Naslov
Židovi i Nijemci u Srijemu do 1918. godine
(Jews and Germans in Srijem until 1918)

Autori
Dobrovšak, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Identitet Srijema u prošlosti i sadašnjosti, zbornik radova

Urednik/ci
Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra

Izdavač
Općina Nijemci ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Nijemci

Godina
2012

Raspon stranica
40-68

ISBN
978-953-55519-1-1

Ključne riječi
Židovi, Nijemci, Srijem
(Jews, Germans, Srijem)

Sažetak
Oslobođenjem Slavonije od osmanske vlasti i odlaskom njezina islamskog stanovništva, Slavonija (s time i Srijem) ostali su gotovo pusta zemlja. Prvi novodoseljeni tuđinci bili su Srbi, koji stižu u Srijemsku županiju već 1690. godine, neposredno nakon povlačenja austrijske vojske iz Srbije i Beograda. Drugi seobni val u Srijem stiže iz Bosne nakon povlačenja princa Eugena Savojskog iz Sarajeva i Bosne 1697. godine. Na poziv slavonske vlastele, Dvorske kancelarije i Komore, odazivlju se i Nijemci. Time započinje val doseljavanja Nijemaca u Srijem koji će s više ili manje intenziteta trajati do početaka 20. stoljeća kada se stabilizira na stanju koje će se održati sve do Drugog svjetskog rata. Osobito imigraciju Nijemaca u Srijem poticali su velikaši Srijemske županije: Eltz, Khuen, Kotek, Pejačević i drugi. U Srijemu su njemačke naseobine bile raspoređene tako da ih je većina bila u istočnom dijelu oko Zemuna, Nove Pazove i Inđije i u zapadnom dijelu oko Rume, Mitrovice, Vukovara i Vinkovaca. Židovi kao druga manjinska useljenička grupacija počinju se doseljavati tek krajem 18. i početkom 19. stoljeća, iako su u Srijemu kao prolazni trgovci zabilježeni već u 17. i cijelo 18. stoljeće. Tijekom 19. stoljeća Židovi će u Srijemu osnovati zajednice u svim većim mjestima Dalju (1862. ili 1864.), Erdeviku (nakon 1873., vjerojatno 1885.), Iloku (dvije općine 1852.: ašekanska i ortodoksna), Mitrovici (oko 1870., a pravila odobrena tek 1896.), Rumi (1877.?), Vinkovcima (1873./1874.), Zemunu (najstarija općina, dvije općine aškenaska i ortodoksna) i Vukovaru (1832. ili 1837. tri općine: aškenska, sefardska i ortodoksna), a i naseljavati će cijeli Srijem. Ove dvije grupacije Nijemci i Židovi s jedne strane vrlo su vrlo slične, jer su u većini slučajeva govorile istim jezikom, njemačkim, što je dovodilo do toga da su Židovi često smatrani Nijemcima, a Nijemci Židovima, a i imali su i jedni i drugi njemačka prezimena, pa se ni u tome nije pravila velika razlika među njima (npr. Hermana ima i Nijemaca i Židova). S druge strane su u mnogočemu različiti, počevši od položaja u društvu, kulture, vjere i odnosa prema njima. Dok jedni (Nijemci) vrlo brzo prerastaju u elitu, drugi (Židovi) su do 1873. na margini društva, jer su u odnosu na ostale, s time i na Nijemce neravnopravni i tek nakon zadobivanja ravnopravnosti započinje njihov uspon u društvu. Danas i jednih i drugih u Srijemu gotovo da nema, dok su Židovi u potpunosti nestali, Nijemaca i Austrijanaca još ima oko 200 pripadnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA