Naslov
Diklazuril- primjena, farmakokinetika i toksikologija
(Diclazuril - application, pharmacokinetics and toxicology)

Autori
Božić, Đurđica ; Bilandžić, Nina ; Varenina, Ivana ; Solomun Kolanović, Božica

Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 43 (2012), 6; 473-484

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
diklazuril; farmakokinetika; toksičnost; hrana
(diclazuril; farmacocinetics; toxicicty; food)

Sažetak
Za spriječavanje i liječenje kokcidioze životinja primijenjuju se antikokcidijska sredstava. U Europskoj uniji se kao dodaci hrani za spriječavanje kokcidioze koristi 11 kokcidiostatika: monenzin, lasalocid, salinomicin, narazin, maduramicin, semduramicin, robenidin, dekokvinat, nikarbazin, diklazuril i halofuginon. Diklazuril je sintetski spoj, derivat trazinona, te se primjenjuje kao dodatak u hrani za liječenje kokcidioze u tovnih pilića, kokoši nesilica te pura za tov. Diklazuril karakterizira široka rasprostranjenost u tkivima, dugo poluvrijeme eliminacije kao i eliminacija preko izmeta kako u ptica tako i u sisavaca. Mehanizam toksičnosti diklazurila nije još potpuno razjašnjen. Toksičnost ove substance je vrlo niska, sa vrlo niskom akutnom toksičnosti te je utvrđeno da nije mutagen, genotoksičan, karcinogen, embriotoksičan ili teratogen. Smatra se da je mogućnost unosa u ljudski prehrambeni lanac, odnosno ostaci diklazurila u tkivima životinja u kojih se ne primjenjuje te jajima, posljedica slučajne unakrsne kontaminacije u pripremi hrane ili njihova nepravilna uporaba na farmama. Na temelju ostataka diklazurila u jestivim tkivima kunića te kokošjih jaja procijenjen je rizik njegove primjene na ljudsko zdravlje te je zaključeno da nema naznake za značajan rizik od unošenja ostataka diklazurila u proizvodima životinja izloženih unakrsno kontaminiranoj hrani do hipotetske razine od 10 % maksimalno dozvoljene razine ovlaštene za ciljne životinje. Koncentracije diklazurila odnosno kokcidiostatika u različitim vrstama uzoraka određuju se primjenom različitih osjetljivih analitičkih metoda, najčešće tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti s UV detekcijom te imunoenzimskim metodama. Danas je najviše u primjeni metoda tekućinske kromatografije sa spektrometrijom masa, obično u kombinaciji s dvojnom (tandem) masenom spektrometrijom (LC-MS/MS) za detekciju te potvrdu kokcidiostatika na vrlo niskim granicama određivanja.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA