Naslov
Metaforičko i metonimijsko izražavanje emocije straha u hrvatskom jeziku. Kognitivni pristup proučavanja uloge tijela u opojmljivanju 'straha' temeljen na korpusnoj građi
(Metaphoric and metonymic expression of the emotion Fear in Croatian. Corpus based Cognitive Linguistics research of the Embodied Conceptualization of Fear.)

Autori
Perak, Benedikt

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2012

Stranica
203

Mentor
Žic Fuchs, Milena

Ključne riječi
kognitivna lingvistika; emocije; strah; konstrukcije; pojmovna metafora; pojmovna metonimija; mentalna simulacija; osvještavanje; kategorizacija; komunikacija
(cognitive linguistics; emotion; fear; construction; conceptual metaphor; conceptual metonymy; mental simulation; cognition; categorization; communication)

Sažetak
Ovaj rad istražuje opojmljivanje emocionalne kategorije STRAH iz perspektive kognitivnih znanosti. Istraživanje ukazuje da su otjelovljenne sastavnice osvještavanja, kategorizacije i komunikacije emocionalne kategorije STRAH određene fiziološkim procesima zamjedbe, predodžbe i reakcije afektivnog iskustva. Uzimajući u obzir subjektivnu narav emocionalnog iskustva i epistemološki problem sumjerljivosti iskustva, proučavanje simboličke komunikacije emocija ukazuje na nemogućnost objektivnog utemeljenja kategorizacije emocija i potrebu tumačenja opojmljavanja emocionalne kategorije STRAH otjelovljenim modelom kognicije. U skladu sa suvremenim kognitivnim teorijama emocija, strukturanje emocionalnih kategorija shvaća se kao dio emergentnog biološkog sustava u kojem neurofiziološki procesi stvaraju jezgrene emocionalne afekte. Iz jezgrenih emocionalnih afekata proizlaze prototipske kategorije koje se kategoriziraju i jezično izražavaju u simboličkim strukturama. Takva teorija pretpostavlja da pojave jezgrenog afekta, prototipskih kategorija i simboličkih struktura tvore emergentni emocionalni sustav sa silaznim i uzlaznim kauzalnim odnosima zamjedbe, predodžbe, reakcije, komunikacije i simulacije otjelovljenog emocionalnog iskustva koji su istovremeno strukturirani i odraženi u jezičnim konstrukcijama emocionalnih pojmova. Značenjska vrijednost emocionalnog leksičkog pojma strah stoga je izgrađena iz metonimijskih i metaforičkih veza koje tvore neuralni, pojmovni i jezični okvir kognitivnih domena i modela pospješujući opojmljivanje, simulaciju i rekreaciju određenog emocionalnog afektivnog iskustva. U radu su temeljem korpusa hrvatskog jezika identificirane i kvantificirane sastavnice fizioloških procesa predodžbe i reakcije straha u metaforičkim konstrukcijama s leksički izraženim pojmom strah, ukazujući na ulogu metonimijskih i metaforičkih veza otjelovljenih sastavnica u opojmljavanju kategorije STRAH. Prema rezultatima analize na temelju korpusa od 131, 8 Mw s 14 875 pojavnica leme 'strah', otjelovljene konstrukcije straha u opojmljavanju leksičkog pojma strah profiliranjem otjelovljenih procesa predodžbe i reakcije čine 15, 2% pojavnica od čega svojstvene konstrukcije, izvedene iz eksteroceptivnih osjetilnih osjeta vida, sluha, okusa, mirisa, opipa te somatosenzornih osjeta interocepcije i propriocepcije, čine 11, 47% sveukupnih pojavnica metaforičkih obrazaca leme strah, dok profiliranje dijelova tijela u opojmljavanju domene STRAH čini 3, 8% sveukupnih pojavnica metaforičkih obrazaca leme strah. Istraživanje je pokazalo da fiziološki procesi ne služe samo metonimijskom profiliranju otjelovljene reakcije straha već su nužna sastavnica otjelovljenog opojmljivanja kategorije STRAH, uspostave njezinih prototipskih svojstava i uspostavljanja interpersonalne komunikacije emocionalnog iskustva putem mentalne simulacije. Rad ukazuje da podaci iz ove ili metodološki srodnih studija mogu pružiti uvide u neurolingvističke temelje značenja, interkulturalne i krozkulturalne studije kategorizacije emocionalnih pojmova i drugih subjektivnih kategorija iskustva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Filologija

Napomena
Kvalifikacijski rad za Doktorski studij

POVEZANOST RADA