Pregled bibliografske jedinice broj: 61161
Platoničke komponente u Marulićevu poimanju umjetnosti
Platoničke komponente u Marulićevu poimanju umjetnosti // Marko Marulić, europski humanist
Split: Književni krug Split, HAZU, Matica hrvatska Split, 2000. (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 61161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Platoničke komponente u Marulićevu poimanju umjetnosti
(Platonic components in Marulić's Conception of Art)
Autori
Posavac, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Marko Marulić, europski humanist
/ - Split : Književni krug Split, HAZU, Matica hrvatska Split, 2000
Skup
Marko Marulić, europski humanist
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 25.04.2000. - 30.04.2000
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
platonizam; literatura; poezija; poetika; estetika; renesansa
(platonism; literature; poetry; poetic; aestethic; renaissance)
Sažetak
Novija su istraživanja pokazala kako se pristup Marulićevom opusu ne može više svoditi samo na različite razine i profile interpretiranja njegovog pjesništva zajedno s proznim djelima, bilod a su pisana latinskim ili hrvatskim jezikom. Potrebno je jasnije identificirati njegovo povijesno mjesto sukladno bitnim odnosno karakterističnim crtama epohe kojoj pripada i koju suizgrađuje. A to nije moguće bez određenijeg uvida u Marulićevu poetiku shvaćene kao svjesne teorijske refleksije, što tad zapravo podrazumijeva razabiranje Marulićevih estetičkih nazora, koje pak nije moguće shvatiti ukoliko se ne uoči njihovu misaonu, tj. filozofijsku podlogu i pozadinu. Glavnim Marulićevim tekstom koji prezentira njegovu estetiku valja (uz eventualno moguće i druge njegove funkcije) smatrati raspravu između (latinističkog) pjesnika i bogoslova pod naslovom Dijalog o Herkulu, gdje Marulićevo stanovište ne zastupa pjesnik nego bogoslov, budući da mu je središnja estetička (!) kategorija stavnovit lik istine ili točnije veritas christiana. Misaona podloga tog dijaloga pak nije naprosto samo teološka nego se hermeneutički mogu prepoznati platoničke (dijelom neoplatoničke) crte, kako u samoj formi dijaloga, tako i u njegovim sadržajnim aspektima, koje potvrđuju i fragmenti iz drugih Marulićevih tekstova, kako onih pisanih latinskim tako i hrvatskim jezikom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA