Naslov
Skriveni životi: prilog antropologiji ruralnih žena
(Hidden lives: an anthropological study of rural women)

Autori
Šikić-Mićanović, Lynette

Prevoditelji
Vujasinović, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
173

ISBN
978-953-6666-89-8

Ključne riječi
ruralne/seoske žene; kvalitativna istraživanja; ženstvenosti
(rural/farm women; qualitative research; femininities)

Sažetak
U knjizi Skriveni životi analiziraju se rodni identiteti i iskustva žena koje žive u ruralnim područjima u Istočnoj Slavoniji. Studija donosi rezultate istraživanja rodnih iskustava i poimanja ženstvenosti ruralnih žena, koje je provedeno u šest ruralnih sela Vukovarsko-srijemske županije na uzorku od 74 kućanstva primjenom metode upitnika i dubinskog intervjua. Prvi dio knjige je rasprava o pojmovima roda, ženstvenostî i muškostî, ruralnosti, uz sažet prikaz različitih načina na koje ih međunarodna akademska zajednica konceptualizira i upotrebljava. Zatim se iznosi pregled dosadašnjih studija roda u ruralnim područjima. U drugom poglavlju prezentirani su metodološki pristupe koji se primjenjuju u studijama ruralnosti i metodološki pristupi koje je autorica koristila da bi dokumentirala svakodnevni život žena, društvene prakse, vrijednosti i značenja u ruralnim prostorima. Posljednji odjeljak poglavlja posvećen je terenskom istraživanju i uključuje detaljan opis uzoraka osoba koje su sudjelovale. Treće poglavlje “Osobno i etnografsko sebstvo” pokazuje koliko su osobna iskustva na terenu važan i dostupan izvor etnografskih podataka te da istraživači u etnografiji ne trebaju biti nevidljivi, nego istaknuti u prvi plan kao utjelovljeno, situirano i subjektivno sebstvo. Tema četvrtog poglavlja su “Rodne vrijednosti i stavovi: između tradicije i suvremenosti”. Temelji se uglavnom na iskazima ruralnih žena o njihovim iskustvima i predstavlja prevladavajuće rodne vrijednosti i stavove, istražujući kulturne obrasce, očekivanja, uloge, ideale i prakse u tim zajednicama te postavlja pitanje potječu li iz prošlosti. Cilj petog poglavlja “Značenje, prakse i učinci kućanskog rada” jest ispitati koliko ženske uloge u neplaćenim kućanskim poslovima utječu na njihovu dobrobit i jesu li zapreka za njihovo osnaživanje, ili pak njihova sposobnost da “čine i budu” ono što cijene. Propitivanje se oslanja na iskaze ruralnih žena (i muškaraca) o njihovim vrijednostima i iskustvima neplaćenoga kućanskog rada. Šesto poglavlje “Doprinos žena ruralnom razvoju” ocjenjuje položaj ruralnih žena/ seoskih žena i razmjere njihove ranjivosti i društvene isključenosti na području Slavonije, gdje je istraživanje provedeno. Na temelju podataka iz intervjua i terenskog rada pokušava se ustanoviti i razraditi njihove uloge, sudjelovanje u donošenju odluka i zapreke/ ograničenja s kojima se ruralne žene suočavaju – da bi se ocijenio opseg njihova doprinosa ruralnom razvoju. U posljednjem poglavlju rekapituliraju se glavne teze i zaključci prethodnih poglavlja, na temelju građe daju se prijedlozi, koji se u drugom dijelu poglavlja iznose u širem smislu, vezano za obrazovanje, mobilnost i slobodno vrijeme žena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

Napomena
Bibliografija: str. 143-162 ; bibliografske bilješke i bilješke uz tekst

POVEZANOST RADA