Naslov
Sava kao os života, razvoja i odnosa u Brodu (osvrt na 18. stoljeće)
(The Sava rivers as the axis of life, development and relations in Brod (review of the 18th century))

Autori
Kerže-Živaković, Zlata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Franjevci u Slavonskom Brodu

Urednik/ci
Dino Mujadžević

Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu

Grad
Slavonski Brod

Godina
2012

Raspon stranica
81-94

ISBN
978-953-6659-70-8

Ključne riječi
Slavonski Brod, Sava, gospodarstvo, riječni promet, trgovina, merkantilizam
(Slavonski Brod, river Sava, economy, river traffic, trade, mercantilism)

Sažetak
Austrijskoj je Carevini nakon nekoliko presudnih bitaka početkom 18. stoljeća uspjelo potisnuti Osmanlije južno od Save, Dunava i Drave. Budući da je Monarhiji nakon smirivanja ratnih (ne)prilika glavna zadaća bila gospodarska i ina obnova, Sava, iako granična rijeka, postaje bitna os života, razvoja i odnosa u tom dijelu Kraljevine. Pri tome naselje, tj. slobodni vojni komunitet, Brod, koji se razvija i širi istočno od župne crkve i franjevačkog samostana, uz sigurnosnu i obrambenu tvrđavu, s kraja 18. stoljeća dobiva na značenju, jer je Sava kao plovna rijeka bila prirodno i jeftino sredstvo za prebacivanje vojske, prijevoz sirovina i roba. Iako se graničnom području, kojem je pripadao Brod kao važna strateška i obrambena točka, nije namijenila uloga izvoznog teritorija za žito, sol, drvo i ostale sirovine i robu, Sava je bila temeljna os života i razvoja, kojoj je Austrijska carevina namijenila bitnu gospodarsku ulogu na prometnom putu prema Jugoistuku unutar merkantilističke politike Beča na području srednjeg Podunavlja s ciljem da se što veće količine robe i agrarnih i drugih proizvoda iz toga područja, a namijenjenih izvozu, usmjere prema lukama sjevernoga Jadrana. U ostvarenju toga cilja važnu je ulogu imao vodeni promet po rijeci Savi, doduše znatno snažnije u gornjem toku, koji će, međutim, vrlo brzo ukazati na slabosti plovidbe zbog neuređenosti (nereguliranosti) rijeke. Kako bi plovidba bila sigurnija, drugu polovicu 18. stoljeća karakteriziraju sustavna čišćenja korita Save, s izuzetkom kod Broda, jer je državna granica tekla sredinom rijeke, a Osmansko carstvo nije bilo zainteresirano za cjelovito rješenje. Pa ipak, proglašenjem rijeke Save trgovačkim putem i kod Broda su vođeni regulacijski radovi, i to uređenje rijeke presjecima meandara radi skraivanja vodenog puta te gradnja nasipa, pa je područje uz Savu postalo gospodarski vrlo značajno zbog utjecaja plovnog puta, lakšeg i jeftinijeg transporta, drugih resursa i agrarne proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA