Naslov
Narav i značenje metafizike kod prvih tomista: primjer Remigija iz Firenze
(Nature and Significance of Metaphysics for the first Thomists: the case of Remigio de' Girolami)

Autori
Gavrić, Anto

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Oči vjere. Zbornik u čast Josipa Ćurića

Urednik/ci
Mišić, Anto

Izdavač
Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
48-67

ISBN
953-6257-93-3

Ključne riječi
metafizika, Bog, znanost, ontoteologija, Remigio de'i Girolami. tomizam
(Metaphysics, God, Science, Ontotheology, Remigio de' Girolami, Thomism)

Sažetak
Svojom tezom da je biće kao biće pedmet metafizike Remigio dei Girolami (+1319.) se uključuje u raspravu o naravi i predmetu prve filozofije što ju je započeo Aristotel, a nastavili Avicenna, Averroes, Albert Veliki, Toma Akvinski, Egidije Rimski, Henrik iz Genta (+ 1293.) i drugi srednjovjekovni autori i suvremenici firentinskog dominikanca. Bog je prvi uzrok svakog stvorenog bića, a biće je na početku svake spoznaje. Remigije ne prihvaća da bi Bog mogao biti predmet ili čak dio predmeta metafizike. On je uzrok predmeta prve filozofije ; Bog je počelo i uzrok svega što postoji i ne pripada predmetu te znanosti. Metafizičar ga može proučavati neposredno, kao uzrok ili počelo onoga što spada na biće kao biće. Slijedeći sv. Tomu, Remigije brani jednistvo metafizike i božanske znanosti. Na taj način metafizika je i za njega najprije ontologija stvorenog bića (ens creatum), a po tome i ontoteologija. Njegovo naučavanje je u velikoj mjeri slično naučavanju njegova učitelja Tome Avinskog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA