Naslov
Red sastavnica na razini složene rečenice i teksta
(Order of sentence elements at the level of a complex sentence and text)

Autori
Badurina, Lada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Red riječi / Word Order. Sažetci / Abstracts / Matas Ivanković, Ivana ; Blagus Bartolec Goranka - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012, 13-14

ISBN
978-953-6637-76-8

Skup
Hrvatski sintaktički dani / Croatian Syntax Days. Red riječi / Word Order

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 08.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
funkcionalna rečenična perspektiva; složena rečenica; poredak sastavnica; funkcionalna gramatika; lingvistika teksta
(functional sentence perspective; complex sentence; order of sentence elements; functional grammar; text linguistics)

Sažetak
Na tragu učenja praške funkcionalne (aktualne) rečenične perspektive o osnovnom i aktualiziranom redu riječi razmatrat će se redoslijed sastavnica u složenim strukturama (subordiniranima i koordiniranima). U prvome redu zanimat će nas poredak surečenica (klauza) u sastavu zavisnosložene rečenice. Postavlja se naime pitanje čime sve može biti uvjetovana anteponiranost zavisne surečenice (tzv. inverzija), i to u različitim tipovima tekstova odnosno komunikacijskim situacijama (npr. u akademskom/znanstvenom i/ili predavačkom diskursu, potom u privatnim razgovorima itd.). U tu svrhu pozornost ćemo obratiti na primjere poput ovih: Kao što je naslovom najavljeno, bavit ćemo se složenim rečenicama ; Kako bismo ubrzali objavljivanje zbornika, želja nam je što prije skupiti radove ; Kao što je prethodno rečeno, nastava počinje u listopadu ; Ako ne prekineš s glupostima, odlazim! ; Dok ne ispraviš jedinice, ništa od izlazaka! i sl. Što se pak nezavisnosloženih rečenica tiče, ponajprije ćemo se suočiti s pitanjem utvrđivanja primarnog redoslijeda sastavnica (Sjedim i razmišljam ili Razmišljam i sjedim), da bismo potom pokušali utvrditi moguće razloge remećenja toga redoslijeda (npr. Umro – brao trešnje i pao sa stabla prema Popeo se, brao trešnje, pao sa stabla, umro). Naposljetku budući da pristajemo uz gledište da se već složena rečenica može smatrati činjenicom teksta (J. Silić), ali i zbog toga što se aktualizirani red riječi/komponenata ostvaruje upravo u (kon)tekstualno uključenoj rečenici, u svjetlu ćemo novije lingvistike teksta (R. de Beaugrande – W. Dressler) o redoslijedu komponenata promišljati kao o kohezivnom sredstvu, posebice s obzirom na informativnost kao još jedan od kriterija tekstualnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA