Naslov
Krunice 17. i 18. stoljeća iz Čazme
(Seventeenth- and eighteenth- century rosaries from Čazma)

Autori
Azinović Bebek, Ana

Izvornik
Opuscula archaeologica (0473-0992) 32 (2009); 167-193

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Čazma; Sv. Marija Magdalena; novovjekovni ukopi; krunice
(Čazma; St. Mary Magdalene; Early Modern burials; rosaries)

Sažetak
U Čazmi su nađene krunice velike raznolikost oblika, broja i boje zrna. Zrna variraju od malobrojnih drvenih do onih od nekvalitetnih metala, a gotovo su sva u lošem stanju zbog kakvoće zemlje. Staklena su svakako najbrojnija. Najinteresantnija su koštana i ona od sjemenki. To su uobičajeni materijali od kojih se rade krunice. Nedostaje jedino skupocjenih sirovina kao što su drago kamenje, srebro ili zlato, ali takvo što ne možemo očekivati na čazmanskom groblju. Razlikuju se oblikom (ovalna, okrugla te poliedarska) i bojom (najzatupljenija su tamno plave i žućkasto-bjelkasta, a slijede razne nijanse zelene i tamnije crvenkasto-smeđe). Male krunice (do 15 zrna) služile su moljenju 7 glavnih molitvi. Krunice s većim brojem zrna (33 i više) rado su nosile žene jer su osim religijske funkcije imale i ukrasnu. Tako su ih nosile oko vrata kao lančić, obješene o pojas ili rame, ili pak omotane oko ruke. Ravne krunice malog broja zrna atribut su muškaraca i nosile su se o pojasu. Međutim, u grobovima su sve nađene na mjestu sklopljenih ruku, jer je takav običaj kod pokapanja. S medaljicom krunice nalazimo 9 puta, od toga dva puta s dvije medaljice, s križem 7 puta, s križem i medaljicom 2 puta. Medaljice se kao privjesak na krunicama najviše koriste u 17. stoljeću, a križevi u 18.stoljeću

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA