Naslov
(S)ličnost i redoslijed rođenja: Analiza između i unutar obitelji
(Personality and birth order: Analysis between and within families)

Autori
Gračanin, Asmir ; Kardum, Igor ; Hudek‐Knežević, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
18. Dani psihologije u Zadru - Sažetci priopćenja / Zvjezdan penezić, Vera Ćubela Adoirić, Jelena Ombla, Ana Slišković, Izabela Sorić, Pavle Valerjev, Anita Vulić-Prtorić - Zadar : Odsjek za psihologiju, Sveučilište u Zadru, 2012, 88-88

ISBN
978-953-7237-34-9

Skup
18. dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.05.2012. - 26.05.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
redoslijed rođenja; crte ličnosti; adaptivna divergencija; identifikacija; hijerarhija dominantnosti
(birth order; personality traits; adaptive divergence; identification; dominance hierarchy)

Sažetak
Potaknuto evolucijskom teorijom, u novije se vrijeme ponovo javlja zanimanje za ispitivanjem efekata redoslijeda rođenja i s njim povezane obiteljske dinamike na sličnosti i razlike u crtama ličnosti. Da bismo testirali hipoteze koje proizlaze iz teorije o kompeticiji i adaptivnoj divergenciji među braćom/sestrama (Sulloway, 1996, 2011) provedena su dva istraživanja u kojima su uspoređivani ispitanici između različitih i unutar istih obitelji. U prvom istraživanju, u kojem su uspoređivana djeca iz različith obitelji, sudjelovalo je 914 ispitanika u dobi od 11 do 16 godina. Rezultati pokazuju značajan efekt redoslijeda rođenja na ekstraverziju, ugodnost i neuroticizam, pri čemu su jedinci ekstravertiranjii nego prvorođeni, trećerođeni ugodniji nego prvorođeni, te neurotičniji od jedinaca i prvorođenih. Dobivene razlike djelomice ovise i o klasifikaciji redoslijeda rođenja, pri čemu se nakonzistentniji rezultat ovog istraživanja odnosi na razlike u neuroticizmu koji linearno raste od prvorođene prema kasnije rođenoj djeci. Nadalje, rezultati pokazuju da niti jedna analizirana sociodemografska varijabla ne utječe na navedene razlike. Drugim su istraživanjem ispitani neki razvojni mehanizmi koji dovode do sličnosti i razlika u crtama ličnosti između roditelja i djece te djece međusobno. Ispitanice su bile 203 majke koje su procjenjivale svoje i crte ličnosti svojeg starijeg i mlađeg djeteta. Dob djece kretala se od dvije i pol do petnaest godina. Rezultati pokazuju da majke stariju djecu procjenjuju ugodnijom, savjesnijom i neurotičnijom, a mlađu ekstravertiranijom. Starija djeca pokazuju veću sličnost crta ličnost s majčinim crtama što je u skladu s hipotezom o identifikaciji. Najveće sličnosti u crtama ličnosti dobivene su između starijih i mlađih sestara, a najmanje između starije i mlađe braće, čime je potvrđena i hipoteza o hijerarhiji dominantnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA