Naslov
Hrvatska stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u europskom kontekstu
(Croatian Residential Architecture of the 17th and 18th Century in the European Context)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina

Ostali urednici
Trogrlić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, udžbenici i skripta, znanstvena

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2012

Stranica
102

ISBN
978-953-7395-47-6

Ključne riječi
Hrvatska; barok; stambena arhitektura; tipologija stil
(Croatia; Baroque; residential architecture; typology; style)

Sažetak
Reprezentativna stambena arhitektura podizana na području Hrvatske tijekom 17. i 18. stoljeća, dakle razdoblja obilježenog baroknim stilom, u kvantitativnom i kvalitativnom znači bitan segment njezine graditeljske baštine. Kao i cjelokupno graditeljstvo navedenog razdoblja, stambena je arhitektura izravno povezana s povijesnim prilikama te se stoga politička podijeljenost Hrvatske odrazila na izrazito regionalnom karakteru njezine rezidencijalne arhitekture. Ujedno dvije osnovne hrvatske regije – kontinentalna s tradicijom Hrvatskog Kraljevstva uklopljenog u Habsburšku Monarhiju i obalna pod dominacijom Venecije – pripadaju ne samo u političkom nego i u kulturnom pogledu dvama »svjetovima« – srednjoeuropskom i mediteranskom. Navedenu podvojenost umanjuju tek iznimke poput prodora srednjoeuropskoga kulturnog kruga na sjeverni Jadran, rezultirajući u baroknom graditeljstvu osebujnim spojem austrijskih i venecijanskih utjecaja. I fenomen Dubrovačke Republike – slobodnog grada-države – na krajnjem jugu Hrvatske imao je dalekosežne posljedice u arhitekturi orijentiranoj (za razliku od venecijanske Dalmacije) prema samome Rimu, ali i južnoj Italiji. Valja istaknuti da stilsko-tipološki poticaji za formiranje stambene arhitekture 17. i 18. stoljeća na području Hrvatske dolaze izvana. U pravilu visoka kultura plemićkih naručilaca te njihova često značajna politička uloga otvorila im je mogućnost pristupa europskim kulturnim središtima, od Rima i Venecije, do Beča i Graza. Angažiravši ponekad strane projektante za gradnju svojih palača i dvoraca, oni stvaraju prototipove za prihvaćanje inovacija na domaćem tlu. S obzirom na navedena različita stilsko-tipološka ishodišta – mediteranska (talijanska) na jednoj i srednjoeuropska na drugoj strani, logičan je i različit razvoj stambene arhitekture u pojedinim hrvatskim regijama. No u kontekstu cijeloga državnog teritorija može se izvršiti generalna podjela na 17. stoljeće koje odgovara ranom baroku, i 18. stoljeće koje obuhvaća visoki i kasni barok. Uz barokni izričaj zamjetljiva je paralelna primjena drugih stilskih izraza, bilo da je riječ o renesansi i manirizmu koji u stambenoj arhitekturi dominiraju tijekom 17. stoljeća, bilo da se radi o rokokou i klasicizmu što se javljaju u drugoj polovini 18. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA