Pregled bibliografske jedinice broj: 611930
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegedušića
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegedušića // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36 (2012), 203-210 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 611930 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegedušića
(National Identity in the Podravina Motifs by Krsto Hegedušić)
Autori
Prelog, Petar
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 36
(2012);
203-210
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Krsto Hegedušić; Podravski motivi; nacionalni identitet; Miroslav Krleža
(Krsto Hegedušić; Podravina Motifs; national identity; Miroslav Krleža)
Sažetak
Podravski motivi Krste Hegedušića – zbirka crteža objavljena 1933. u Zagrebu – pokazali su se jednom od prijelomnih točaka u hrvatskoj umjetnosti međuratnog razdoblja. Njihova se važnost prepoznaje na dvije temeljne razine. Prvo, tridesetak Hegedušićevih crteža može se interpretirati u kontekstu osnovnih obilježja djelovanja Udruženja umjetnika Zemlja, kao eksplicitan iskaz autorovih oblikovnih nastojanja, ali i sadržajnih inklinacija. S druge strane, Podravski motivi posjeduju osobitu važnost zbog složene ideološke bitke koja ih je pratila. Naime, Predgovor Podravskim motivima Miroslava Krleže – po riječima Stanka Lasića, njegova najznačajnijeg tumača – »osnovni je tekst čitava sukoba na književnoj ljevici«. U tom smislu i sami su crteži nedugo nakon objavljivanja zadobili dodatnu težinu, pa su značenjski promatrani prije svega u temeljnom kontekstu uvodnoga teksta: u svjetlu zalaganja za društveno angažiranu, ali neovisnu umjetnost, za umjetničko djelo kao produkt individualnih stvaralačkih poticaja, a protiv njegove sveobuhvatne ideologizacije. Ipak, kritičko sagledavanje samih crteža, kao i njihova predgovora, ne može biti ograničeno isključivo na spektar značenja povezan s glasovitim sukobom na ljevici. Naime, u Predgovoru Krleža raspravlja i o mnogim problemima koje prepoznaje kao ključne za određivanje obilježja hrvatskog kulturnog identiteta početkom četvrtog desetljeća. Tako se pojedini dijelovi teksta mogu tumačiti kroz prizmu odnosa nacionalnog identiteta i umjetničkog stvaralaštva, kao jednog od temeljnih problema koji su nastojali artikulirati vodeći članovi Udruženja umjetnika Zemlja, ali i drugi protagonisti hrvatske umjetnosti. U tom smislu, posebna se pozornost pridaje Hegedušićevoj ulozi u procesu artikulacije ideje o nezavisnom, nacionalnom likovnom izrazu te se ističe značenje Podravskih motiva u povezivanju ideoloških pozicija s lijevim političkim predznakom i nacionalnih kategorija, što toj ideji daje specifično obilježje među srodnim pojavama u srednjoeuropskom kulturnom prostoru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202687-2702 - Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (Kolešnik, Ljiljana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Petar Prelog
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BHA: Bibliography of the History of Art