici ponaroenja silbanske opine. Silba: vl. naklada Stoai, Krsto. 1997. Primoaten, Rogoznica i njihova sela. Podvid: Zbornik radova o primoatenskom i rogozni kom kraju, 1. Primoaten  `ibenik: Ogranak MH u Primoatenu, }upanijski muzej u `ibeniku, 129-154. `imunovi, Petar. 1987. Bra : Vodi  po otoku. Bra   Zagreb: Turisti ki savez opine Bra , Turiskomerc Vr i, Vjeko. 1974. Neretvanske ~upe. Metkovi: vl. naklada Vrsalovi, Dasen. 1968. Povijesni spomenici otoka Bra a (Bra ki zbornik 6). Supetar: SO Bra  Internetski izvori [sva u itavanja a~urirana prema stanju 4. 3. 2012.] [web 1]  HYPERLINK "http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96" http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96 _ otok Oaljak [web 2]  HYPERLINK "http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/" http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/ _ Postira [web 3]  HYPERLINK "http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.html" http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.html _ Sutivan [web 4]  HYPERLINK "http://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htm#10" http://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htm#10 _ Sutivan [web 5]  HYPERLINK "http://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.html" http://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.html _ Mali Loainj [web 6]  HYPERLINK "http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htm" http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htm _ Medulin [web 7]  HYPERLINK "http://www.medulin.com.hr/polis.htm" http://www.medulin.com.hr/polis.htm _ Medulin [web 8]  HYPERLINK "http://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.html" http://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.html _ Malinska [web 9]  HYPERLINK "http://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?sifra=apatovac" http://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?sifra=apatovac _ Apatovac [web 10]  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar)" http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar) _ Stari Grad na Hvaru [web 11]  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da" http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8Da _ openito o vjetrenja ama [web 12]  HYPERLINK "http://www.silba.org/old_sights.htm" http://www.silba.org/old_sights.htm _ Silba [web 13]  HYPERLINK "http://www.nerezisca.hr/draevica.html" http://www.nerezisca.hr/draevica.html _ Dra evica [web 14]  HYPERLINK "http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22" http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22 _ Milna [web 15]  HYPERLINK "http://www.adrialin.hr/infohr/rogoznica" http://www.adrialin.hr/infohr/rogoznica _ Rogoznica [web 16]  HYPERLINK "http://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.html" http://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.html _ Nizozemska [web 17]  HYPERLINK "http://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postira" http://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postira _Postira [web 18]  HYPERLINK "http://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.php" http://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.php _ Radoai Dokumentacija ASK, Zagreb: razglednice Lastova, 1932. Davor Lovri, Split: nacrt vjetrenja e u Rogoznici, 1892.; razglednice Rogoznice, 1906., 1907. Architecture of windmills in Dalmatia and Primorje Memento of missing traditional heritage Summary Among the types of Croatian traditional mills the least preserved and unresearched group are windmills. Most of them were built in the Adriatic region, especially on the islands without watercourses. Inventory has shown that there were as many as 1000 windmills in Croatia! Their demise at the turn of 19./20. century is related with the appearance of machine mills, and today there is no windmill with preserved sail or millstone mechanism. At fifteen localities only remnants of their masonry circular 'towers' are recorded, mostly in a ruinous condition or in secondary function (residential, religious, catering). The most illustrative examples are those in Medulin, islands of Silba, Olib and Oaljak, on the island of Bra  (Sutivan, Postira, Bol and Dra evica), in Hvar, Stari Grad, Mali Loainj, Rogoznica, Kula Norinska, Radoai at Leevica, above Lastovo village. Some of them are mentioned in historical texts or documented on photographs: windmills on the islands of Kor ula, Cres, and Babac, in Punat and Malinska on the island of Krk, in Milna, Supetar, Postira and `krip on the island of Bra , and in Kastav, Metkovi, Hvar and Rogoznica& Klju ne rije i: vjetrenja e, tradicijska arhitektura, mlinovi, tradicijska baatina Key words: windmills, traditional architecture, mills, traditional heritage  Ovo se priopenje temelji na istra~ivanjima koja su provedena na Arhitektonskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu u sklopu znanstvenog projekta Urbanisti ko i pejsa~no naslijee Hrvatske kao dio europske kulture, voditelja prof. dr. sc. Mladena Obada `itarocija. (aifra projekta pri MZOS: 054-0543089-2967). Terenska graa prikupljena je, uz sudjelovanje studenata, na kolegiju Hrvatska tradicijska arhitektura tijekom 2010. i 2011. godine.  Zbog usporedbe, nevelika Nizozemska danas ima sa uvanih oko 1000 povijesnih vjetrenja a koje su njihov amblematski motiv i dio nacionalnoga baatinskog identiteta (web 16).  Vjetrenja a jest arhitektonski tip gospodarske graevine, no ona je i tehni ki ureaj koji putem okretnog kota a s krilima ili 'propelerom' kineti ku energiju vjetra pretvara u mehani ku energiju, koja pak rotacijom pogonskih dijelova pokree mlinove, vodene pumpe, u novije vrijeme i elektroagregate.  Mogue da taj broj ipak uklju uje i mlinove na otocima Visu i Hvaru koji su navedeni u istoj rubrici s otokom Bra em, no uz njih nije upisan ni jedan mlin.  Iako u Baranji danas nije sa uvana ni jedna vjetrenja a, izgled im lako zamisliti po komparativnim primjerima koji joa postoje u Ba koj s druge strane Dunava sve do Tise, gdje su u starije vrijeme vjetrenja e bile vrlo brojne. Te su vjetrenja e znatno vee od primorskih, imaju konusnu 'kulu' koja se su~avala prema vrhu i samo etiri kri~na kraka s drvenim'jedrima' (Pokrivka 2004: 27).  Projekt je naslovljen: Nacrt Vietrenog Mlina koji se ima sagraditi na vrhu briega  Vraac , a odobren je od Opinskog upraviteljstva u `ibeniku 18. srpnja 1892. Na jednom listu koloriranog nacrta prikazan je tlocrt, presjek i pro elje vjetrenja e bez oznake mjerila i kota (za podatke o vjetrenja i i ljubazno ustupljenom faksimilu nacrta zahvaljujemo gosp. Davoru Lovriu iz Splita, praunuku prvog vlasnika).  Za razglednice Rogoznice s vidljivom vjetrenja om takoer zahvaljujemo gosp. Davoru Lovriu iz Splita.  Za faksimil razglednice Lastova iz 1932 na kojoj je vidljiva panorama mjesta s polo~ajem vjetrenja e zahvaljujemo arh. Azri Sulji iz biroa ASK, Zagreb.  Ta fotografija bi trebala postojati u arhivi Konzervatorskog odjela u Rijeci, no nismo ju uspjeli pronai.     PAGE  PAGE 10 Hx"046RVXlpr<BFN`"&<Fx}y}hQ5 hGhl9h6Vh-h_ hGh4hGhU6 hGhUhGhU5hCOhU:hCOhB:hS:hB5 hS:hkz hS:h1) hS:hBZ hS:hXQh/hJ}h2mhTJO hS:h hS:hD;1/024X|xz|~&*VžŰž~z~slhzhzhzhhz hJDhwb hzhwbht! hzhzhzh[|5:hzhz5:hzh[|:hzhB: h}!hB h}!h h}!h[| h}!h}! h}!hJ}h}!h[|:h}!hB: hGhBjhR70JUhR7h6V hGhl9hQ5(VDdHT4L\^jlndBDFHRfjl˹IJIJ}shCOh}5:hCOhB5:hCOh}:hCOhB:hMhhLe)5 hMhhMhhMhhjx|6h- hMhhjx| hMhh@+ hMh hMhheL< hMhh1ahMhh1a5:hMhh[|5:hMhhLe): hzhB hJDhwbht!*l^jp $lDZz&*"DHƼ}hCOh5:hCOh:h h_hwd h_hhQHhn? hwdhwdhwdh_h5hCOh5:hCOhwd:hCOh: h_hBhIh0|h-h`p= h_h} h0|5 h0|h0|/HJL\htv@x$48:<tx|@BL`dfƿƿƿƿƿʯƎƎƎ h_h}h_h}5hCOh}5:hCOh}:hCOhB:hh~<6 h_h~<hh_h~<5hCOh~<5:hCOh~<:hWSh= h_hhh_h57Z\rvxFH(*"&(f<>@ŽŮwpi_hE5B*ph h\FhLe) h\Fh\Fh\Fh\F5hCOh\F5:hCOhLe):h\F h_h ih_h i5hCOh i5: h_hQhOzh1hJ}hhNh h_hS f h_hoh_ho5hCOho5:hCOhQ: h_h}h/I"\>@TDF\Lz4Jd6$a$gd2K $PPa$gd2K $dha$gd0 $dha$gd [ $dha$gdo8$dhPPa$gd[|@RTz|j.lr@BDF\dlp N |>d6r,JǾh [h;6 h [h;h [hEi6h1  h [hEih [h2K6 h [hC h [h2Kh05CJaJ h [h [h0h!#h?9h [hsVh7AhEho8ho85CJaJho85CJaJ4TH6R$&DFJ*dRbv4rv(R(Fļ𘑊{ h [h+h [hgAZ6 h [hhg h [h: h [hgAZh [h"+6 h [h"+ h [h h [h<h [h<6h [h Z6 h [h Z h [h h [h 6 h [h1{ h [h^, h [h2Kh [h2K606&tN&z\@  2 <<gd [ $PPa$gde" $PPa$gd2KFH`v&LXl,24RPlDl *(.<@չ{ he"he"h)he" he"5 hkH5 h)5 hQ5hXDh2K6h2K h [hth [hl6 h [hl h?96h [h'yK6h [hP6 h [hP h [h: h [hG,Fh [h2K6 h [h'yK h [h2K0F H J       p r t            $ B D       " 筢ɭykyby[ hqq-hchqq-hZ0Jjhqq-hZUjhqq-hZUhqq-hfZ0Jjhqq-hfZU hqq-hfZjhqq-hfZU hqq-hZj/hqq-h8LU hqq-ht hqq-h [hqq-h8L0Jjhqq-h8LU hqq-h8Ljhqq-h8LU hqq-h%#" & 2 4 D F    &(:DFVX "*8HJ    "ٻҭٻҦҘٻҦҊٻҦ|jN hqq-h8LUj hqq-h8LUj hqq-h8LU hqq-hKQjhqq-h8LUhqq-h8L0Jjbhqq-h8LU hqq-h8Ljhqq-h8LU hqq-hz?[ hqq-hfZ hqq-hc hqq-h [02 4 F8>hXZvD$-D9DM a$gd>;gd_ $PPa$gde" $PPa$gd2K<<gd [lnp.0 ",<>PR̼ד~un`jhqq-h8LU hqq-hD~hqq-hKQ0Jjhqq-hKQU hqq-hKQjhqq-hKQU$jChqq-h8LB*Uphhqq-h8LB*phjhqq-h8LB*Uphhqq-hT(B*ph hqq-hT( hqq-h8L hqq-h [jhqq-h8LUhqq-h8L0J%&(  "$ɴдykbhqq-h_0Jjhqq-h_U hqq-h_jhqq-h_U hqq-h^hqq-hy20Jjhqq-hy2Ujhqq-hy2U hqq-hy2j;hqq-h U hqq-h% hqq-h [hqq-h 0Jjhqq-h Ujhqq-h U hqq-h %  "RTVhxz|@BJVXZtv»zsokgcg_[hKxhCWhch%h)h.P h%h% h)5hkHhkH5 h|5h~(h [hW h6!0Jjh6!U h6!h6!jh6!Uh6! hqq-h6! hqq-h [hqq-hY60Jjhqq-hY6Ujhqq-hY6U hqq-hY6 hqq-h% hqq-h.Q#68fh@BDTVhj°›whwhwhwhwhwhwhwhwhh>;h7CJaJmH sH h>;h70JCJaJmH sH %hhh70JB*OJQJ^Jph333 hs#p5h>;h>;5CJaJmH sH #h>;h>;0J5CJaJmH sH h>;h>;5mH sH h>;h>;0J5mH sH h_ hkHhkH5 h Z5 h%h%hchCWh)(DTVV'X''(((,l-/14J78R9.:$a$gdP$a$gdbz$a$gd$a$gd&`$a$gd`>=$a$gd"gdr/gd_ $-D9DM a$gd7-D9DM gd7$a$gd_ $&.0Z\tv, . B D L N v z           !!$!&!0!;h70JCJaJmH sH h-=a0JCJaJmH sH h>;h7CJaJmH sH h>;h70JCJaJmH sH L""""""""###&#,#V#X#h#~############## $$$*$.$4$6$<$>$T$V$f$h$|$$$$$$$$$$$$$$$%"%$%(%%%%%%%%& &&hbCJaJmH sH hb0JCJaJmH sH h>;h70JCJaJmH sH h>;h7CJaJmH sH h>;h70JCJaJmH sH G&2&<&>&V&X&&&&&' ''''*'@'R'T'V'X'x'''''''((h(l((((((Ķ񒊃{{tm{{ie]hkHhr/5hr/hW hkHhM, hkHh hFhqq- hkHhWhkHhW5hr/CJaJh,o0JCJaJmH sH hrd0JCJaJmH sH hZU[0JCJaJmH sH hbH0JCJaJmH sH hb0JCJaJmH sH h>;h70JCJaJmH sH h>;h7CJaJmH sH $(()@*++,,l-n-//1 144F44H7J7L788R9T9.:0:2:6:8:<:>:B:D:H:J:V:X:Z:^:`:l:n:r:t:v:z:|:~:ǶٮhkHhr/5hE*0JmHnHu hp0Jjhp0JUjhUh h-xhp hp6h@hp6hpjhp0JU0.:0:4:6:::<:@:B:F:H:Z:\:^:v:x:z:|:~:gdr/ &`#$gd^y,1h. A!"#$% DyK zlatko.karac@inet.hryK Pmailto:zlatko.karac@inet.hryX;H,]ą'cDyK alenzu@net.hryK Bmailto:alenzu@net.hryX;H,]ą'cmDyK 8http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96yK http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96yX;H,]ą'caDyK 5http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/yK http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/yX;H,]ą'cDyK >http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.htmlyK http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.htmlyX;H,]ą'cMDyK /http://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htm#10yK phttp://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htmyX;H,]ą'c10QDyK 1http://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.htmlyK zhttp://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.htmlyX;H,]ą'c9DyK +http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htmyK nhttp://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htmyX;H,]ą'cDyK $http://www.medulin.com.hr/polis.htmyK `http://www.medulin.com.hr/polis.htmyX;H,]ą'cEDyK .http://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.htmlyK thttp://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.htmlyX;H,]ą'cDyK Zhttp://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?sifra=apatovacyK http://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?sifra=apatovacyX;H,]ą'cqDyK ?http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar)yK ~http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar)EDyK .http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8DayK thttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8DayX;H,]ą'cDyK $http://www.silba.org/old_sights.htmyK `http://www.silba.org/old_sights.htmyX;H,]ą'c%DyK &http://www.nerezisca.hr/draevica.htmlyK dhttp://www.nerezisca.hr/draevica.htmlyX;H,]ą'caDyK 5http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22yK http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22yX;H,]ą'c-DyK (http://www.adrialin.hr/infohr/rogoznicayK hhttp://www.adrialin.hr/infohr/rogoznicayX;H,]ą'cQDyK 1http://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.htmlyK zhttp://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.htmlyX;H,]ą'cDyK Ehttp://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postirayK http://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postirayX;H,]ą'c5DyK *http://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.phpyK lhttp://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.phpyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa6U@6 ^` Hiperveza >*B*ph:@: W Zaglavlje  p#2)@2 W Broj straniceO! 7hps&O1& 7hps atnHV@AH %SlijeenaHiperveza >*B* ph>@R> a Tekst fusnoteCJaJ>&@a> aReferenca fusnoteH*8 @r8 E*Podno~je  p#q@ =/X3=G i7X\lFe:;<jklms xyrso!p!!!!!'+--g.46f8!:};<?)@AAAAA^ByFHH8JMPNOQR ShT)U}U~UUZZZZ0[[[\x\\Y]^k^^_y__`\bbc7dGeefqffAgghhOiiiii2j3jjXkkxlmzmmfn>oo}ppZqq\rrs t ttAtttttuu uyyy)z*z+z{|}b~ 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0I00I00@0@0I00I00x<jkls x!+--AAAA^B8JMPNOQR ShT)U}UUZZZ0[jXkkxlmzmmfn>oo}ppZqq\rr t uy+z{@02@02K00(I00(I00'K00"@02@02K00"4K00!K00K00K00K001` K00.K002K003K003` I002I002I001K00%K00&K00%K00$K00$K00#K00K00"K00"K00&@!I00%K00K0 0%I0 0$I0 0"K00K00K00K00*K00K00K00K00K00K00K00K00@02@02@02@02@02@02@02@02 00K00 00 %%%%%(Z^*$%H+|27?vK[bl6u{VlH@F" "&(~:FIJKMNOPQRSTUVXYZ[bu\62 D.:~:GLW|:He;jjjjkLk`kkkk=llllll mCmnmmmmm*nXnnnn1oGoooo2p`ppppp&qLqcqqqq&rNrerrrrBsssssXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX !(!! _Hlt256180089 _Hlt318412532 _Hlt318238486 _Hlt318240061 _Hlt318494700 _Hlt318364987 _Hlt318494907 _Hlt318365084 _Hlt318241132 _Hlt318365163 _Hlt318241328 _Hlt256179578 _Hlt318242425 _Hlt318503234 _Hlt318243166 _Hlt318411683 _Hlt318243232 _Hlt318483956=kkUlWmWmYmmmAnDnooLpNpppp;r@@@@@@@@@ @ @ @ @ @@@@@>kkVlXmXmZmmmBnEnooMpOpppp8>TEVtvvyyLyLyVy     # hU"00=79)9:>;>WEVtvvyyRyZyZy >*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName 1 m100 cm18. st2,5 m4 m4,2 m5,5 m50 m6 m6,5 m8 m9. st la Dalmazia ProductID                  e MV_hlty%,MV!+3;QW%2:JQ y u x y { | ~ ;>AN\h#(y ","@HS\hpotRZ KRw BL/5ajjrg!l!!!""""""""""$#$$$0$$%P&\&h&t&&&' '''''F(L((())+&++++++++,3,},,,,- -s------g.p.....////112'2w2}2>3G3334444445576?6W6`6l6t666668 898D8f8o888F9P999: :L;U;i;q;<<<<#=)===== ??e?m?z?????????? @@.@6@{@@@@ AA`AlAFBKBMBRB^BfBBBCCiDlDEEFFF&FLFSFFFGHHH1I6IIIIIJJ"J)J8JAJdJmJxJ~JJJJKLLMM-N5NPNWNNNOOOOOOOOOOQQQQQQkRsRRRRSSSTTT&T2T>TJTVTTTpUuUXXYYYYYYZZZZZZ[[&[.[C[G[H[N[P[X[Y[][^[d[[[[[[[[[\#\%\*\x\\\\\\Y]e]^^k^v^x^^^^__y______``aaFaMaaab&bFbKb\bdbfbkbbccccccc7d?dAdEdrdudvd{d|ddddddddddGeNeeeeeee$f,fAfDfFfIfPfXfqfxfzffffffffAgFgwg|gggggggh hhhh!h;hDhUh[hnh{h~hhhhCiNiVi[iiiiiiijjPkWkkkplwl\ndn5o=oppPqYqqqRr[rsst tGtMtjtstttttttuuOu[uwwwwwwwwwwwwwwwwwx xxxx#x)x+x4x;xCxExLxPxXx`xgxxxxxxxxxy yyy#y(y*y1y3y:y?yDyVyZycyiykysyuyyy~yyyyyyyyyyy z zzzz z(z*z+z {{{{{{&{1{O|Z|t|~|5;=BIMV]́Ёف`cjp EFde9<imrs wyqsn!p!!!!!!!''++----f.g.4466e8f8 :!:|;};<<??(@)@AAAAAA]B^BxFyFHHHH7J8JMMONPNOOQQ~RR S SgThT(U)U|U~UUUZZZZZZZ/[0[[[[[\\w\x\\\X]Y]^^j^k^^^__x_y___``[b\bbbcc6d7dFeGeeeffpfqfff@gAggghhhhNiOiiiiiii1j3jjjWkXkkkwlxlmmymzmmmenfn=o>ooo|p}pppYqZqqq[r\rrrss t ttt@tAttuu9v;v?vFvyyy(z*z+z-z{{||}}a~d~ 33emsp!!!!AAZZZZZZ[:[[[[[[[[\\,\n\w\x\\\\]^^^_#_^_x_y__``bbmbbbbbccd7dGe\ereeeeefffAgPggghhuiiiirs*z+ze*z+zTzc}!k;~DHW@+ o w %|   _ 1 VReJVn6/}J>;9 .xRMh3 y2euJ}70Z$Oz t!e"!#k $Z%gy%OT&g&]E'-(/}(~(Le)"+vF+l+,M,|{,-,-qq-. / 1D;1#2Z2}s344=4=5]5^T6Y6{67\7g7o8&8d8 9l9?9.:S: *<eL<~<`>=`p=T>?Y,?0?n?CCh4C:DXD3EJEFG,FG[@GkPHQHkH]J2K)K'yKpL:LMpMxVM^M^MNCOTJO.PCPHPXQ.QjQWS$~T6V^VWr.WCWyWsXY8YYBZP?ZgAZfZrZsZ [g0[z?[ZU[|[1\#Y]^/^g^L__&`E`M^`a-=a~awb=b%c,crde4e{eS fhgIh iEij%jkI@ksEkUk#lAlSlwn$n inLpops#p*)pH?pqq'_qsmtyt u|uxvFwTw8xy^yzkzbz1fz{1{'|jx|'#~D~X~r/?z@4 >JDab{ir"!0LouKx)I68T{sKQmchB0s=@~:"Q[|UBe[^`-'+NR5cn.Q?>DaOokF}Z/I'L_E*ro"Ph|8>'AyD$ME 381)I>Ut@I']O;,%1ewEk$E-x}~ijlti:-<pwPBbH^,Su;wA1a7Q5?@A@@ @@@@@@ @$@&@6@8@:@@@H@V@Z@^@b@j@r@|@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialQ& Franklin Gothic Book"1V- gk ;g>;g>!4dyy2QHP ?i2Vjetrenja e veliki tekstZlatkoZlatkoOh+'0  < H T`hpxVjetrenjae veliki tekstZlatkoNormalZlatko363Microsoft Office Word@h@⇤@<ɸ;g՜.+,D՜.+,D hp|  >y Vjetrenjae veliki tekst Naslov  8@ _PID_HLINKSA x49*http://www.zdravigrad.hr/hr/eko_staza.php l6Ehttp://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080718616/in/pool-postira631http://www.hrt.hr/htv/emisije/abecedaeu/i_n.htmlm)0(http://www.adrialin.hr/infohr/rogoznicaj]-5http://www.dupin-tours.com/cms_view.asp?articleID=22L*&http://www.nerezisca.hr/draevica.htmll'$http://www.silba.org/old_sights.htm^$.http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetrenja%C4%8DaJt!?http://hr.wikipedia.org/wiki/Mlin_na_vjetar,_Stari_Grad_(Hvar)4Zhttp://www.crtice-hrvatske.com/turizam_zanimljive_destinacije_hrvatska.php?sifra=apatovacN_.http://www.kvarner.hr/kultura/etnologija.html35$http://www.medulin.com.hr/polis.htm.g+http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htm1http://kraljicaljubavi.hr/uvod/uvod-content.htmltG,http://www.sutivan.hr/novo_2008/kultura.htm10Z >http://www.otok-brac.info/tzo-sutivan/kulturna_bastina_2.html, 5http://www.flickr.com/photos/8895309@N07/2071435757/jb8http://www.zadar.hr/english/page.asp?pageID=3&destID=96Oemailto:alenzu@net.hremailto:zlatko.karac@inet.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpCӛData 1TableVWordDocument.lSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q