Naslov
Hrvatske migrantske organizacije u Europi
(Croatian Migrant Organisations in Europe)

Autori
Božić, Saša ; Kuti, Simona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Institucionalizacija hrvatske dijaspore. Oblici migrantskog udruživanja - primjeri iz Europe, Južne Amerike i Australije

Urednik/ci
Božić, Saša

Izdavač
Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
79-96

ISBN
978-953-222-617-1

Ključne riječi
hrvatski migranti, migrantske udruge, europske zemlje destinacije, etnički identitet
(Croatian migrants, migrant associations, European destination countries, ethnic identity)

Sažetak
Hrvatske migrantske udruge kao institucionalizirani oblici etničkog zajedništva migranata oblikuju aktivnosti i identitet velikog broja hrvatskih migranata. One utječu na integraciju hrvatskih migranata u društva primitka, njihov odnos prema naturalizaciji, asimilaciji ili remigraciji. One mogu utjecati na formiranje novih hrvatskih manjina u zemljama Europske unije, a time i na ukupne kulturne i političke odnose Hrvatske i pojedinih zemalja te EU u cjelini. U radu se prezentiraju rezultati istraživanja hrvatskih migrantskih udruga u trima „klasičnim“ imigracijskim europskim zemljama, destinacijama hrvatskih migranata: Njemačkoj, Švedskoj i Švicarskoj. Intervjuirani su predstavnici hrvatskih društava, udruga ili klubova – sportskih, humanitarnih, glazbenih i kulturnih. Utvrđivanjem obrazaca u osnivanju i djelovanju hrvatskih migrantskih udruga u najvažnijim europskim imigracijskim zemljama za hrvatske migrante ubuduće se može omogućiti komparativna studija udruživanja hrvatskih migranata u europskim i prekomorskim zemljama te ponuditi temelje za šire studije koje bi ponudile empirijske generalizacije, ako ne i opću teoriju oblika migrantskog udruživanja u razvijenim društvima imigracije. Temelj za udruživanje hrvatskih migranata je etnički identitet i želja za njegovim očuvanjem, stvaranje zajedništva, proširenje i produbljenje etničke solidarnosti, a najvažnije aktivnosti hrvatskih migrantskih udruga su kulturne i socijalne. Ono što na prvi pogled može izgledati kao obično druženje ljudi istog etničkog porijekla u stvari je važan interakcijski ritual (Collins, 2004) koji omogućuje održanje veza među članovima i širu etničku solidarnost. Politički ciljevi koji su se pronalazili u programima hrvatskih udruga početkom 1990-ih godina, kao i humanitarni rad prema Hrvatskoj zamrli su priznanjem i etabliranjem hrvatske države, a pitanje opstanka hrvatskog identiteta i njegova institucionalizacija kroz formaliziranje i poboljšanje pravnog statusa udruga te kroz programe uvođenja hrvatskog jezika u škole i sl. postaju temeljni ciljevi udruga. Važan dio djelovanja udruga odnosi se i na reprezentaciju hrvatske migrantske populacije, ali većinom na lokalnom i regionalnom nivou s ciljem poboljšanja ukupnog statusa hrvatskih migranata. U hrvatskim migrantskim udrugama pronalaze se i dijasporske prakse usmjerene na boljitak domovine i njenu reprezentaciju u društvima primitka, no ukupno djelovanje hrvatskih udruga prije bi se moglo uvrstiti pod tipično manjinsko djelovanje usmjereno na (re)produciranje etničke zajednice, poboljšanje vlastitog socijalnog i političko-pravnog statusa u zemlji primitka i održanje etničkog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA