Pregled bibliografske jedinice broj: 612525
Doprinos Alberta Velikoga dijalogu filozofije i teologije
Doprinos Alberta Velikoga dijalogu filozofije i teologije // Dialog: auf dem Weg zur Wahrheit und zum Glauben. Festschrift für Augustin Pavlović. = Dialog: na putu do istine i vjere. Zbornik u čast Augustina Pavlovića / Prcela, Frano (ur.).
Zagreb : Mainz: Nakladni zavod Globus ; Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Blažene Djevice Marije ; Matthias-Grünewald Verlag, 1996. str. 109-121
CROSBI ID: 612525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos Alberta Velikoga dijalogu filozofije i teologije
(Contribution of Albert the Great to Dialogue Between Philosophy and Theology)
Autori
Gavrić, Anto
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dialog: auf dem Weg zur Wahrheit und zum Glauben. Festschrift für Augustin Pavlović. = Dialog: na putu do istine i vjere. Zbornik u čast Augustina Pavlovića
Urednik/ci
Prcela, Frano
Izdavač
Nakladni zavod Globus ; Hrvatska dominikanska provincija Navještenja Blažene Djevice Marije ; Matthias-Grünewald Verlag
Grad
Zagreb : Mainz
Godina
1996
Raspon stranica
109-121
ISBN
953-167-088-9
Ključne riječi
Albert Veliki, teologija, filozofija, Bog, postojanje, dokaz, gibanje
(Albert the Great, Theology, Philosophy, God, Existence, Proof, Movement)
Sažetak
Povjesničari filozofije se donekle slažu da je prvotna zasluga Alberta Velikoga što je jasno odredio razliku između filozofije i teologije, davši filozofiji njezinu dugo negiranu autonomiju i kompetentnost na njezinu području istraživanja istine. Autor najprije prikazuje konfliktni filozofsko-teološki kontekst u kojem se je našao «doctor universalis» kad su mnogi teolozi i biskupi upozoravali na opasnost uvođenja filozofije u teologiju. Jedna od Albertovih zasluga je i ta što se borio i izborio za dostojno mjesto filozofije u programu studija dominikanskog Reda. Autor zatim donosi pregled podjele znanosti što pokazuje gigantsko djelo što ga je Albert Veliki ostvario. Vrlo odvažno Albert ističe osamostaljenje profanih znanosti, jasno odjeljuje filozofiju od teologije, dajući svakoj automni status, određuje njihove predmete i metodu istraživanja. To osamostaljenje nimalo ne šteti teologiji, nego će dapače, ističe Albert, i njoj samoj to biti od koristi. Tri su odlučujuće točke po kojima teologiju razlikuje od ostalih znanosti: materijalni objekt, formani objekt i principi znanosti. Odjeljujući filozofiju od teologije, Albert je uvjeren da se razum ne protivi vjeri. Ističe važnost sudjelovanja razuma u tumačenju vjerskih istina da bi se bolje upoznalo ono što se vjeruje. Stoga i tvrdi da je Bog predmet filozofskog istraživanja. Bog je predmet i filozofije i teologije. Stoga članak na kraju prikazuje postojanje Boga kao mjesto dijaloga filozofije i teologije. Prikazavši puteve kojima su filozofi dokazivali da Bog postoji, autor se zaustavlja samo na jednom od puteva, putu kojem je gibanje polazište (ex parte motu).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
Napomena
Članak je objavljen i kao poseban otisak (separat).