Naslov
Upotreba dekorativnog kamena u Dioklecijanovoj palači u Splitu
(The use of decorative stone in Diocletian's palace in Split)

Autori
Marasović, Katja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Međunarodno arheološko savjetovanje "Umjetnički obrt od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka" / Giraldi-Jurkić, Vesna - Pula, 2009, 22-23

Skup
Međunarodno arheološko savjetovanje "Umjetnički obrt od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka"

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 25.11.2009. - 28.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dioklecijanova palača; dekorativni kamen
(Diocletian's palace; coloured marbles)

Sažetak
Dioklecijanova palača u Splitu sagrađena početkom 4. stoljeća jedna je od najbolje sačuvanih antičkih palača rimskog carstva. Brojni umjetnici i obrtnici radili su na njenom ukrašavanju, a do danas su se najbolje sačuvali ukrasi od kamena. Osim bračkog ili segetskog kamena u Palači je u velikoj mjeri korišten i dekorativni kamen grčke, maloazijske i egipatske provenijencije. On se koristio za konstruktivne elemente kao što su stupovi Peristila, portikata, periptera i unutrašnjosti Mauzoleja, ali i za obloge zidova i podova reprezentativnih prostora. Pronađeni su tako, na više mjesta, ulomci i tragovi mramornih obloga zidova careva stana ili podnih obloga od mramornih ploča među kojima se ističe pod Mauzoleja izrađen u tehnici opus sectile. Neke prostorije su imale podne mozaike od različitih vrsta kamena dok su mozaici kupola uglavnom izvedeni od raznobojne staklene paste u nekim slučajevima i pozlaćene. Dekorativni kamen se koristio i za skulpture, ali i za opremu prostorija kao što je nedavno pronađeni stol sigma oblika koji je vjerojatno pripadao carevoj blagovaonici. Dioklecijanov sakrofag je bio od porfira, ali je nažalost sačuvan samo u fragmentima. Od dekorativnih vrsta kamena u Palači su najviše korišteni atički i prokoneški mramor (marmor proconnesium), pavonazzetto iz Frigije, marmor carystium (cipollino) iz Eubeje, breccia corallina iz Turske (Troad), crveni egipatski granit iz Syene (Asuan), sivi egipatski granit (Mons Claudianus) i ljubičasti (carski) porfir također iz Egipta (Djebel Dokhan). U srednjem vijeku, kada je iz više razloga bilo teško nabaviti specijalne vrste kamena, u gradu Splitu koristio se onaj antički koji je bio na dohvat ruke. Svu ljepotu dekorativnog kamena Dioklecijanove palače možemo vidjeti na jednom mjestu, na propovijedaonici splitske katedrale gdje je srednjovjekovni majstor vrlo vješto iskoristio razne antičke kamene ulomke i od njih stvorio novo umjetničko djelo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Arheologija

POVEZANOST RADA