Naslov
Okolinske i osobne odrednice nasilja među djecom u dječjim domovima
(Enviromental and personal determinants of peer violence in children homes)

Autori
Vejmelka, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni Fakultet, Studijski centar socijalnog rada

Mjesto
Zagreb

Datum
04.12

Godina
2012

Stranica
195

Mentor
Sladović Franz, Branka

Ključne riječi
nasilje među djecom; domovi bez odgovarajuće roditeljske skrbi; samopoimanje; psihosocijalna klima; domova za djecu; socijalna podrška
(peer violence; children homes for children without adequate parental care; self-description; psychosocial climate; social support)

Sažetak
Nasilje među djecom u fokusu je istraživača no malo je istraživanja koja taj fenomen promatraju u kontekstu domova za djecu. U domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju se nalaze djeca izdvojena iz vlastitih, često problematičnih obitelji. Istraživanje je provedeno u 14 državnih domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Hrvatskoj, a u njemu je sudjelovalo 301 dijete. Od ukupnog broja sudionika istraživanja 93% je izjavilo da je barem jednom doživjelo neki od oblika nasilnih ponašanja, a 85% sudionika istraživanja barem jednom je počinilo neki od oblika nasilnog ponašanja. Učestalijem nasilju izložen je tek manji broj djece koja su sudjelovala u istraživanju. Statističkim kriterijem obzirom na rezultate na skalama počinjenog i doživljenog nasilja djeca su određena u jednu od tipičnih uloga u nasilnom ponašanju: „žrtva“, „nasilnik“, „žrtva/nasilnik“ ili u skupinu djece koja ne sudjeluju u nasilnim ponašanjima. Nasilje svojih vršnjaka češće doživljavaju djevojčice boljeg školskog uspjeha koje se u skrbi nalaze duže od ostale djece. „Žrtve“ nasilnih ponašanja su emocionalno nestabilnije, a za sebe smatraju da su iskrenije i osobe od povjerenja. Starija djeca slabijeg školskog uspjeha, čine najviše nasilja. „Nasilnici“ doživljavaju više instrumentalne socijalne podrške, no slabije su povjerljivi i iskreni u odnosima s drugima. Značajno je da djeca koja ne sudjeluju u nasilju psihosocijalnu klimu doma za djecu doživljavaju znatno nepovoljnije od djece koja su u nasilje uključena u jednoj od tipičnih uloga. Kao značajni prediktori počinjenog nasilnog ponašanja pokazali su se slabiji uspjeh u školi, slaba povjerljivost i iskrenost te bitno bolji doživljaj psihosocijalne klime. S druge strane za predikciju doživljenog ponašanja značajna je emocionalna nestabilnost te također, bolji doživljaj psihosocijalne klime. Najznačajniji prediktor doživljenog ponašanja je počinjeno nasilno ponašanje i obrnuto. Rezultati ovog istraživanja mogu biti od koristi prilikom planiranja prevencije i tretmana nasilja među djecom u domovima za djecu u svrhu razvijanja programa osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg okruženja za djecu u skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA