Naslov
Srednjovjekovni komunalni statuti i urbanističke cjeline dalmatinskih gradova kao povijesni spomenici
(Medieval Communal Statutes and the Urban Areas of Dalmatian Cities as Historic Monuments)

Autori
Zelić, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo: knjiga sažetaka / Trogrlić, Marko, Radić, Željko - Split : Književni krug Split, 2012, 84-85

Skup
Splitski statut iz 1312. godine. povijest i pravo

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2012. - 25.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Statuti; Srednjovjekovni grad; Urbanistički razvoj; Zakonodavstvo
(Statutes; Medieval Town; Urban Development; Legislation)

Sažetak
Kao što je to ustvrdio Milan Prelog, komunalni statuti i urbanističke cjeline srednjovjekovnih gradova iskazi su raznovrsnih nastojanja da se grad odredi kao poseban oblik društvenog zajedništva. U našem izlaganju pozornost će biti usmjerena na odnos između urbanističko-arhitektonskih cjelina i normativnih pravnih izvora dalmatinskih komuna u razdoblju od XIII. do XV. stoljeća. Svi komunalni statuti kao jednu od važnih tema obuhvaćaju, naime, i tzv. urbanistička pitanja. Bilo da je riječ o urbanizmu u užem (izgradnji, planiranju, regulacijama ili korekcijama postojećeg građevinskog fonda i mreže komunikacija) ili širem smislu (pitanjima higijene, funkcionalnosti, čistoće gradskog prostora), odgovarajući segmenti komunalnih statutarnih korpusa sadrže odredbe unutar kojih je načelna, univerzalna rješenja pojedinih pitanja moguće razlučiti od onih autohtonih, lokalno specifičnih. U tom pogledu nastojat će se ukratko prikazati rezultati starije i novije historiografije te ukazati na nužnost (a) interdisciplinarnog (povjesničara urbanizma i arhitekture i pravnih povjesničara) i (b) komparativnog pristupa naznačenim fenomenima. S jedne strane, urbanističke i arhitektonske strukture gradova nemoguće je interpretirati bez poznavanja pravnog ambijenta unutar kojeg nastaju (uključujući i starije običajno pravo), dok, s druge strane, tumačenje brojnih urbanističkih odredbi iziskuje poznavanje konteksta, tj. konkretnog gradskog prostora. Naposljetku, odabirom nekoliko karakterističnih primjera nastojat će se upozoriti na činjenicu da su – u obliku u kojem su do nas došli – i statuti i urbanističke cjeline povijesni spomenici i kao takvi rezultati transformacija prouzročenih naknadnim slijedom raznovrsnih okolnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA